Vojna pomoć iz SAD za države Zapadnog Balkana, osim Srbije

Od oko milijarde dolara vojne pomoći koju je američki State Department najavio za 17 evropskih zemalja, 23 miliona otići će u Crnu Goru za jačanje odbrambenog sektora.

Još nije poznato koliko novca će dobiti ostale zemlje Zapadnog Balkana, koje se, osim Srbije, takođe nalaze na spisku.

Međutim, kako je rečeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz State Departmenta, ova pomoć koja se takođe dodjeljuje i Ukrajini, pokazuje predanost Sjedinjenih Država “budućnosti Ukrajine kao demokratske, suverene i nezavisne države, kao i sigurnosti saveznika i partnera u cijeloj regiji.”

Koliko pomoći dobijaju Ukrajina i ostali?

Od kada je administracija američkog predsjednika Joe Bidena započela svoj mandat u januaru 2021. godine, Ukrajini su dodijelili oko 15,2 milijarde vojne pomoći, naročito od kraja februara kada je Rusija pokrenula invaziju na ovu zemlju.

No, 8. septembra američki državni sekretar Antony Blinken je tokom najave dodatnih 2,2 milijardi dolara pomoći dugoročnih investicija, po prvi put najavio da će osigurati novac za Ukrajinu i za 17 susjednih zemalja.

Kroz program Foreign Military Financing, odnosno strano vojno finansiranje, Ukrajina će dobiti milijardu dolara, a ostatak će biti raspodijeljen među ostalim zemljama.

“Uključujući mnoge od naših NATO saveznika, kao i drugih regionalnih sigurnosnih partnera koji su u potencijalnom riziku od buduće ruske agresije”, rekao je Blinken u saopštenju.

Reuters će kasnije prenijeti izjavu zvaničnika State Departmenta koji je nabrojao države između kojih će biti podijeljena pomoć.

Isto je dan kasnije potvrđeno na Twitteru američke misije u NATO-u.

“Na vanrednom NATO sastanku sekretar Blinken informisao je saveznike o nadolazećoj američkoj pomoći od 2,2 milijarde dolara u dugoročnim investicijama pod našim partnerima stranim vojnim finansiranjem: Albaniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj Republici, Estoniji, Grčkoj, Litvaniji, Latviji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Sloveniji i našim partnerima Bosni i Hercegovini, Gruziji, Kosovu, Moldaviji i Ukrajini.”

Među zemljama za koje je najavljeno da će im biti dostupna vojna pomoć nalaze se NATO članovi kao i partnerske zemlje, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana.

Zašto se upućuje pomoć na Zapadni Balkan?

Prvo što treba da razumijemo, smatra Bruno Lete viši saradnik German Marshall Fonda u Briselu, jeste da na Zapadnom Balkanu postoje podignute tenzije, prijetnje nasiljem. I da su u očima Sjedinjenih Država “mnogi od sigurnosnih rizika povezani sa Rusijom.”

“Postoji uvjerenje da predsjednik Putin i Kremlj igraju ulogu u regiji koja je štetna za sigurnost. Mislim da postoji želja u Sjedinjenim Državama, a takođe i u kontekstu NATO-a, da se pojačaju napori u regiji”, kaže Lete.

Prema njegovim riječima, kada se radi o ruskom uticaju na Zapadni Balkan “prvo se treba gledati na Kosovo i Srbiju”, gdje, kako kaže vidimo tenzije, uprkos malom pozitivnom signalu od par sedmica prije po pitanju dokumenata.”

“Ali jasno je da Rusija simulira tenzije između Kosova i Srbije.”

Pored toga, smatra da su operacije ruskog uticaja veoma aktivne u Bosni i Hercegovini. “Pokušavaju da raspire političke tenzije.”

Takođe navodi da je rat u Ukrajini na Zapadnom Balkanu ostavio i “veoma bolna sjećanja iz prošlosti”, te da je angažman Sjedinjenih Država u većini balkanskih zemalja dobrodošao.

“Mislim da postoji razmišljanje iz Washingtona da je, s obzirom na napetosti, neophodno da se Sjedinjene Države ponovno angažiraju sa saveznicima na Zapadnom Balkanu pojačaju napore za pružanje vojne pomoći i sigurnosti”, dodaje Lete.

Za šta će novac biti korišten?

Kako su iz State Departmenta rekli za RSE više od dvije milijarde dolara u stranom vojnom finansiranju “posebno će pomoći zemljama pogođenim situacijom u Ukrajini, uključujući zemlje istočnog krila i druge regionalne partnere i saveznike koji su pružili sigurnosnu pomoć Ukrajini tokom njenog tekućeg sukoba sa Rusijom.”

“Sredstva će podržati mogućnosti za zemlje koje su već donirale Ukrajini da dopune svoje zalihe, kao i one koji bi mogli to učiniti uz pomoć američke sigurnosne pomoći,” rekao je glasnogovornik State Departmenta.

Tako nešto je učinila Crna Gora. Iz Ministarstva odbrane te države naveli su za RSE da je Podgorica “opredijelila novčanu, humanitarnu i vojnu pomoć, što su učinile i brojne zemlje saveznice i partneri, koji su zauzeli jedinstven stav sa SAD, osuđujući agresiju Rusije nad Ukrajinom i pridružili se sankcijama EU protiv Ruske Federacije.”

Kada je riječ o američkoj pomoći, sredstva će, nakon što budu odobrena u američkom Kongresu, navode iz State Departmenta, pomoći da se dopuni oprema oružja i oprema za donacije Ukrajini kao i da se izgrade sadašnje i buduće sposobnosti ukrajinskih oružanih snaga.

Takođe, svrha je i poboljšanje vojnih sposobnosti onih evropskih saveznika i partnera za odvraćanje i odbranu od novih prijetnji njihovom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Dalje se nabraja: povećanje profesionalizacije i modernizacije njihovih sigurnosnih snaga, jačanje partnerske vojne integracije sa NATO-om, jačanje sposobnosti odbrane od cyber i hibridnih ratovanja kao i konvencionalnih sposobnosti da se suprotstavi ruskom uticaju i agresiji.

“Ova pomoć još jednom pokazuje našu nepokolebljivu posvećenost budućnosti Ukrajine kao demokratske, suverene i nezavisne države kao i sigurnost naših saveznika i partnera širom regije”, kažu u State Departmentu.

Za Crnu Goru 23 miliona

Vlada Sjedinjenih Država pomoći će modernizaciju Vojske, gore pomenute, Crne Gore i jačanje njenih kapaciteta sa dodatna 23 miliona dolara, rečeno je za RSE u Ministarstvu odbrane.

“U svjetlu aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, poseban fokus biće na snaženju kapaciteta iz oblasti cyber odbrane. Ovaj paket pomoći je samo jedan u nizu kontinuirane podrške SAD jačanju odbrambenog sektora Crne Gore”, navode iz Ministarstva odbrane Crne Gore.

Cyber napadi na informacionu mrežu Vlade Crne Gore su počeli su pred kraj avgusta od kada je onemogućen pristup njihovim sajtovima i mailovima, ali i drugih institucija kao što su tužilaštava, sudovi, katastar, Uprava prihoda i carina. Posljedice sajber napada na Crnu Goru još nisu sanirane

“Kao saveznica koja dijeli vrijednosti SAD i Alijanse, Crna Gora je, kao odgovorna članica NATO i zemlja koja je najviše napredovala na putu ka EU, usaglasila svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku u odnosu na rusku agresiju na Ukrajinu”, navode iz Ministarstva. Crna Gora je članica NATO-a od 2017. godine.

Dobijenih 23 miliona dolara biće opredijeljena za modernizaciju i opremanje Vojske Crne Gore, ispunjavanje NATO ciljeva sposobnosti i za jačanje kapaciteta u domenu cyber odbrane, kažu iz Ministarstva.

Prije početka rata u Ukrajini, SAD su Crnu Goru podržavale kroz implementacije ciljeva sposobnosti, sprovođenja obuka i pripreme jedinica za međunarodne misije i operacije, jačanja sposobnosti za civilno-vojnu spremnost za djelovanje u vanrednim situacijama, obuke helikopterskih jedinica, prenošenja iskustva iz cyber domena, školovanja i usavršavanja na američkim vojnim akademijama i školama.

Od početka rata u Ukrajini, tijesna saradnja Crne Gore i SAD je nastavljena, sa fokusom na jačanje otpornosti na maligni uticaja Rusije i zaštitu mira i stabilnosti u ovom dijelu Evrope.

Kako kažu iz Ministarstva odbrane do sada su SAD uložile više desetina miliona dolara u odbrambeni sistem Crne Gore koji su iskorišteni za nabavku nove i modernizaciju postojeće opreme.

Suština u inicijativnosti SAD-a da pomognu, kao i na “svijesti o opasnostima koje prijete Crnoj Gori i drugim NATO saveznicima i partnerima”, kažu iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.

“Solidarnost je jedna od velikih moći demokratije. Kolika god da budu sredstva za Crnu Goru, važnije nam je saznanje i njihova odlučnost da bez ikakvog zahtjeva pomognu”, rekli su ranije iz Ministarstva.

Pomoć za u Sjevernoj Makedoniji

Sjeverna Makedonija, zemlja koja je u martu 2020. postala tridesetom članicom NATO saveza, takođe se nalazi na listi onih koji će dobiti sredstva iz posljednje američke raspodjele.

Odluka o dodjeli pomoći je “odraz strateškog partnerstva i savezništva između Sjeverne Makedonije i Sjedinjenih Američkih Država. Ova podrška je za modernizaciju armije Sjeverne Makedonije, ali i za jačanje sigurnosti u regionu i za kolektivnu sigurnost NATO alijanse u cjelini”, rekli su iz makedonskog Ministarstva odbrane za RSE.

Programi saradnje u oblasti odbrane između dvije zemlje počeli su 1996. godine. Kroz program međunarodne vojne pomoći, Sjedinjene Države su od početka programa donirale vojnu opremu u vrijednosti od 160 miliona dolara.

‘SAD kao najvažniji partner’

Plan američkog predsjednika Joea Bidena da SAD finansijski pomognu BiH i drugim evropskim zemljama u odbrani od ruske agresije potvrđuje ispravnost naše državne i vanjske politike, poručio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

“Iako američka politika prema BiH može blago mijenjati kurs, predanost Sjedinjenih Država vojnom jačanju i sigurnosti naše zemlje je neupitna. Zato su bile i ostat će naš najvažniji partner”, naveo je ranije Komšić.

Dodao je da ta predanost nije samo izraz američke volje nego je i odgovor na bh. “odlučnost u borbi protiv ruskog malignog utjecaja u BiH i regionu”.”Ovakvi paketi vojne pomoći bili bi nemogući da se nismo otvoreno i jasno suprotstavili ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu i da nismo, uprkos opstrukcijama i omalovažavanju, pa čak i u Sarajevu, izgurali Akcioni plan za članstvo u NATO”, rekao je Komšić.

Vojnu pomoć je potvrdio ministar odbrane BiH Sifet Podžić 9. septembra u Sarajevu.

On je istakao da je BiH aplicirala na 13 projekata iz “Programa za izgradnju kapaciteta NATO-a” na samitu država članica alijanse i partnera održanog u Madridu krajem juna.

“Ne mogu konkretno reći šta smo sve tražili. Nažalost država BiH nije mnogo odgovorila u nabavci novih sredstava, iako je bilo odlučeno da se da par stotina miliona (maraka) za modernizaciju oružanih snaga”, rekao je Podžić.

Državni ministar odbrane je dodao da su ta sredstva morali tražiti od “svojih prijatelja”

“Imamo dakle 13 programa koje razrađujemo ovih dana i ja se nadam da će ovo vrlo brzo biti i službeno potvrđeno”, istakao je Podžić

Iz Ambasade SAD-a u BiH su rekli da će detalji o paketu pomoći biti poznati u narednom periodu, te podsjetili da SAD pružaju značajnu podršku Oružanim snagama BiH još od 2005. godine “kao dio naših ukupnih napora u pružanju sigurnosne pomoći NATO saveznicima i partnerima”.

“Naš cilj je povećati nivo kompetencija i interoperabilnosti Oružanih snaga BiH sa SAD i NATO, kako bi pružili podršku OS BiH i poboljšali njihov kapacitet za sudjelovanje u globalnim operacijama očuvanja mira i vanrednim operacijama, te takođe razvili njihove kapacitete za reagovanje u kriznim situacijama unutar zemlje. Dodatno financiranje će nastaviti biti podrška ovim ciljevima”, naveli su iz Ambasade.

SAD su u julu ove godine donirale 23 miliona dolara pomoći za razvoj helikopterskih kapaciteta Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Dodatno su izdvojile 500.000 dolara za izgradnju informacionog centra za cyber sigurnost u Domu oružanih snaga BiH.

Takođe, tokom jula je od strane SAD donirano i 21 višenamjensko vozilo tipa Humvee kao podrška Oružanim snagama BiH. Radi se o višenamjenskim vozilima vrijednim 26 miliona dolara.

Srbija jedina bez nove američke vojne pomoći

Dok će za Crnu Goru biti izdvojeno 23 miliona, Srbija se nije našla na listi zemalja koje će dobiti američku vojnu pomoć.

“Srbija je zemlja koja najmanje naklonjena prema NATO-u ili prema Sjedinjenim Državama. Takođe je opće poznato da Srbija ima bliskije odnose sa Kremljom, sa Rusijom. Dakle, mislim da je tamo situacija složenija”, kaže Lete o mogućim razlozima zbog kojih Srbija neće dobiti pomoć.

“Ne mislim da su Sjedinjene Države to uradile namjerno”, kaže. Takođe je dodao da postoji mogućnost da je ovo način na koji “SAD vrši pritisak na srpske vlasti da napuste svoje pro-ruske politike.”

“Poštujemo vojsku Srbije i njeno rukovodstvo i duboko cijenimo naše vojno partnerstvo”.

Ovako je odgovorila Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu na pitanje RSE zašto Srbija nije na spisku zemalja koje će dobiti novu vojnu pomoć SAD-a.

U odgovoru iz Ambasade poručuju da Srbiju cijene kao “svog prijatelja i partnera, a u zavisnosti od odluka koje Srbija donese, kao mogućeg saveznika u NATO”.

“Snaga tog partnerstva pokazala se ove nedelje posjetom Srbiji general-majora Johna Harrisa iz Nacionalne garde Ohaja, povodom obilježavanja 16 godina saradnje kroz Program državnog partnerstva Nacionalne garde.”

Paralelno sa viješću o novoj vojnoj pomoći, stigla je i vijest da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 8. septembra odlikovao američkog generala-majora Johna Harrisa, komandanta Nacionalne garde Ohaja, za kojeg je rekao da je “doprinio jačanju partnerstva oružanih snaga dvije zemlje, što je podstaklo i sveukupne bilateralne odnose Srbije i SAD”.

Nekoliko dana kasnije nakon sjednice nacionalnog Savjeta za bezbjednost na kojem je tema bila Kosovo, Vučić se osvrnuo na najavu vojne pomoći drugim zemljama Zapadnog Balkana.

“Ono što je važno je činjenica za nas, to je da će SAD uputiti novu tranšu vojne pomoći za odbranu od Rusije, ali i okruženju, BiH, Hrvatskoj, Albaniji, Makedoniji, ali i Kosovu. Tako kažu. Pa se pitam šta onda oni posle toga ima da traže. Kao što vidite, na ovom spisku nema samo jedne zemlje, a to je Srbija,” rekao je Vučić.

Samo u 2020. godini američka pomoć Srbiji premašila je 40 miliona dolara, podaci su Ambasade SAD-a u Beogradu, navedenih u odgovoru za RSE.

Iz Ambasade su istakli da su SAD najveći bilateralni donator inostrane pomoći Srbiji.

“Od 2001. godine obezbedili smo skoro 1,2 milijarde dolara pomoći za rešavanje pitanja koja se kreću u oblastima od oporavka posle sukoba preko ekonomskog rasta do zaštite životne sredine i neprocenjivog kulturnog nasleđa Srbije.”

“Naše partnerstvo sa Srbijom nikada nije bilo jače”, poručili su iz Ambasade SAD-a.

Srbiji najveća vojna pomoć od NATO članica

Države članice NATO-a najveći su vojni donatori Srbije, pokazuju podaci Instituta za evropske poslove iz 2019. godine. Među njima prednjače Sjedinjene Države.

O članstvu u NATO savezu Srbija trenutno ne pregovara, a Skupština je 2007. godine rezolucijom proglasila vojnu neutralnost “u odnosu na postojeće vojne saveze”.

Od 2006. godine, Srbija je članica NATO programa Partnerstvo za mir, koji okuplja države koje sarađuju sa Alijansom. U Partnerstvu za mir su i sve ostale evropske države koje nisu članice Alijanse, osim Kipra.

Srbija je, kao članica Partnerstva za mir, sprovodila vojne vježbe i obuke sa NATO savezom i koristila fondove za reformu sistema odbrane.

Individualni akcioni plan partnerstva Srbije sa NATO savezom usvojen je 2015. godine i predstavlja najviši oblik saradnje koji je dostupan državama koje nisu članice NATO-a.

Šta su dalji koraci?

Nakon što je američki državni sekretar najavio novi paket vojne pomoći, on treba da uskoro bude potvrđen u Kongresu.

Sva ova dinamika pokazuje da se Sjedinjene Države ponovo angažuju u regiji, kaže Lete.

“No, Evropska unija se možda nije angažirala kako bi trebala, pogotovo kada je u pitanju proširenje,” dodaje.

U nedavnom obraćanju Evropskom parlamentu o stanju EU, predsjednica Evropske komisije, poručila je zemljama Zapadnog Balkana, zajedno uz Gruziju, Moldaviju i Ukrajinu, da njihova budućnost leži u Evropskoj uniji.

“Vi ste dio naše porodice, vaša budućnost je u našoj Uniji, a naša Unija nije potpuna bez vas”, poručila je Von der Leyen.

U julu mjesecu EU je Ukrajini i Moldaviji dodijelila status kandidata za članstvo, a Gruziju je priznala kao “perspektivnu članicu.”

Kako Lete kaže, jasno je da Evropska unija regionu nije posvetila pažnju koju zaslužuje.

“Za EU je bio nekakav zaboravljeni kutak Evrope. I sada vidimo posljedice toga, tenzije ponovno rastu. Balkan je u osnovi bio vakuum. Sjedinjene Države se nisu toliko angažovale više. EU nije bila zainteresovana. Sada je svrha ponovno popuniti taj vakuum”, kaže Lete i dodaje da je sada vidljivo da EU razumije grešku koju su učinili prema Balkanu, te da se sada aktivnije angažuje.

“Možemo vidjeti da se i EU i SAD ponovo angažuju u regiji i to je veoma pozitivan signal”, dodaje Lete.

Rat u Ukrajini traje već sedam mjeseci. U invaziji koju je 24. februara pokrenula Rusija na hiljade civila je ubijeno i ranjeno, gradovi su uništeni, nuklearne elektrane pod rizikom, a 13 miliona Ukrajinaca je prisiljeno da napuste svoje domove.