in

Šta se sve dešavalo na dan izbora u BiH?

Slatka-Tajna.Eu

Gradska izborna komisija u Doboju, gradu na sjeveru Bosne i Hercegovine (BiH), zaprimila je 16 prigovora na izborni proces, ali nijedan koji se tiče ozbiljne povrede biračkih prava.

Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao Nenad Paleksić, predsjednik Gradske izborne komisije (GIK) u Doboju. Prigovori su se, dodaje, većinom ticali zabrane da posmatrači gledaju lične karte glasača na opštim izborima, održanim u BiH 2. oktobra.

Birači čekaju da glasaju na Opštim izborima u BiH, Doboj, 2. oktobar 2022.

Za navode o kršenju izbornih prava, kako kaže, saznao je iz sredstava informisanja, te da krivica za to, ako se desilo, ne može da snosi GIK, jer oni ne mogu odgovarati ako im ništa nije prijavljeno.

Za opoziciju u Republici Srpskoj (jednom od dva bh. entiteta), koja je u sedmici nakon izbora dva puta protestovala u Banjaluci, jer smatraju da su pokradeni na izborima, glasanje u Doboju je bilo problematično.

Navode da su tamo bili “batinaši” koji su zastraživali ljude na biralištima, da je njihovoj kandidatkinji Jeleni Trivić zapisivano nula glasova tamo gdje je osvojila najmanje stotinu. U medijima su se pojavili i snimci paljenja glasačkih listića koji su, navodno, iz ovog grada.

Koje su ključne primjedbe opozicije?

Opozicija u RS je tvrdila da je pokradena u izbornoj noći, te su njeni predstavnici zahtjevali da se glasovi za entitetskog predsjednika i potpredsjednike ponovo broje.

Na protestima 9. oktobra, od CIK BiH su tražili ponovno prebrojavanje glasova za mjesto predsjednika na svim biračkim mjestima u cijeloj RS, a od pravosudnih institucija da hitno provedu istragu i utvrde odgovornost svih lica koja su, kako navode, “učestvovala u organizovanoj izbornoj pljački.”

Nebojša Vukanović (u sredini) je naveo da, između ostalog, opozicija u RS traži da pravosudni organi djeluju mnogo brže po pitanju onoga što oni nazivaju izborne prevare

Dan kasnije, na konferenciji za novinare, Nebojša Vukanović, poslanik u Narodnoj skupštini RS i kandidat sa Liste za pravdu i red, naveo je neke od primjedbi koje se odnose na izborni proces:

  • Privođenje odbornika u SO Laktaši, jer je procurio snimak na kojem on upozorava ljude iz biračkog odbora da ne smiju kršiti Izborni zakon,
  • Snimci, kako navode, “batinaša” koji upadaju na izborna mjesta u Doboju,
  • U Nevesinju, Višegradu, Zvorniku, Brčkom, Prijedoru, Doboju se dogodilo da se Jeleni Trivić upisivalo nula glasova na mjestima gdje je, kako oni tvrde, imala 100-150 glasova,
  • Fotografisan zapisnik u Nevesinju, gdje je Jelena Trivić dobila 122 glasa, a upisano joj je nula glasova,
  • Snimci ljudi koji cijepaju biračke materijale.

Planiraju da se obrate i Tužilaštvu BiH, i tvrde da su učinjeni mnogi prestupi koji se tiču zloupotrebe i uništavanja isprava, te uticaja na izborni proces. Ističu da je ključno pitanje kako je korišten birački materijal.

Milorad Dodik, kandidat SNSD-a za predsjednika RS, na pres konferenciji u Beogradu je rekao da “nigdje nije utvrđeno da je kandidat opozicije oštećen”, te da se “samo jedan kandidat žali na rezultate.”

Istakao je da je, prema njemu, opozicija “proglasila pobjedu prije nego što je počelo prebrojavanje glasova”, za razliku od njegove političke opcije koja “nije iznosila paušalne podatke.”

Paleksić upozorava da stranke obučavaju svoje posmatrače za nešto sasvim drugo od onoga što je njihov posao na glasačkom mjestu.

“Traže od posmatrača da oni izvrše uvid u lični dokument, znači dolazite vi da glasate, on hoće da vidi vašu ličnu kartu. On hoće da uzme glasački listić, hoće da vidi kad se broji. To ne mogu tražiti, to je povreda tajnosti”, kaže Paleksić.

Zaključuje da pojedine političke opcije nemaju snažna uporišta u Doboju, te da “vrše pritisak na GIK da im nešto odobri, a oni to ne mogu da urade.”

Posljednji lokalni izbori u ovom gradu, održani 15. novembra 2020. godine, bili su poništeni zbog brojnih nepravilnosti, a ponovo su održani 21. februara iduće godine.

Na ponovljenim izborima, uvjerljivu pobjedu je odnio Boris Jerinić, dotadašnji gradonačelnik i kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), na čijem je čelu Milorad Dodik.

Naređeno ponovno brojanje na 45 birališta

Centralna izborna komisija BiH odlučila je na sjednici u utorak, 11. oktobra da će se ponovo brojati glasovi na 45 biračkih mjesta zbog utvrđenih nepravilnosti.

U glavnom centru za brojanje u sportskoj dvorani Zetra u Sarajevu, opet će se prebrojavati glasovi za državni parlament, kao i za entitetske i kantonalne skupštine.

Na sjednici CIK-a dan ranije, rečeno je da su utvrđene nepravilnosti u 90 gradova i opština, na preko 500 biračkih mjesta.

One su utvrđene na osnovu izvještaja njihovog glavnog kontrolora, kao i izvještaja OEBS-a (Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju).

Komisija je na sjednici 10. oktobra donijela odluku o ponovnom brojanju glasova za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske (jednog od dva bh. entiteta), takođe zbog nepravilnosti tokom izbornog procesa.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Tada je Irena Hadžiabdić, članica komisije, istakla da je bačena ozbiljna ljaga na izborni proces, iako izvještaj OEBS-a, tvrdi ona, nije “ukazivao na velike nepravilnosti.”

“Vidite da je bilo zastrašivanja birača, kupovine glasova, punjenja glasačkih kutija mimo onog redovnog što se odnosi na glasanje, bilo je fotografisanja glasačkih listića”, navela je Hadžiabdić.

Šta se navodi u izvještaju OEBS-a?

Međunarodna izborna posmatračka misija OEBS-a je bila prisutna na 1.785 od ukupno 5.418 redovnih biračkih mjesta.

“Izborni dan je općenito prošao u redu, ali je pod uticajem zabrinutosti vezano za tajnost glasanja i nedosljednu primjenu proceduralnih zaštitnih mjera, uglavnom tokom prebrojavanja glasova”, navodi se u izvještaju.

Posmatrači misije su pozitivno ocijenili izborni proces na 95 posto birališta na kojima su bili prisutni.

“Značajan broj negativnih ocjena uglavnom je bio posljedica pitanja tajnosti glasanja i nepoštivanja važnih mjera zaštite od uplitanja i pritiska na birače”, ističu iz OEBS-a.

Navode da su primjetili u tri odsto slučajeva da posmatrači koje su angažovali kandidati na izborima pokušavaju uticati na birače za koga na glasaju, a bilo je i nekoliko slučajeva zastrašivanja birača, kupovine glasova, fotografisanja glasačkih listića.

Posmatračka misija je negativno ocijenila brojanje glasova na 36 od 168 promatranih mjesta, što, kako navode, “ukazuje na nedovoljno razumijevanje procedura od strane članova biračkih odbora.”

Naglašavaju da su bila 23 slučaja kada su neovlaštene osobe – uglavnom kandidatski posmatrači – ometali rad biračkih odbora.

Prijave u Tužilaštvu BiH

Dan nakon izbora, 3. oktobra, Tužilaštvo BiH je navelo da su zaprimili 27 prijava vezanih za povredu izbornog procesa.

Tada je navedeno da će kasnijom provjerom utvrditi ima li elemenata krivičnih djela.

Prijave su se odnosile, između ostalog, na nepravilnosti oko pomoći u glasanju invalidnim osobama, donošenje popunjenih glasačkih listića, onemogućavanje pristupa posmatračima i glasanje u ime drugih osoba.

Iz ove pravosudne institucije je za RSE rečeno 10. oktobra da su od tada primili još desetak izvještaja i prijava, od Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), od samog CIK-a, Koalicije “Pod lupom”, ali i građana.

Koalicija stranaka okupljenih oko Socijaldemokratske partije (SDP), 11. oktobra je najavila da će tražiti ponovno brojanje glasova za sve nivoe vlasti.

Šta kaže zakon?

Prema kaznenim odredbama Izbornog zakona BiH, zaposleni ili angažovani u izbornoj administraciji za prestupe tokom izbornog procesa mogu biti kažnjeni novčano od 100 do 1.500 evra.

Ovo se odnosi na širok spektar prestupa, od učestvovanja u donošenju odluka koje mogu dovesti u sumnju njegovu nepristrasnost, do nošenja oružja na biralište ili podsticanja na nasilje.

Birači i politički subjekti čije je izborno pravo povrijeđeno, mogu da ulože prigovor izbornoj komisiji najkasnije u roku od 48 sati, koje onda odlučuju o njima.

CIK BiH ima ovlašćenja da naredi izbornoj komisiji, Centru za birački spisak ili biračkom odboru da preduzmu mjere kojima se otklanjaju utvrđene nepravilnosti.

Oni mogu da izreknu novčane kazne do 5.000 evra, da uklone ime kandidata sa liste, da ponište ovjeru političkom subjektu i da zabrane angažovanje određene osobe na biralištu ili izbornoj komisiji.

Ukoliko izborna komisija smatra da je učinjeno krivično djelo koje se odnosi na izborni proces, dužna je da ga prijavi nadležnom tužilaštvu.

Saradnja na tekstu: Milorad Milojević, Arnes Grbešić

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

SLIKALA SE POLUGOLA! Njene postere imali su svi momci, znate li o kojoj pjevačici je riječ

Jovana Joksimović uhvaćena u provodu: Evo ko joj pravi društvo