Dječje odmaralište u Dubrovniku vraćeno Crvenom križu Novog Sarajeva

Crveni Križ Novog Sarajeva dobio je nakon 30 godina natrag u vlasništvo svoje dječje odmaralište u Lozici, prigradskom naselju Dubrovnika. Novi-stari vlasnici su zadovoljni, iako kažu da je postupak predugo trajao.

Sličnih objekata bosansko-hercegovačkih vlasnika ima i u susjednoj općini Župa Dubrovačka, ali tamo za sada nema pomaka.

Tako je u najvećoj mjeri završena priča započeta ratom u Hrvatskoj 1991. godine, i uredbom hrvatske Vlade iz tog vremena o zabrani raspolaganja nekretninama na području Hrvatske pravnim subjektima iz drugih država sljednica SFRJ.

Asad Kučević, sekretar Crvenog križa Novo Sarajevo u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako je sve predugo trajalo, i da je sada gotovo cijeli proces povrata i uknjiženja završen.

“Najveći dio imovine je obuhvaćen, pojedini dijelovi i parcele nisu, jer nisu bile uknjižene na grad Dubrovnik, protiv kojeg smo podigli tužbu, tako da ostaju još tri parcele koje treba do kraja dovesti i objediniti. Suvlasnik je i Crveni križ BiH gdje su i oni još uvijek u postupku povrata imovine tako da i to koči određene procedure. Nije još proces doveden do kraja, ali evo 80 posto otprilike je završeno”, kaže naš sugovornik.

Što dalje sa nekretninom

Kada i to bude gotovo, biti će donesena odluka što dalje sa nekretninom koja je korištena kao dječje odmaralište od 1957. do 1991. godine, i koja je na izuzetnoj lokaciji, ali je posljednjih 30 godina bila prepuštena propadanju.

“Mi smo i ranije pokušavali da nam se omogući pristup, ali ono što je priječilo obnovu je to što je imovina bila uknjižena na grad Dubrovnik. Bilo kojem donatoru da smo se obratili – Međunarodnoj federaciji Crvenog križa, Međunarodnom komitetu Crvenog križa – svi su kao prvi osnovni uslov tražili da ta imovina bude uknjižena na nas. Brojne su nam donacije propale, koje bi, ako ne bi bile dovoljne da se obnovi, sigurno bi spriječile ovoliko propadanje imovine”, pojašnjava Kučević.

Naime, u ovih 30 godina imovina je raznošena i uništavana, a objekt prepušten zubu vremena pa će se – kaže Kučević – dio ili možda cijeli objekt morati rušiti i graditi iznova.

U susjednoj Župi Dubrovačka problem što se u BiH ne mogu dogovoriti tko je vlasnik nekretnina

I dok je tu priča dovedena gotovo do pred kraj, u susjednoj općini Župa Dubrovačka općina koja želi postati destinacija elitnog turizma muku muči sa dva objekta devastirana i zapaljena još u napadu JNA na Dubrovnik 1991. godine.

Jedno je objekt odmaralište “Jahorina” kojem u papirima piše da je korisnik Vodovod i kanalizacija Sarajevo, a drugo su devastirani bungalowi trebinjske tvrtke “Leotar”.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela općine Župa Dubrovačka Jure Marić opisuje kako se općina brine da ne dođe do požara i da se tamo ne okupljaju skitnice i narkomani.

“Tu Hrvatska ni općina nisu upisane kao vlasnici, nego i s tim nema problema, ali nama izgleda da je problem što se u BiH ne mogu dogovoriti tko je vlasnik i tko će preuzeti odgovornost za ove objekte”, kaže Marić za RSE.

“Mi bismo bili najsretniji da se pojavi čist vlasnik i da znamo što s time raditi – da mu damo rok da to očisti i sredi, i da nastavi koristiti. Hoće li to opet biti turistički objekt, kao što je predviđeno u planu, ili će nešto drugo što je moguće u tom prostoru – dapače, samo da krenemo naprijed”, kaže Marić.

Dodaje da se to polako sve obnavlja, te da je je dovedeno do nekog reda.

“Imamo hotel ‘Sheraton’ sa pet zvjezdica kojemu je sa jedne strane srušeno odmaralište, a sa druge srušeni bungalovi druge tvrtke. A mi ne možemo ništa napraviti, osim što trošimo resurse po pitanju komunalnog društva, vatrogasaca, čistača da bismo to držali koliko-toliko u redu da se ljudi ne rugaju”, zaključuje Marić.

U Hrvatskoj slučajevi povrata imovine bh pravnih subjekata rijetki i sporadični

Povrat imovine pravnih subjekata iz BiH u Hrvatskoj jedno je od pitanja koja opterećuju odnose dviju zemalja.

Ta je imovina privremeno “podržavljena” uredbom hrvatske Vlade iz 1991, a 2018. je zakonski dopuštena mogućnost davanja te imovine u najam, što je izazvalo izuzetno oštre reakcije bh strane.

Hrvatska strana te primjedbe odbija.

Dok je, po ocjeni bh vlasti, Hrvatskoj vraćeno 95 posto nekretnina koje su njihovi pravni subjekti imali na području Bosne i Hercegovine, u Hrvatskoj su slučajevi povrata imovine bosansko-hercegovačkih pravnih subjekata rijetki i sporadični, bilo da se radi o imovini poduzeća, bilo da se radi o imovini državnih tijela BiH.