in

Dvije godine čekanja na krematorij u Sarajevu

Slatka-Tajna.Eu

Izgradnja prvog krematorija u Bosni i Hercegovini trebala je biti završena 2020. godine, ali su radovi na groblju Vlakovo u Sarajevu već dvije godine blokirani zbog nedostatka svih potrebnih dozvola.

U BiH ne postoji nijedan krematorij iako groblja u pojedinim gradovima imaju mjesta predviđena za polaganje urne s pepeloma kremiranih osoba.

Porodice preminulih kremiranja obavljaju uglavnom u Srbiji i Hrvatskoj, nakon čega urne prevoze u BiH.

Pri tome se, uz visoke troškove transporta, često moraju izboriti s birokratskim procedurama i zahtjevima za dodatnom dokumentacijom.

Problemi na granici

S tim problemima se prije nekoliko godina suočila i Ljubica Novačić, prilikom prelaska granice između Hrvatske i BiH i prevoza posmrtnih ostataka suprugove majke.

Ljubicina svekrva kremirana je u Zagrebu, nakon čega se njena porodica uputila prema Banjaluci kako bi ukopali urnu s pepelom.

Prisjeća se kako su među dokumentima koje su morali pribaviti, bile potvrda za međunarodni transport posmrtnih ostataka i potvrda da će sahrana biti obavljena u Banjaluci.

“Na bosanskohercegovačkoj strani prijavili smo da nosimo urnu i ja im dam sve dokumente koje imam. Tu su i podaci o vozaču, vozilu, sve kao da ste pogrebno preduzeće”, ispričala je za Radio Slobodna Evropa (RSE).

No, uslijedili su zahtjevi za dodatnom dokumentacijom. Nedostajala je, kako kaže, potvrda da su urnu iznijeli iz Hrvatske.

“Nakon toga, vraćamo se natrag na hrvatsku stranu i tražimo tu potvrdu, a oni kažu da nemaju ništa s tim i da to ne izdaju. Na kraju su, na moje molbe, dali neki papir. Potom, na bh. strani slijedi ponovo maltretiranje sa podacima, a nakon sat vremena su nas pustili da pređemo”, ističe Ljubica.

Izgradnju blokirala okolinska dozvola

Izgradnja kompleksa komemorativnog centra s krematorijem na sarajevskom groblju Vlakovo najavljivana je od 2017. godine.

Vrijednost kompleksa, prema tadašnjim procjenama, trebala je biti oko 1,2 miliona eura, a izgradnju je iniciralo javno kantonalno preduzeće “Pokop” koje je nadležno upravljanje grobljima u Kantonu Sarajevo.

Irma Hašimbegović, iz preduzeća “Pokop”, kaže za RSE da su za krematorij pribavljene sve neophodne dozvole, osim okolinske za koju je nadležno Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH.

Kako kaže, zbog toga je građevinska inspekcija 2020. godine stopirala gradnju.

“Pošto je to kapitalni projekt, jer je planirana i izgradnja centralne mrtvačnice, mislili smo da ići užurbano. Možda jednostavno još nismo dorasli tom zadatku”, kazala je za RSE.

Broj zahtjeva za kremiranjem u Sarajevu proteklih godina raste, tvrde u “Pokopu”. U 2021. godini bilo je 18 ovakvih zahtjeva.

Hašimbegović ističe da bi ih bilo i više, ali da porodice preminulih odustaju zbog visokih troškova u susjednim zemljama.

Cijene kremiranja u Srbiji i Hrvatskoj iznose nešto više od 300 maraka (oko 150 eura), što ne uključuje troškove urne i pregleda tijela preminulog prije kremiranja.

No, zbog visokih troškova transporta ukupni troškovi za porodice preminulih iz BiH dosežu i 2.500 maraka (oko 1.250 eura).

“S poskupljenjem goriva, poskupio je i transport. Kad bismo imali krematorij, svi ovi troškovi bi zaigurno bili značajno umanjeni”, ističe Hašimbegović.

Šta kažu predstavnici vlasti?

Za izgradnju kompleksa krematorija i komemorativnog centra Vlakovo, preduzeće “Pokop” uputilo je zahtjev za izdavanje okolinske dozvole Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH.

Ministarstvo je potom donijelo zaključak o izradi studije o procjeni utjecaja na okoliš, nakon čega je održana i javna rasprava.

Ministrica okoliša Edita Đapo navodi u dopisu za RSE da je stručna komisija ocjenjujući studiju dala negativno mišljenje o planiranoj izgradnji.

Ne navodeći razloge negativne ocjene, Đapo ističe i da je izdavanje dozvole također obustavljeno zbog toga što nije dostavljena prostorno planska dokumentacija kao sastavni dio zahtjeva za dozvolu.

U međuvremenu je, podsjeća, izmijenjena zakonska regulativa pa projekti kao što su krematorij na groblju Vlakovo, nisu više nisu u nadležnosti Ministarstva okoliša Federacije BiH.

To znači da za to postrojenje više nije potrebna okolinska dozvola ovog ministarstva.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Ni iz entitetskog Ministarstva, ni iz preduzeća “Pokop”, za RSE nisu pojasnili kakve su nove procedure izdavanja dozvole i ko je za njih nadležan.

Protivljenje lokalne zajednice

Groblje Vlakovo nalazi se na teritoriji sarajevske općine Ilidža, pa je za izgradnju krematorija neophodno mijenjati regulacioni plan tog groblja, što Općinsko vijeće Ilidža do danas nije učinilo.

Tarik Stambolić, predsjedavajući Općinskog vijeća, kaže za RSE da je glavni problem protivljenje stanovnika pojedinih naselja u općini Ilidža izgradnji krematorija.

“Bile su javne rasprave, na kojima su prezentovane studije utjecaja na okoliš i kako to treba izgledati. Sve to je bilo jako neozbiljno i naravno izazvalo nezadovoljstvo građana kojima bi krematorij bio pred vratima”, ističe on za RSE.

Kako je rekao, građani strahuju da će im “krematorij narušiti zdravlje, ali i srušiti cijenu nekretnina”.

“Niko nam nije znao odgovoriti koliko su štetni ti gasovi koji će izlaziti. Znamo da se krematoriji nalaze i u Zagrebu i u New Yorku i to je normalna stvar, ali moraju se znati stadnardi i uslovi”, kazao je Stambolić.

‘Kremtoriji nije prioritet’

Osim zastoja u izgradnji sarajevskog krematorija, od izgradnje se za sada odustalo i u Banjaluci, Visokom i Mostaru.

Kao razlozi uglavnom se navode nedostatak novca, ali i političke volje, kao i male zainteresiranosti za kremiranje.

Željko Grbić, direktor Gradskog groblja Banjaluka, kaže da izgradnja nije renatabilna, niti ima dovoljno zainteresiranih porodica.

“Mnogo košta, tako da ima prioritetnih stvari. Nije se odustalo, ali je ostavljeno za budući period”, naglašava on.

Grbić tvrdi da je u Banjaluci u posljednje tri godine postojao samo jedna zahtjev za kremiranjem.

“Imamo suradnju sa krematorijem u Novom Sadu, pa za one koji žele kremiranje, organizujemo to tamo”, dodaje on.

U Novom Sadu je u 2020. godine kremirano devet preminulih državljana BiH, dok su u 2021. imali tri kremacije tijela preminulih iz BiH, saopćili su za RSE iz Javnog komunalnog preduzeća “Lisje” u tom srbijanskom gradu.

Manjak novca i interesa

Prije više od desetak godina, izgradnja krematorija zaustavljena je i u Visokom, u centralnom dijelu BiH.

Kenan Karavdić, pomoćnik direktora Gradskih grobalja Visoko, ističe za RSE da nedostatak novca i zainteresiranosti za kremiranje nisu jedini razlozi koji “koče” izgradnju.

“Tada nismo dobili ni građevinsku dozvolu. Sredina u BiH nije takva da prihvata izgradnju krematorija. Naši običaji su da umrle sahranjujemo na klasični način i ne prihvaćamo svjetske trendove koji kažu da je kremacija jeftinija. Nismo desegli taj nivo da to podrže narod, političari i vjerske zajednice”, naglašava.

Karavdić kaže da u Visokom postoje zahtjevi za kremiranjem, ali da vlasti nisu spremne za takvu investiciju.

“Ljudi testamentom zadužuju djecu da ih kremiraju. Vozimo preminule u Zagreb i Novi Sad i sve to košta. Imate troškove prevoza, prelazite državnu granicu, morate ispuniti sve carinske propise, ambasada mora dati suglasnost za prevoz umrlog preko granice. Traje to i do sedam dana, jer se i na kremiranje čeka”, istaknuo je Karavdić.

Slovenija ima tri krematorija. U Hrvatskoj, uz onaj u Zagrebu, postoji i krematorij u Osijeku, dok u Srbiji rade krematoriji u Beogradu i Novom Sadu. Poput Bosne i Hercegovine, krematorij nema ni Crna Gora.

Religijski utjecaj

Od četiri svjetske monoteističke religije čiji pripadnici žive u BiH, samo Katolička crkva ne zabranjuje kremiranje, a zabrana je ukinuta tek od 1962. godine kada je održan Drugi vatikanski sabor.

Prema popisu stanovnika iz 2013. godine, u BiH živi 3,5 miliona stanovnika, od kojih je više od 50 posto muslimana. Nešto više od 30 posto su pravoslavci, dok se oko 15 posto građana izjašnjava katolicima.

U judaizmu i islamu kremiranje je zabranjeno, dok Srpska pravoslavna crkva dopušta posmrtne obrede samo za preminule koji su kremirani mimo svoje volje.

Oliver Jurišić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, kaže za RSE da je veoma moguće da postoji indirektni utjecaj religije na kreiranje stavova i odluka o izgradnji krematorija.

“Ne mislim da se utječe direktno, odnosno nametanjem, nego možda svojim naukom o ljudskom tijelu i životu poslije smrti utječu na stavove ljudi, pa samim tim i na izgradnju krematorija”, kazao je Jurišić.

Osim kremiranja posmrtnih ostataka preminulih, krematorij u BiH bi bio značajan i zbog uništavanja medicinskog otpada s obzirom na to da BiH nema peći u kojima bi ovakav otpad bio adekvatno uništen.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Osmi sajam bosanskohercegovačke privrede od 8. do 11. decembra u Skenderiji

OVA ŽENA NIKAKO NE STARI: Dragana Katić u elegantnoj kombinaciji