USTAVNI SUD BiH PROLONGIRAO DONOŠENJE ODLUKE: O Schmidtovim amandmanima nakon formiranja vlasti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine na današnjoj plenarnoj sjednici odgodio je donošenje odluke o meritumu odredaba Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, nezvanične su informacije portala Faktor.

Odluka bi, prema pravilima Ustavnog suda BiH trebala biti donesena u hitnom postupku već na narednoj sjednici u januaru, jer se radi o predmetu visokog prioriteta.

U članu 25. pravila stoji:

(1) Hitno postupanje je obavezno u predmetima koji se tiču zahtjeva podnesenih na osnovu člana IV/3.f) Ustava, izbornih prava i odluka o privremenim mjerama.

(2) U određivanju redoslijeda po kojem će se postupati s predmetima Ustavni sud će uzeti u obzir važnost i hitnost postavljenih pitanja na osnovu kriterija koje je sam utvrdio.

(3) Predsjednik Ustavnog suda može dati prvenstvo nekom određenom zahtjevu/apelaciji.

Prema nezvaničnim informacijama, od podnošenja zahtjeva pa do jučer kada je počela plenarna sjednica Ustavnog suda BiH, sudije su bile pod pritiskom pojedinaca iz međunarodne zajednice, s ciljem da se odbaci Komšićev zahtjev. Iako je Komšić u svom zahtjevu zatražio donošenje privremene mjere, odnosno da se ne vrši izbor delegata u kantonalnim skupštinama, dok Sud ne donese odluku, to se nije dogodilo, jer se u skladu sa rokovima koje je dala Centralna izborna komisija BiH dovršava proces izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić uputio je 11. oktobra Ustavnom sudu BiH zahtjeve za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava Federeacije BiH koje je nametnuo visoki predstavnik.

Komšić je u svom zahtjevu naveo da se radi o neustavnim mjerama jer mogu nanijeti nepopravljivu štetu koja može nastati njihovom primjenom.

– Stupanjem na snagu izmjena Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, prema nametnutim odlukama visokog predstavnika, koje su u značajnom dijelu neustavne, stvorilo je obavezu da se putem zahtjeva Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine takve neustavne odluke stave van snage. Posebno je zabrinjavajuće da svojom nametnutom odlukom visoki predstavnik krši ranije donesene odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a time i sam Ustav Bosne i Hercegovine.

Visoki predstavnik je svojim nametnutim odlukama, u noći kada je obavljeno glasanje građana Bosne i Hercegovine, izvršio direktan udar na integritet izbornog procesa tako što je izvršio prevaru birača, koji bi eventualno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila, kao što je prevario i sve političke stranke i druge učesnike izbora, koji bi izvjesno ponudili drugačije izborne liste, prilagođene tim novim pravilima.

Osim toga, visoko predstavnik je izvršio i direktan udar na demokratiju u Bosni i Hercegovini, što je obaveza iz Ustava BiH, na način da je doveo u zabludu sve glasače u njihovoj namjeri da svojim glasom izaberu svoje izabrane predstavnike u zakonodavne organe vlasti koje su željeli, posebno u domove naroda koji se biraju indirektno kroz kantonalne skupštine. Svojom odlukom da se koriste dva različita popisa, jedan za formiranje zakonodavnog organa vlasti i drugi popis za formiranje izvršnih organa vlasti u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, Visoki predstavnik je učinio neviđen i nezapamćen presedan i doveo sve građane Bosne i Hercegovine u stanje pravne nesigurnosti – stoji između ostalog u Komšićevom zahtjevu.