Redakcija
Dvije elektrane na prirodni gas bi trebalo da se grade u Republici Srpskoj (jednom od dva bh. entiteta), a za njih postoji pet mogućih lokacija, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u entitetskim preduzećima koja se bave trgovinom i transportom ovog energenta.
Radi se o planini Jahorini kod Sarajeva, Zvorniku na istoku, Brodu na sjeveru, te Banjaluci i Prijedoru na zapadu BiH.
Zbog izgradnje elektrana, ali i gasovoda u Republici Srpskoj (RS), delegacija iz Gasproma, ruskog državnog energetskog giganta, bila je u posjeti RS prije nešto manje od mjesec dana.
Iz centrale Gasproma u Rusiji nije odgovoreno na upit RSE o tome koje su lokacije obišli, i koliko će oni biti uključeni u ove projekte.
Elektrane su bile jedna od tema razgovora člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, i ruskog predsjednika, Vladimira Putina, na sastanku u Moskvi 20. septembra.
Ipak, ova postrojenja će morati da sačekaju izgradnju gasne mreže, a zajedničko svim elektranama je da bi trebalo da koriste prirodni gas iz Rusije, već godinama jedinog uvoznika ovog energenta u Bosnu i Hercegovinu (BiH).
Prema Prostornom planu RS do 2025. godine, čije posljednje izmjene su usvojene prije sedam godina, elektrane na gas su predviđene u Prijedoru i Banjaluci.
Ljubo Glamočić, direktor preduzeća “Gas-res”, koje se bavi trgovinom i snabdijevanjem gasom u RS, za RSE kaže da je pet lokacija u razmatranju, te da bi strateški partneri trebalo da daju prijedlog koje su im lokacije prihvatljive.
“Gasprom, vjerovatno, u kombinaciji sa partnerima iz Srbije, znate da preduzeće Gas trans, zajedničko, u Srbiji upravlja transportnim sistemom, tako da za gasovod može biti jedan strateški partner, a u izgradnji energetskih objekata nije isključen i drugi partner”, istakao je Glamočić.
Šta kažu u nadležnom Ministarstvu?
Iz Ministarstva energetike i rudarstva RS, nadležnog za ovo pitanje, nije odgovoreno na upit RSE o mogućim elektranama na gas u tom bh. entitetu.
Resorni ministar, Petar Đokić, rekao je novinarima 26. septembra da, prema Strategiji razvoja energetike RS do 2035. godine, predviđena je izgradnja dvije gasne elektrane.
“Za sada je pokazan samo interes ruske strane da gradi takve objekte, a naravno u nekom budućem vremenu treba ići na konkretizaciju tog projekta. Prije nekih desetak dana delegacija iz Gazproma je analizirala trasu gasovoda koji mi planiramo izgraditi”, kazao je Đokić.
Početkom avgusta, u ime Vlade RS, Đokić je sa predstavnicima ruske kompanije Zarubežnjeft potpisao sporazum koji predviđa moguću izgradnju gasne elektrane u krugu Rafinerije nafte Brod.
Rafinerija je dio “Optima grupe”, čiji je vlasnik Zarubežnjeft.
Prema procjenama snaga te elektrane bi bila 100 megavata (MW), a vrijednost investicije bi iznosila oko 75 miliona evra.
Šta je dogovoreno u Moskvi?
Na moskovskom sastanku Dodika i Putina, drugom od početka ruske agresije na Ukrajinu, bilo je riječi i o gasovodu kroz RS, kao i o mogućim elektranama, kako je Dodik naveo nakon svog povratka iz Moskve za Radio televiziju Republike Srpske.
Tokom svog boravka u Rusiji, Dodik je telefonski razgovarao sa predsjednikom Upravnog odbora “Gasproma”, Aleksejem Milerom, koji mu je, kako je Dodik naveo na Tviteru, “potvrdio da cijena gasa za RS ostaje ista u narednom periodu bez tržišnih opterećenja”.
Nedeljko Elek, generalni direktor preduzeća “Sarajevo-gas” iz Istočnog Sarajeva, koje se bavi transportom i distribucijom, istakao je za RSE da je za njih najvažnije da je dogovorena niža cijena gasa, koja će se računati preko tzv. “naftne formule”.
Radi se o sistemu obračuna prema kojem cijena gasa prati cijenu nafte na berzi od prije devet mjeseci, te ne zavisi toliko od trenutnih kretanja na tržištu.
Prvo gasovod, pa onda elektrana
Elek je izjavio da se za elektranu na Jahorini, na površini opštine Pale, tek radi studija izvodljivosti.
Ističe da se radi o elektrani koja bi trebalo da zadovolji potrebe istoka RS, a da će se graditi, kako on kaže, “na zemljištu koje je u vlasništvu Republike Srpske”.
On podsjeća da je, prije nego što se bilo šta bude uradilo, potrebno dovesti gas na Jahorinu.
“Osnovna stvar koju mi treba da uradimo je razvijanje gasne mreže, mi to radimo, konkretno sad ulazimo u gasifikaciju sedam opština na istoku RS – već smo počeli projektovanje ove godine, sljedeće godine počinjemo sa radovima”, rekao je Elek.
U Šekovićima na istoku BiH je mjerna stanica koja će biti povezana sa Zvornikom, gdje gas ulazi u državu, a odatle će ići dalje, gasovodom koji tek treba da se gradi.
Trenutno su, naglašava Elek, u RS gasifikovane samo dvije opštine, Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo.
“Sljedeće godine na proljeće, čim nam dozvole vremenski uslovi, mi krećemo iz dva pravca. Prvi pravac je tu, Šekovići-Milići-Vlasenica, a drugi dio je Pale-Istočno Sarajevo-Jahorina, i krak prema Sokocu”, kazao je Elek.
Širenje mreže po opštinama će, prema njegovim proračunima, trajati bar dvije godine, a ukupna cijena će biti oko 35 miliona evra.
On ističe da ovaj proces radi “Sarajevo gas” zajedno sa Vladom RS, te da tu nema ruskih kompanija, a izvođači radova se biraju putem javnih nabavki.
Upozorava da je distributivna mreža trenutno preopterećena, te da je “jedina isplativa i što brža mogućnost građenje gasnih elektrana”.
Gradonačelnik Prijedora, Slobodan Javor, sastao se sa predstavnicima “Gazproma” i “Gas-resa” 7. septembra.
Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, razgovaralo se o planiranoj trasi gasovoda do tog grada, te predviđenoj lokaciji za izgradnju gasne kogeneracije kapaciteta 150 MW.
Kogeneracija je proces istovremene proizvodnje električne i toplotne energije.
Sporan gasovod kod Bijeljine
Gas trenutno u BiH jedino ulazi na terminalu Šepak kod Zvornika na istočnoj granici sa Srbijom. Tamo stiže iz Rusije, tzv. “Turskim tokom”, ispod Crnog mora, preko Turske, Bugarske i Srbije.
Nedeljko Elek ocjenjuje da će za planirani gasovod na istoku RS količine iz Zvornika biti dovoljne, ali ne i u slučaju povećanja potrošnje.
Na zapadu RS, odnosno BiH, trenutno ne postoji mreža koja bi mogla da dovede gas.
Zbog toga, predstavnici preduzeća “Srbijagas” i “Gas Res” su potpisali ugovor još u martu prošle godine, oko izgradnje “Nove istočne interkonekcije”.
Radi se o spajanju RS na gasnu mrežu Srbije, na dnu rijeke Drine kod Bijeljine, na krajnjem sjeveroistoku BiH, a taj gasovod bi kada bude izgrađen išao do Novog Grada na sjeverozapadu BiH.
Vrijednost gasovoda, dužine 325 kilometara, procijenjena je na oko 125 miliona evra.
Ovaj projekat trenutno stagnira, jer nije dobio potvrdu na državnom nivou, odnosno nije postignut dogovor u Savjetu ministara BiH o prednacrtu sporazuma između BiH i Srbije.
“Čekamo 10 godina da se riješi to pitanje. Ja mislim da će se poslije izbora razbistriti glave, da će spasti politička tenzija i da će razum prevladati, te da će se dobiti saglasnost”, rekao je Ljubo Glamočić.
On dodaje da postoji mogućnost da se jedan krak planiranog gasovoda odvoji prema Kladnju, te da se spoji sa postojećom gasnom mrežom u Federaciji BiH.
