in

HRT: Jesenske procjene Europske komisije

Slatka-Tajna.Eu

Jesenske ekonomske prognoze Europske komisije

Foto: HTV / HRT

Ruska agresija na Ukrajinu snažno pogađa globalnu potražnju i jača inflatorni pritisak. U tom kontekstu Europska komisija u jesenskim ekonomskim prognozama predviđa da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo ostvariti rast od 6 posto, sljedeće od jedan posto, a 2024. dva posto. Ovogodišnji hrvatski gospodarski rast među najvišima je u Uniji. Samo bi Irska, Portugal i Slovenija trebali imati veći rast. Jesenske ekonomske prognoze Europske komisije za Dnevnik HTV-a komentirao je Tihomir Vinković, dopisnik HRT-a iz Bruxellesa. 

Zbog blizine rata u Ukrajini i velike ovisnosti o ruskom plinu Komisija posebno naglašava da je Europska unija među najizloženijima inflaciji od naprednijih gospodarstava. 

– Inflacija je bila uočena još na početku godine, i prije ruske agresije, a samo je počela rasti kada je opskrba plinom iz Rusije postala nesigurna za Europu. Naravno, inflaciju je podiglo i povećanje cijene plina jer Europa se s ruskog, jeftinijeg, preorijentirala na ukapljeni plin koji dolazi s udaljenijih područja i pridonosi rastu cijena energenata i posljedično tome svih ostalih potrepština, kazao je Tihomir Vinković.

Dodao je da su još sredinom ove godine ministri financija upozorili da mjere koje treba usvojiti za obuzdavanje inflacije ne bi smjele biti nauštrb gospodarstva, odnosno ne bi smjele zaustaviti njegov rast.

– Ono što je učinila Europska središnja banka, koja je podizanjem kamata malo kasnila za američkom središnjom bankom, sve to ima utjecaja na mjere koje se provode u EU-u. Kako i sam povjerenik Gentiloni koji je mjere predstavio, kaže da nije ekonomist po zvanju, ali vjeruje onima koji daju procjene, više ćemo sigurno znati poslije sastanka ministara gospodarstva krajem ovoga, i ministara financija početkom sljedećega tjedna, odnosno u kako će se Europska unija odrediti prema inflaciji, ali i prema ponovnom rastu gospodarstava, rekao je Vinković.  

Procjene Europske komisije u jesenskim procjenama nešto su optimističnije od procjena hrvatske vlade, koja za ovu godinu očekuje gospodarski rast od 5,7 posto i inflaciju od 10,4 posto, a sljedeće godine usporavanje gospodarskog rasta na 0,7 posto te inflacije na 5,7 posto.

U usporedbi s ljetnim prognozama, Komisija je znatno povisila procjenu ovogodišnjeg rasta hrvatskog BDP-a, ali i inflacije. Naime, u svojim ljetnim prognozama očekivala je ove godine rast hrvatskog BDP-a od 3,4 posto te inflaciju od 8,2 posto.

Prema procjenama Komisije, hrvatski gospodarski rast ove godine među najvišim je u EU-u. Samo bi Irska (7,9 posto), Portugal (6,6 posto) i Slovenija (6,2 posto) trebale imati veći rast od hrvatskih 6 posto, koliko bi trebalo rasti i grčko gospodarstvo.

Komisija očekuje da će udio javnog duga u BDP-u Hrvatske ove godine pasti s prošlogodišnjih 78,3 posto na 70 posto BDP-a, sljedeće godine na 67,2 posto, a 2024. porasti na 68 posto.

Proračunski deficit ove bi godine u Hrvatskoj trebao biti 1,6 posto, sljedeće godine 2,4 posto, a 2024. iznositi 2,7 posto.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj s prošlogodišnjih 7 posto, ove i sljedeće godine trebala bi pasti na 6,3 posto, a 2024. godine na 5,9 posto.

Rast stope zaposlenosti u Hrvatskoj, koja je prošle godine iznosila 1,2 posto, ove godine trebala bi ubrzati na 2,2 posto, zatim sljedeće godine usporiti na 0,2 posto i 2024. na 0,6 posto.

Investicije su prošle godine rasle po stopi od 4,7 posto, ove se godine očekuje njihov skok za 9,4 posto, sljedeće godine pad na 2,9 posto, a 2024. godine 3,2 posto.

Ekonomske prognoze na Twitteru je komentirao premijer Andrej Plenković.

– U jesenskim prognozama Europska komisija povisila je procjenu gospodarskog rasta s 3,4 na 6%, što Hrvatsku svrstava među članice Europske unije s najvišim rastom u 2022. Uz mjere Vlade Republike Hrvatske, te korištenje sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i EU fondova nastavljamo podupirati daljnji gospodarski razvoj i rast, napisao je.

U EU ove godine rast od 3,3 posto

Komisija navodi da su europska gospodarstva nakon snažnog rasta u prvoj polovini ove godine, sada ušla u izazovno razdoblje u prvom redu zbog ruske agresije na Ukrajinu, koja snažno pogađa globalnu potražnju i jača inflatorni pritisak. EU je među najizloženijima od naprednijih gospodarstva, zbog zemljopisne blizine rata i velike ovisnosti o uvozu plina iz Rusija. Energetska kriza nagriza kupovnu moć kućanstava i opterećuje proizvodnju.

Realni rast BDP-a u EU-u bio je iznenađujeće dobar u prvoj polovini 2022., budući da je potrošnja nastavila snažno rasti, posebice kada su u pitanju usluge, nakon što su popustile mjere uvedene zbog suzbijanja COVID-a-19. Ekspanzija se nastavila i u trećem tromjesječju, ali znatno slabijim tempom, konstatira EK.

Zbog povećane neizvjesnosti, visokih pritisaka na cijene energije i pada kupovne moći kućanstava očekuje se da će slabije vanjsko okruženje i stroži uvjeti financiranja dovesti do recesije u europodručju i u većini država članica u zadnjem kvartalu ove godine. Ipak, veliki zamah iz prošle 2021. godine i snažan rast u prvoj polovini ove godine trebali bi dovesti do realnog rasta BDP-a 2022. godine za 3,3 posto u EU u cjelini i 3,2 posto u europodručju, što je znatno iznad 2,7 posto, koliko se predviđalo u ljetnim prognozama, navodi Komisija.

Kako inflacija nastavlja smanjivati raspoloživi dohodak kućanstava, smanjenje gospodarske aktivnosti nastavit će se u prvom kvartalu 2023. Očekuje se da će se rast vratiti u Europu u proljeće, dok će inflacija postupno usporavati.

Ipak, zbog smanjene potražnje, Komisija očekuje da će gospodarska aktivnost u EU 2023. godine biti prigušena, s rastom BDP-a od 0,3 posto u EU-u cjelini i u europodručju. Istodobno, Komisija za Hrvatsku očekuje znatno veći rast, 1 posto u sljedećoj godini.

U 2024. godini gospodarski rast trebao bi se postupno oporaviti, u prosjeku 1,6 posto u EU27 i 1,5 posto u europodručju. Za Hrvatsku Komisija očekuje rast od 2 posto u 2024. godini.

Komisija ističe da inflacija još nije dosegnula svoj vrhunac, koji se očekuje krajem ove godine, a počet će popuštati sljedeće godine. Ove bi godine trebala dosegnuti stopu od 9,3 posto u EU27 i 8,5 posto u europodručju. Sljedeće godine trebala bi pasti na 7 posto u EU27 i 6,1 posto u europodručju, a 2024. inflacija bi trebala pasti na tri posto u EU27 i na 2,6 posto u europodručju.

Komisija očekuje da će u Hrvatskoj inflacija ove godine dosegnuti 10,1 posto, sljedeće pasti na 6,5 posto, a 2024. na 2,3 posto.

U usporedbi s ljetnom prognozom, Komisija je za EU korigirala naviše stopu inflacije za gotovo jedan postotni bod za 2022. i više od dva boda u 2023. Do korekcije je došlo uglavnom zbog znatno više veleprodajne cijene plina i električne energije, što vrši pritisak na maloprodajne cijene energije kao i na većinu dobara i usluga u potrošačkoj košarici.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Uhapšen bivši muž Tamare Đurić: Starletin partner bio član grupe Džonija sa Vračara! Pali Radojevi Vračarci! – Senzacija

Porsche klubovi slave 70. godišnjicu