Svjetska banka: Značajno podizanje kamatnih stopa moglo bi izazvati recesiju u 2023

Stupanj usklađenosti u podizanju kamatnih stopa nije viđen unatrag pet desetljeća, primjećuje Svjetska banka, podsjetivši da centralne banke višim troškovima zaduživanja pokušavaju obuzdati visoku inflaciju.

Inflacija je u SAD-u dosegnula najvišu razinu u 40 godina, a u eurozoni najviša je unatrag više od 20 godina, potaknuta oporavkom potražnje od koronakrize i skokom cijena energije i hrane pod utjecajem ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija Moskvi.

Američka centralna banka i Europska centralna banka (ECB) reagirale su podizanjem kamatnih stopa kako bi ‘ohladile potražnju kućanstava i kompanija’, ali značajno više kamatne stope mogu biti kočnica gospodarskom rastu.

Fed se sprema idući tjedan ponovo podići ključne kamatne stope, možda i za puni postotni bod, a ECB ih je od srpnja podigo za 1,25 postotnih bodova i poručio da još nije završio sa pooštravanjem monetarne politike u eurozoni.

Svjetska banka upozorila je pak u studiji objavljenoj u četvrtak da je gospodarska aktivnost u tri vodeća svjetska gospodarstva”, SAD-u, Kini i eurozoni, naglo usporila u posljednje vrijeme.

“U takvim bi okolnostima čak i umjereni udarac u idućoj godini mogao gurnuti svjetsko gospodarstvo u recesiju”, istaknuli su.

Zato bi centralne banke trebale koordinirati poteze i “jasno obavještavati javnost o svojim odlukama” kako bi “snizile stupanj nužnog zaoštravanja” monetarne politike, poručili su.

Centralne banke obično se ne dogovaraju o monetarnoj politici, ali su u nekoliko navrata koordinirale odluke kako bi poduprle gospodarstvo, napominje BBC, podsjetivši na financijsku krizu 2008. i 2009. koju je izazvalo pucanje balona na tržištu financijskih izvedenica u SAD-u.

Tada su američki Fed, ECB, kanadska, švedska, švicarska i britanska centralna banka spustile kamatne stope za pola postotnog boda kako bi osigurale likvidnost u razdoblju ublaženih inflatornih pritisaka, podsjeća BBC.