HRT: Kako zaštititi standard građana?

Gosti u emisiji HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala su: analitičar Andrej Grubišić, savjetnik premijera Zvonimir Savić, glavna direktorica HUP-a Irena Weber i sindikalist Krešimir Sever.

 Analitičar Andrej Grubišić rekao je kako vezano za cijenu nafte jako bitno promatrati stvar s aspekta velike slike. Pokazao je graf koji pokazuje kretanje cijene nafte u zadnjih 50-ak godina, od 1972. godine do danas.

Osamdesete godine nafta je bila 42$ za barel, a danas je 92$ za barel. Vidi se razdoblje od 25 godina kada nafta nije prelazila više od 40$, a onda imamo financijsku krizu gdje je skočila na 140$, a potom je imala amplitude. Ako bi gledali složenu stopu godišnjeg rasta cijena nafte od 1980. do danas to je nekakvih 1,8% godišnje. Ako je inflacija u tom razdoblju bila 2,5-3% zavisno kako je mjerite i koga pitate, ispada da je nafta jeftinija danas nego što je bila, rekao je Grubišić.

– Gorivo u Hrvatskoj je bilo oko 8 i nešto kuna kad je nafta bila 140$ po barelu. Jedan dio cijene nafte je psihološki, jedan stvarna potražnja, a dio je činjenica da u Hrvatskoj i drugim zemljama jedan dobar dio cijene su različiti oblici poreza i nameta, dodao je.

Rekao je da naftu treba promatrati u širem kontekstu, a ne oscilacije dnevne cijene primjerice od 92 do 96 dolara.

– Po meni to ne mijenja značajno veliku sliku i ne smatram da takve oscilacije na ovim razinama cijena su glavni “driver” makroekonomskih očekivanja u nadolazećem razdoblju, pojasnio je te dodao da kada raste cijena nafte i inputa onda država ima trošarine i PDV na cjelokupan iznos.

– Uz ovu maloprodajnu cijenu goriva i dalje je, možda nije više 50%, ali su još uvijek jedan lavovski dio te cijene različiti oblici državnih nameta, istaknuo je Grubišić.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Savjetnik premijera Zvonimir Savić odgovorio je na pitanje što se će se događati s cijenom nafte i kako će se ona odraziti na cijenu goriva.

– Već je napravljeno ono što je očekivano prije par mjeseci. Ako se vratimo nekoliko mjeseci unatrag cijena nafte bila je 40% veća na tržištima nego sada i negdje u 6 mjesecu cijena goriva Eurosupera 95 da nije tada bilo nikakvih intervencija bila bi blizu 16 kuna za litru. Intervencijama Vlade – smanjivanjem troškova i trošarina došli smo smo u situaciju da je cijena nafte i što se tiče eurodizela i eurosupera ustvari osjetno manje nego što bi bila inače. Sada je cijena eurosupera ispod 11 kuna, a mogla bi biti preko 15 kuna, skoro 16 kuna i to je 40% razlike. Ono što radimo, barem kad je u pitanju kretanje cijena naftnih derivata, mjerama Vlade je otprilike litra goriva za gotovo 2 kune niže nego što bi bila, objasnio je Savić.

– Cilj je rasteretiti ako je ikako moguće i građane i poduzetništvo bilo kakvih dodatnih troškova. Kad govorimo o mjerama procijenili smo da je vrijeme i prostor da državnom intervencijom utječemo na smanjenje cijena goriva. Međutim to je samo jedan dio od segmenata što je Vlada zadnjih mjeseci napravila.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber objasnila je koje su mjere usmjerene prema poduzetnicima.

– Vlada je donijela mjere kojima je isto ograničila cijene struje i za poduzetnike. Mi u HUP-u inzistirali smo na tome da se te mjere odnose na sve poduzetnike, neovisno o veličini i sektoru u kojem posluju – male, srednje, velike. To će nam donijeti jedan mir jer su te mjere do kraja ožujka iduće godine. Međutim, ono što je još ostalo otvoreno to je cijena plina koja i dalje divlja i potpuno je izvan kontrole i tu očekujemo isto angažman i Vlade, ali i Europske komisije, istaknula je Weber.