Neformalni sastanak Europskog vijeća u Pragu okupio 44 države

Uoči sastanka premijer Andrej Plenković kazao je novinarima da je sastanak Europske političke zajednice prigoda da više od 40 europskih država, osim Rusije i Bjelorusije, raspravi sigurnosnu, političku, energetsku i ekonomsku situaciju u Europi. 

– Mislim da je ovo dobra ideja. Ovakvih foruma nema. Ovo je jedan dobar pokušaj razgovora u jednom širem formatu, na prilično neformalan način. Osim večere i kraćeg uvoda, imat ćemo manje radne skupine i radne stolove, gdje ćemo razgovarati o tim temama. Mislim da je ovo korisno za EU i sve zemlje koje imaju aspiracije na njihovom putu i EU, kazao je među ostalim Plenković.

Na skupu sudjeluju 44 europske zemlje, sve osim Rusije i Bjelorusije. Osim 27 zemalja članica EU-a na prvi sastanak pozvani su čelnici šest zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija), zatim Ukrajina, Norveška, Švicarska, Island, Armenija, Azerbajdžan, Moldavija, Gruzija, Lihtenštajn, Turska i Velika Britanija.

Sama činjenica da su se pozivu na skup odazvale sve 44 države koje su i pozvane, dovoljno govori o ozbiljnom trenutku, ne samo zbog rata na istoku Europe i dubine energetske krize, već i zbog neizravne prijetnje nuklearnim oružjem na europskom tlu, kazala je novinarka Jasna Paro javljajući se za podnevni Dnevnik iz Praga. 

– Sastanak je organiziran u dva tematska stola – jedan je o miru i stabilnosti na kojemu će govori hrvatski premijer Andrej Plenković, a drugi sastanak je o energiji i klimi. Nakon toga slijede bilateralni sastanci. To je jednako važno i zanimljivo jer su mnoge od država koje danas ondje sudjeluju zapravo u međusobnim konfliktima. Potom slijedi zajednička radna večera na kojoj bi lideri trebali izvijestiti o rezultatima razgovora, ali neće biti dokumenta s današnjeg sastanka, dodala je Paro.   

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je da je ovaj sastanak na tragu potrage za novim poretkom bez sadašnje Rusije.

– To ne znači da zauvijek želimo isključiti Rusiju, ali za ovu Putinovu Rusiju nema mjesta, rekao je Borrell.

– Signal koji želimo poslati jest da, nažalost ne možemo graditi sigurnosni poredak s Rusijom. Rusija je izolirana… Vi nemate mjesto, svi ostali su ovdje, istaknuo je Borrell.

Europska politička zajednica

Europsku političku zajednicu prvi je spomenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron, kao platformu koja bi okupljala sve europske države, bez obzira na njihov status u EU ili odnose s Europskom unijom i koja ne bi bila ni zamjena ni za EU, ni Vijeće Europe, niti za Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

Sastanak na vrhu počinje u rano popodne plenarnom sjednicom, a nakon toga odvijat će se kroz okrugle stolove i bilateralne sastanke, a završava radnom večerom. Nikakva završna deklaracija nije predviđena.

Nakon samita 44 zemlje, u petak se okupljaju čelnici 27 država članica na neformalnom samitu. Na oba sastanka dominirat će sigurnosna i energetska kriza kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu.