Jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti od strane Republike Srpske (RS, jedan od dva bosanskohercegovačka entiteta, drugi je Federacija Bosne i Hercegovine) i demontiranje državnih institucija, ugrozilo je perspektivu zemlje za pristupanje u Evropsku uniju (EU), ističe se u izveštaju Evropske komisije koji je posvećen BiH.
U izveštaju koji će Evropska komisija objaviti 12. oktobra, a u koji Radio Slobodna Evropa (RSE) ima uvid, podvlači se da su stranke sa sedištem u entitetu Republika Srpska blokirale zakonodavne i izvršne institucije na državnom nivou, “što je dovelo do skoro potpunog zastoja u reformama”.
Stručnjaci Evropske komisije navode da je Bosna i Hercegovina “značajno” povećala stopu usklađivanja sa zajedničkom spoljnom EU, koje se odnose na sankcije protiv Rusije koje su odgovor na agresiju u Ukrajini.
U nacrtu izveštaja se prepoznaje i pozdravlja ovo povećanje stope formalnog usklađivanja koje je načinila država.
Međutim, u nacrtu dokumenta se podvlači da su se vlasti i stranke iz RS-a zalagale za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, “osporavajući usklađivanje sa izjavama EU i ometajući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije”.
U većini dokumenta o Bosni i Hercegovini se u više navrata spominje da nema nikakvog progresa u važnim poljima.
Navodi se, između ostalog, da Savet ministara BiH nije preduzeo nikakve korake da bi razvio nacionalni program za usvajanje pravne tekovine EU.
Zbog “političke opstrukcije” je Ministarstvo finansija i trezora ometalo nesmetanu organizaciju oktobarskih izbora uskraćivanjem potrebnih sredstava.
Održavanje izbora je ocenjeno dobro, ali se kaže da su oktobarski izbori obeleženi nepoverenjem u javne institucije i retorikom koja je neujednačena.
Takođe se ocenjuje da nije postignut napredak u obezbeđivanju i omogućavanju okruženja za civilno društvo.
Nijedan napredak Evropska komisija nije obeležila u BiH po pitanju pravosuđa.
Ocenjuje se da se BiH nije poboljšala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, te da izvršna i zakonodavna vlast nije usvojila dodatne mere zaštite.
Dodaje se da nedoslednost i preširoka diskreciona prava i dalje postoje u primeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u karijeri i sukobu interesa sudija i tužilaca.
“Potrebne su hitne mere da se vrati poverenje javnosti u pravosuđe i ojača njegov integritet. Nedostatak političke posvećenosti reformi pravosuđa i loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje ugrožavaju uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala”, ocenjuje se u nacrtu dokumenta.
Nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala jer, stručnjaci Evropske komisije smatraju da politički lideri i pravosudne institucije nisu uspeli da se izbore sa široko rasprostranjenom korupcijom i aktivno su blokirali napredak, “što je dovelo do dugoročnog zastoja i sve većih znakova političkog zarobljavanja”.
“Kontinuirani nedostatak napretka na svim nivoima povećava rizik od nazadovanja. Politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno da poprave situaciju”, poručuje se u izveštaju o BiH.
Iako se priznaje da su u proteklih 12 meseci podignute neke optužnice koje se odnose na visoke kazne za korupciju, “ukupni rezultati ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja”.
Ocenjuje se da je policija u zemlji podložna političkom mešanju.
Nije operativna tačka kontakta za saradnju sa Agencijom za sprovođenje zakona Evropske unije (EUROPOL), te ne postoji sistemska saradnja sa Agencijom Evropske unije za saradnju u oblasti krivičnog pravosuđa (EUROJUST).
Od bosanskohercegovačkih vlasti se traži da hitno usvoje zakon za borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma.
Evropska komisija smatra da u Bosni i Hercegovini nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija kroz zaštitu novinara od pretnji i nasilja i obezbeđivanje finansijske podobnosti sistema javnog emitovanja.
Ocenjuje se da i dalje postoje izazovi kada je u pitanju sloboda okupljanja, posebno u RS-u.
Bosna i Hercegovina, prema oceni Evropske komisije, treba da značajno pojača usklađivanje sa pravnim tekovinama EU, te primeni i ojača neophodne zakone.
“Tokom perioda na koji se izveštaj odnosi (12 meseci), postignut je ograničen ili nikakav napredak u različitim poglavljima pravne tekovine EU”, zaključuje se u izveštaju.
Prvi CMC festival održan je davne 2008. godine u okviru povijesnih zidina pulske Arene. Osmišljen…
Silovite borbe u Ukrajini nastavile su se i danas u sjeveroistočnoj regiji Harkiv, gdje je…
Ne zaustavlja se Alehadro Tabilo. Poslije Novaka Đokovića pobijedio je i Karena Hačanova i plasirao…
Voditeljka Jovana Joksimović nedavno je napunila 43 godine, a svi se pitaju koja je tajna…
Dugo se vjerovalo da je najrjeđa krvna grupa AB grupa, ali to nije istina. Prije…
Vozač autobusa, koji je 8. maja putovao na relaciji Sarajevo- Hamburg, pronašao je izgubljeni novčanik…