in

Poslije pandemije korone najviše se priča o depresiji

Slatka-Tajna.Eu

BEOGRAD – Psihijatar Irena Filipović izjavila je danas da se poslije pandemije korona virusa najviše priča o pandamiji depresije.

Ona je gostujući na Televiziji K1, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, kazala da se psihijatrima i psiholozima javlja veliki broj ljudi, koji imaju simptome depresije.

Procjene Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je porast anksioznih i depresivnih poremećaja iznosio više od 25 odsto tokom prve godine pandemije korone.

Istraživanja pokazuju i to da je u posljednje dvije godine mentalno zdravlje najviše ugroženo ljekarima, medicinskom osoblju i socijalnim radnicima.

Podaci pokazuju da 800 miliona ljudi širom svijeta živi sa nekim mentalnim poremećajem.

“Moguće je da depresija ukljucuje čitav niz simptoma. Veoma često nam ljudi dolaze sa već određenim dijagnozama, sa predstavom o dijagnozi i svojim zaključkom. Oni sve čitaju i “znaju” šta im je. Postoje i mnogi koji su u velikom otporu prema lijekovima”, objasnila je dr Filipović.

Ukazala je i na problem da pacijenti dolaze na terapiju i očekuju savjete i rješenja.

“To je nešto što se ne koristi u psihoterapiji. Proces ulaženja u psihoterapiju zahtjeva istraživanje, a ljudi ne vole promjene i bolje se snalaze u rutini, jer je rutina nešto što nas štedi. Očekuju nas razni stresori u narednom periodu, ali moramo da pronađemo načine da se sa stresovima izborimo”, kazala je Filipović.

Psihoterapeut Kristina Brajović Car je kazala da je zadatak psihologa i psihoterapeuta je da se bave prevencijom.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










“Kapaciteti koji su generalno ograničeni, u pandemiji su bili dodatno na udaru, jer su se ljekari suočavali i sa samim virusom i bavili se poslom koji nije primarno njihov. Svi smo pod izazovom”, – istakla je Brajović Car.

Stručnjaci kažu da se ljudi rođeni između sredine devedesetih i ranih 2010-ih, pripadnici takozvane generacije Z, često javljaju  za pomoć.

“Najčešći poremećaji u ovoj populaciji su poremećaj pažnje ili seksualnog identiteta”, naglasila je dr Filipović.

Brajović Car je kazala da mnogi pacijenti previše očekuju od ljekara.

“Ako ne dobiju u dva do tri razgovora direkciju ili savjet šta tačno treba da promjene, nemaju dovoljno tolerancije na frustraciju da prođu kroz cijeli proces i nauče kako da sami sebe analiziraju i ne ponavljaju iste greške. To je proces, a mnogi lako odustaju”, kazala je psihoterapeut.

Ona je dodala da se mnogi plaše i stigmatizacije.

“Mlada populacija se lakše otvara, zainteresovani su i psihoterapija im je svojevrsno istraživanje. S jedne strane ne govorimo dovoljno o mentalnom zdravlju, a s druge imamo banalizaciju i davanje brzih rješenja”, rekla je Brajović Car.


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Utorak na jugu nestabilan, lokalno uz nevrijeme, a sjevernije većinom suho

Najbolji plasman u historiji BiH ostvarile su košarkašice