in

Ne postoji potreba za lex Fortenova, trebamo izbjegavati interventne zakone

Slatka-Tajna.Eu

U mreži Prvog

Foto: HRT / HRT

Ne prestaju reakcije vezano za kupnju 43,4 posto udjela u Fortenova grupi, koji je od ruskog Sberbanka otkupio Saif Alketbi, privatni ulagač iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Mnogo je nepoznanica i dalje u tom slučaju.

Ekonomski analitičar Hrvoje Japunčić, gostujući u radijskoj emisiji “U mreži Prvog”, rekao je kako “ta transakcija s arapskim investitorom nije od jučer” te da ćemo “vrlo brzo biti svjedoci jesu li nadležna tijela u Kraljevini Nizozemskoj informirana ili će biti tražena dozvola za provedbu same transakcije”.

– Od trenutka kada je Agrokor grupacija došla u probleme, Sberbank grupacija je radila na tome da povrati dio sredstava koja su dali kroz kreditne aranžmane. Godine 2017. mali dio je vraćen od obitelji Todorić, nešto je direktno išlo kroz segment nagodbe, a veći dio je banka nadomjestila kroz porezne olakšice u Ruskoj Federaciji. I ostala je zamjena duga za kapital. Od 2019. do 2020. godine banka je direktno ili indirektno tražila potencijalnog kupca za vlasnički paket, rekao je Japunčić.

– Onda je došao rat u Ukrajini i sedmi paket sankcija koji je donesen od strane EK 21. srpnja, koji je definirao spektar Sberbanka, i dodatni datum od 31.10., u kojem je definirano daljnje sužavanje mogućnosti vlasničkih upravljačkih prava Sberbanka. Mišljenja sam da su jedina mjerodavna adresa za prihvaćanje ili neprihvaćanje – nadležna tijela iz Nizozemske, dodao je.

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić rekao je kako treba biti oprezan i ne skakati na prvu i to proglašavati paravanom.

– Ne treba polaziti od teze da se radi o naivnom investitoru i naivnoj transakciji. U intervju koji je dao arapski investitor imao sam prilike pročitati da je bio izrazito suzdržan i ono što je rekao ne čini mi se nelogičnim. Oni u Fortenovi vide biznis s hranom i vodom. Dio hrvatske javnost stječe dojam da vlasnik kompanije može fizički odnijeti prirodne resurse iz Hrvatske. Da biste proizvodili hranu, trebate zemlju, zemlju ne možete odnijeti. RH ima sve poluge u svojoj ruci i pokazala je da ne mora biti vlasnik bilo čega da bi bilo kome zabranili i ograničili rad. U COVID-u su zabranili rad restoranima, hotelima i kafićima, a nisu bili vlasnici, rekao je Grubišić.

Dodao je kako bi ovo promatrao kao poslovni potez koji sa sobom nosi određene rizike, “ali ne bi umanjio činjenicu da je transakcija sklopljena uz odvažne uvjete”.

Odvjetnik i stručnjak za trgovačko pravo Mićo Ljubenko smatra kako je tom ulagaču sve bilo poznato.

– To što je išao u zadnji tren u akviziciju nije ništa neobično. On sigurno nema kratkoročne i brze planove. Računao je na rizik da će pravno biti upitna provedba te da će trebati dosta vremena da se pravno razjasni. A s druge strane potpuno je legitiman njegov interes da ulazi u nešto, rekao je. 

– Pokazuje se očitim da su za provedbu transakcije potreba odobrenja hrvatskih i nizozemskih nadležnih tijela. Pravna logika govori da neće prvo hrvatska nadležna tijela odobravati, nego obratno. Za sada imamo podatak da nizozemska nadležna tijela nisu dobila zahtjev za odobrenje. Tu će se postaviti pravno pitanje što ako zahtjev nije podnesen u roku, može li se naknadno o njemu odlučivati, istaknuo je.

Uključivanje DORH-a

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Osvrnuo se i na izjave hrvatskih političara, koji pozivaju da se uključi DORH.

– To je u duhu brzih izjava. Imamo pravnu situaciju da se cijeli taj proces mora sagledavati kroz pravila koja je postavio EU u vidu tih sankcija. Mi još nemamo jasnu sliku je li netko nešto povrijedio ili prekršio neki propis.

Na upit vrijedi li to za gospodina Borojevića i Filipovića, rekao je kako ne možemo u to ući jer je on u posebnoj ulozi – konzultant, savjetnik.

– Sankcije kao pravni propis su nešto novo, vrlo loše dosad testirano u praksi. Nemamo slučajeve u drugim članicama EU-a što se pravno događa u slučaju kršenja sankcija. Nemamo do kraja razjašnjenu ni provedbu sankcija – koja su prava ruskih ulagača, ruskog kapitala, imaju li pravo glasa ili ne dok traju sankcije. A osim prava glasa, tu je i pravo raspolaganja i pravo na isplatu dobiti.

Na pitanje je li hrvatska Vlada trebala znati što se događa, rekao je: “Ako nije mogla, tada nije ni trebala.”

– Moguće je u poslovnom svijetu da se transakcija odvije na brz način i to ne treba biti ničija pogreška. Što će dalje biti s pravnim procesom – provedba sankcija, neizvjesno je. Cijeli sustav sankcija je privremenog karaktera. Ne znamo koliko će trajati ratne okolnosti i kako će se sankcije dalje kreirati od strane EU-a, istaknuo je odvjetnik Ljubenko. 

Lex Fortneova

Kad je riječ o mogućnosti donošenja lex Fortenova, Ljubenko kaže kako to nije realno očekivati te da ne postoji ni potreba.

– Trebamo izbjegavati interventne zakone jer je to vrlo rizično u smislu pravne sigurnosti, zaključio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Ovo su najveće greške u korišćenju ulja za njegu kose

Najluđe od Izeta Fazlinovića(LZN) No.4