Čelnici EU-a i Zapadnog Balkana razgovaraju o europskoj perspektivi regije

– Sastanak na vrhu po prvi puta se održava u jednoj od zemalja Zapadnog Balkana što je jasan pokazatelj predanosti Europske unije strateškom partnerstvu s regijom i njezinoj europskoj perspektivi, izvijestio je u podnevnom Dnevniku HTV-a novinar HRT-a Gordan Žvanović.

– Na dnevnom redu je zajedničko suočavanje s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, prvenstveno s energetskom krizom. Razgovara se i o jačanju sigurnosti i otpornosti na vanjske utjecaje te borbi protiv ilegalnih migracija, dodao je.

Hrvatska zagovara da Europska unija kandidacijski status Bosni i Hercegovini da što prije, po mogućnosti već sad u prosincu, rekao je u Tirani premijer Andrej Plenković, dodavši kako se Srbija jako slabo usuglašava s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom.

Plenković boravi u albanskoj prijestolnici na sastanku na vrhu država Europske unije i zapadna Balkana, a u izjavi novinarima rekao je da će teme tog skupa biti jačanje suradnje dviju strana, posebno u pogledu proširenja, osnaživanja suradnje u energetskom sektoru i u borbi protiv nezakonitih migracija, o ukidanju roaminga te o budućnosti Europe u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.

Govoreći o BiH, premijer je rekao da je hrvatski stav jasan te da ona podržava davanje statusa kandidata BiH što prije, po mogućnosti već sada u prosincu.

– To će ovisiti o stjecanju uvjeta za to, poput formiranja institucija, nastavka izborne reforme i ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda i svih drugih u toj zemlji, kazao je Plenković.

Na tome se radi, no nije jednostavno jer su rokovi od održavanja izbora početkom listopada do formiranja vlasti i mogućnosti za napredak u reformama dosta kratke, rekao je.

Visoki predstavnik Christian Schmidt je svojom intervencijom u izborni zakon, nakon što su propale sve druge mogućnosti tamo u potpunosti primirio situaciju, naglasio je premijer.

Plenković je najavio da će se u nacrtu deklaracije skupa naći da se oni koji žele ići prema članstvu u EU-u moraju uskladiti s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, što većina regije to radi, a Srbija to čini jako slabo kad je riječ o paketima sankcija Rusiji.

Mi smo ih pozvali da se usklade što prije, zaključio je premijer. 

Osmani: Kosovo će do kraja godine podnijeti zahtjev za članstvo u EU

Kosovo će do kraja godine podnijeti zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, izjavila je u Tirani predsjednica Kosova Vjosa Osmani.

– Danas ću ovdje pred svim čelnicima EU-a objaviti da će Kosovo predati svoj zahtjev za članstvo u EU-u do kraja ove godine, rekla je Osmani.

– Ovdje sam kao čelnica najproeuropskije zemlje koja postoji”, dodala je pri dolasku na sastanak čelnika EU-a i kolega sa zapadnog Balkana u glavnom gradu Albanije.

Osmani je istaknula da Kosovo podupire politiku EU-a o vanjskim poslovima i sigurnosnim pitanjima, uključujući usklađivanje sankcija protiv Rusije, kao i odbacivanje svakog zlonamjernog utjecaja čimbenika, kako je rekla, kao što su Rusija i Kina.

Kosovo je jedna od šest država zapadnog Balkana. Zemlja se odvojila od Srbije 1999. i proglasila neovisnost 2008.

Između ostalog, na sastanku je cilj i zatvoriti migracijske ‘rupe’ prema EU poput viznih režima na zapadnom Balkanu za zemlje iz kojih u EU dolaze ilegalni migranti a koji su doveli do povećanja broja ilegalne migracije prema EU-u.

Više od 120.000 ilegalnih prelazaka granice otkriveno je duž takozvane zapadnobalkanske rute u prvih 10 mjeseci ove godine, što je povećanje od otprilike 70 posto u usporedbi s prošlom godinom, pokazuju podaci Frontexa, agencije za zaštitu granica EU-a.

Zapadnobalkanska ruta i dalje je najaktivnija migrantska ruta, s gotovo tri puta više prijelaza otkrivenih u listopadu nego prije godinu dana, navodi agencija. To je uglavnom zbog ljudi koji zlorabe bezvizni pristup regiji, kao i zbog višekratnih pokušaja migranata, prvenstveno iz Burundija, Afganistana i Iraka koji su već na Zapadnom Balkanu, da uđu u EU, navodi Frontex.

Europska komisija pozvala je u ponedjeljak regiju da pojača granične provjere, deportacije i preispita vizne režime za državljane zemalja izvan EU. Komisija se nada da će u Europsku uniju doći manje neregularnih migranata ako države zapadnog Balkana prestanu dopuštati putovanje na zapadni Balkan bez vize državljanima zemalja kojima je za ulazak u EU potrebna viza.

Ostale teme na dnevnom redu uključuju posljedice rata u Ukrajini, uključujući sankcije EU-a Rusiji, te integraciju regije u unutarnje tržište EU-a, primjerice, smanjenjem naknada za roaming mobilnih telefona.

Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju aspiracije pridružiti se bloku, ali su se suočili s ponovljenim odgodama u procesu pristupanja.

Pregovori o pristupanju službeno su pokrenuti s Albanijom i Sjevernom Makedonijom u srpnju, nakon što su prvi put podnijele zahtjev za članstvo 2009. odnosno 2004. godine.

Bosna, koja se prvi put prijavila 2016. godine, još uvijek čeka na status službenog kandidata.

Države EU-a nedavno su podržale bezvizni režim za Kosovo od 2024. čekajući odobrenje Europskog parlamenta.