in

Ko muze ekstraprofit iz mliječne krize

Slatka-Tajna.Eu

Iako je ukrajinski rat hiljadama kilometara daleko, na njemu zasnovano profiterstvo cvjeta širom Evrope, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Jedna od djelatnosti u kojoj razni mešetari posljednjih mjeseci ubiru ogroman ekstraprofit je mliječna industrija, čiji su proizvodi u maloprodaji poskupjeli i do 50 posto, dok se istovremeno otkupna cijena mlijeka i dalje vrti na dugogodišnjuem prosjeku od oko 70 feninga po litru.

“Jasno je da je sve poskupjelo, pa vjerovatno i sam proces prerade, ali nije logično da proizvođačima otkupna cijena tako sporo raste ili gotovo nikako, dok je na policama enorman rast cijena, što možemo pripisati dodatnom profitu prerađivača na račun seljaka.

Otkupna cijena mlijeka koja bi bila realna i s kojom bismo, uz premije od entitetskih vlada, možda uspjeli održati trenutnu domaću proizvodnju mlijeka, jeste 1,20 KM po litri.

Naši predstavnici su imali zvaničan sastanak sa Mlijekproduktom, na kojem smo zahtijevali tu cijenu, a naš stav je utemeljen, jer su naši eksperti izradili kalkulaciju iz koje se jasno vidi koja je realna proizvodna cijena mlijeka – sve ispod toga je gubitak.

Proizvođači su na ivici opstanka i u slučaju da otkupna cijena ne bude povećana, to bi značilo sigurne nestašice i urušavanje mljekarskog sektora koji više ne može da izdrži ove udarce“, ističu u izjavi za Business Magazine iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, uz opasku da je “evidentan pad proizvodnje mlijeka u nekoliko posljednjih mjeseci, što će se vjerovatno nastaviti“.

Pad proizvodnje

Prema podacima državne Agencije za statistiku, spomenuti pad proizvodnje, mjeren količinom prikupljenog kravljeg mlijeka, u junu 2022. iznosio je 11,2 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec (22.166 naspram 24.967 tona). Proizvodnja mlijeka za piće bila je manja za 18,3 posto, a putera i ostalih žuto-masnih proizvoda za 20,7 posto, dok je proivodnja fermentiranih mliječnih proizvoda na godišnjem nivou povećana za 13,8 posto, vrhnja za 5,4 posto, a kravljeg sira za 2,4 posto.

U prvom polugodištu 2022. u BiH su prikupljene ukupno 125.753 tone kravljeg mlijeka, za 13,6 posto manje u odnosu na 145.534 tone iz istog prošlogodišnjeg perioda. Istovremeno, proizvodnja mlijeka za piće smanjena je za 14,2 posto, sa 79.077 na 67.832 tone, a putera i ostalih žuto-masnih proizvoda za 25,3 posto, sa 1.091 na 815 tona. Polugodišnja proizvodnja fermentiranih mliječnih proizvoda, pak, povećana je sa 24.997 na 27.028 tona (8,1 posto), a slična je bila i krivulja rasta proizvodnje kravljeg sira – sa 4.144 na 4.472 tone (7,9 posto), dok je prozvodnja vrhnja praktično stagnirala (povećanje od 0,4 posto, sa 11.313 na 11.360 tona).

“Ima više uzroka smanjenja primarne proizvodnje mlijeka. Jedan od njih je iseljavanje stanovništva sa sela, odnosno sve više starog stanovništva koje više ne može držati stoku, a mladih nema da nastave proizvodnju.

Drugi razlog je suša koja je ove godine zahvatila veliki dio proizvođača, što je umanjilo prinose krmnih kultura. Seljaci, svjesni da ne mogu tom hranom prehraniti stoku, prodaju jedan njen dio.

Treći razlog je enormno poskupljenje svih inputa za proizvodnju mlijeka, prije svega nafte, vještačkih đubriva i koncentrata. Takođe, skočile su cijene i veterinarskih usluga.

Nažalost, BiH neće da primjeni EU standarde podrške poljoprivredi i proizvodnji hrane, prvenstveno kada riječ je o plavom dizelu. Mi smo pravili više incijativa na tu temu, poput one o oslobađanju dizel goriva za poljoprivrednu proizvodnju od plaćanja akciza i putarina, ali izgleda da hrana ne interesuje domaće političare“, konstatiraju iz Udruženja.

Zabrinjavajući trendovi na domaćem tržištu mlijeka i mliječnih prerađevina vidljivi su i iz statistike o vanjskotrgoviskoj razmjeni tom vrstom proizvoda. Naime, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina u 2021. je iznosila 93,9 miliona KM, što je gotovo identično rezultatu ostvarenom godinu ranije. Prošlogodišnja vrijednost uvoza, međutim, bila je skoro dvostruko veća i dostigla je 174,7 miliona KM, za 9,4 posto više u odnosu 159,6 miliona KM iz 2020. godine, tako da je pokrivenost uvoza smanjena sa 58,9 na 53,8 posto.

Sličan trend nastavljen je i u prvih šest mjeseci 2022. godine, tokom kojih je vrijednost izvoza mlijeka i miječnih proizvoda u odnosu na isti period prethodne godine povećana za 5,5 posto, na 48,8 miliona KM, ali je on količinski smanjen za čak 14 posto ili 5.549,1 tonu, na 34.363,8 tona. Istovremeno, vrijednost uvoza iznosila je 99,6 miliona KM, za 27,4 posto više u odnosu na isti period 2021. godine, što je u konačnici rezultiralo smanjenjem pokrivenosti uvoza izvozom sa 59,2 na oko 49 posto.

Izvozom i dalje dominiraju UHT mlijeko i jogurti, a uvozom proizvodi sa višom dodanom vrijednosti – različite vrste sira (prvenstveno edamer i gauda) te pavlaka, sirni namazi i voćni jogurti.

S obzirom na sve pobrojane loše pokazatelje, kao i činjenicu da je u maloprodaji posljednjih sedmica primjetno smanjenje ponude mliječnih proizvoda, nameće se i bojazan od ozbiljnijih nestašica na domaćem tržištu, pritom imajući u vidu i to da su neke od zemalja regije već ograničile ili zabranile izvoz mlijeka i njegovih prerađevina.

“Aktuelna situacija sa ‘nestašicom’ mlijeka nije alarmanta! Činjenica je da je sirovinska baza u BiH u odnosu na prethodne godine manja, a da je potražnja mlijeka veća, ali primarni proizvod ove grane je UHT sterilizirano mlijeko i njega zasigurno za sada ima u dovoljnim količinama.

Osim toga, UHT sterilizirano mlijeko je vodeći izvozni proizvod te, kada bi došlo do nestašice u BiH, domaći prerađivači bi mogli smanjiti izvoz i na taj način opskrbiti bh. tržište“, u izjavi za naš magazin iz VTK ipak izražavaju umjereni optimizam, koji ni izbliza ne dijele domaći primarni proizvođači.

“Nestašica mliječnih proizvoda će vjerovatno biti i u BiH, jer su prisutne u cijeloj Evropi, što se odmah odražava na nas, jer smo dosta zavisni na uvozu. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Na kraju, dokle smo došli? Cijena sirovog mlijeka je i dalje među najnižima na svijetu, sela se prazne, nema više ko da proizvodi, a potrebe se povećavaju.

Proizvodnja u BiH je prošle godine bila oko 270 miliona litara, sa prosječnom cijenom od 0,62 KM po litri, a uvezli smo mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od oko 175 miliona KM. 

Nema ni uvoznog mlijeka, jer dolazi do gašenja farmi i u razvijenijim zemljama. Tokom ovogodišnje posjete naših članova njemačkim kolegama, dobili smo informaciju da se u Njemačkoj svakog dana gasi šest farmi – riječ je o desetinama miliona litara smanjenja na godišnjem nivou.

Holandski farmeri smanjili su proizvodnju za 20 posto u odnosu na 2019. godinu, kada su imali skoro 14 milijardi litara mlijeka – znači, to smanjenje iznosi deset godišnjih proizvodnji cijele BiH“, upozoravaju iz Udruženja mljekara RS.

Dok globalni dileri stočne hrane napumpavaju cijene kao da se kravlji napoj pravi od ukrajinskih tartufa i ruskog kavijara, a primarni poizvođači pozivaju da se s takvim tržišnim kretanjima usklade i otkupne cijene mlijeka, domaći prerađivači molbu za okvirnu kalkulaciju na osnovu koje formiraju svoju cijenu mliječnih proizvoda komentiraju ukazujući na rast vrijednosti svih parametara za njen izračun.

“Otkupne cijene svježeg mlijeka mijenjaju se skoro svakodnevno, a budući da u kalkulaciji trošak mlijeka predstavlja najveću stavku, jasno je da se i proizvođačka cijena povećala. Napominjem da su i ostale stavke kalkulacije (energenti, radna snaga, repromaterijal…) znatno poskupile u proteklom periodu“, kaže za naš magazin Dino Bačvić, direktor proizvodnje u sarajevskoj mljekari Milkos, suzdržavajući se pritom od prognoza vezanih za dalji rast cijena, odnosno mogućnost skorog probijanje granice od tri KM za litar mlijeka u maloprodaji, ali također ukazujući na opasnost od nestašice.

“Smanjenje ponude mliječnih proizvoda uzrokovano je smanjenjem ponude osnovne sirovine – svježeg mlijeka. Zabranom izvoza mlijeka iz okolnih zemalja nastao je deficit na domaćem tržištu.

Isto tako, zbog povećanja cijena svih sirovina i repromaterijala koji se koriste pri proizvodnji svježeg mlijeka, sve više farmera odustaje od proizvodnje, što opet dovodi do još većeg deficita sirovog mlijeka, tako da može doći i do nestašice određenih mliječnih proizvoda“, razimira Bačvić.

Trgovci bez komentara

Trgovci, pak, za sada mudro šute i koriste priliku za ubiranje estraprofita zasnovanog na slobodi tržišta koja u praksi znači pravo na lihvarske marže, dok se nadležne institucije drže se po strani, ne smatrajući da su aktuelni tržišni poremećaji ozbiljnije prirode, niti da bi mogli rezultirati nestašicom mlijeka i mliječnih prerađevina. U izjavi za naš magazin, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS decidno poručuju da “u toku 2022. nije došlo do drastičnog smanjenja broja muznih krava, kao ni proizvodnje mlijeka“. Objašnjavajući da “mljekarski sektor RS u 2022. karakteriše stagnacija nivoa proizvodnje i otkupa sirovog mlijeka, uz pad isporučilaca sirovog mlijeka zbog odustajanja sitnih proizvođača, dok je broj muznih krava obuhvaćen otkupom na prošlogodišnjem nivou“, iz Ministarstva preciziraju da je otkup sirovog mlijeka u periodu januar – juli 2022. bio manji za 7,26 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je broj muznih grla neznatno povećan. Kako napominju, razlog takvom stanju, osim korona virusa, jeste “smanjena proizvodnja po grlu zbog lošije ishrane izazvane značajnim poskupljenjem kompletnih krmnih smjesa i koncentrovane hrane za više od 40 posto u odnosu na isti period prošle godine“.

farmer asian are holding a container of milk on his farm.walking out of the farm

“Prema statističkim podacima, ukupan broj muznih grla u Republici Srpskoj se kreće oko 75.000, dok je broj muznih grla obuhvaćen otkupom oko 31.000. Navedeni broj muznih grla obuhvaćen otkupom, uz prosječni intenzitet proizvodnje, može obezbijediti oko 150 miliona litara mlijeka godišnje, što je dovoljno za potrebe tržišta RS, tako da je odgovor na Vaše pitanje da se ne mogu očekivati ozbiljnije nestašice, jer proizvodimo dovoljno mlijeka za domaće potrebe.

Tome treba dodati i da se značajne količine mlijeka uvoze, najvećim dijelom iz zemalja okruženja, tako da mlijeka ima i bit će ga dovoljno.

Čak i ukoliko bi se granice ‘zatvorile’, odnosno prestao uvoz mlijeka, navedeni podaci govore da ga imamo sasvim dovoljno za domaće potrebe. Naravno, Ministarstvo će nastaviti pratiti stanje na tržištu i u slučaju ozbiljnijih poremećaja, može se desiti hipotetički da se predloži i odluka Savjetu ministara BiH da se privremeno zabrani izvoz mlijeka iz BiH, kako bi se obezbijedile potrebe domaćeg stanovništva“, potcrtavaju iz Ministarstva, odakle na pitanje o tome da li će biti ispoštovan zahtjev primarnih proizvođača za povećanje otkupne cijene mlijeka odgovaraju prilično neodređeno.

“Vezano za zahtjev proizvođača za povećanjem otkupne cijene mlijeka – pa, ona je već povećana, naravno ne u mjeri u kojoj oni to traže, ali cijena je stvar dogovora i razgovora između proizvođača i otkupljivača, dakle mljekara u RS, odnosno BiH. Ti interesi su oprečni, jer jedni teže većoj, a drugi manjoj otkupnoj cijeni.

Imajući u vidu trenutnu situaciju, koju pratimo, vidimo da se može očekivati poskupljenje mlijeka u maloprodaji i to su neke mljekare već i najavile, jer postepeno raste i otkupna cijena mlijeka“, ostavljaju nam prostor za razmišljanje iz Ministarstva.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Ćorićev GOŠK ruši rekorde – SportSport.ba

Od ponoći skuplje gorivo, plavi dizel ostaje na 8,49 kuna po litri