Ulazimo u klub najrazvijenijih zemalja Europe

Točno je 130 dana do službenog uvođenja eura kao službene valute, a na sjednici Vijeća razgovaralo se o svim poduzetim koracima, ali i svemu onome što će uslijediti u sljedećim tjednima i mjesecima. Plenković je nekoliko puta naglasio benefite uvođenja eura, rekavši između ostalog da Hrvatska trenutačno ima najbolji kreditni rejting upravo zbog ulaska u eurozonu.

5. rujna počinje obvezno dvojno iskazivanje cijena – i u kunama i eurima. Dobar dio trgovačkih lanaca već je počeo s tom praksom.

Euro se kao službena valuta uvodi 1. siječnja. Do 14. siječnja moći ćemo plaćati i u kunama i u eurima, a od 15. siječnja isključivo u eurima. Plaće za prosinac, koje će biti isplaćene u siječnju, dobit ćemo u eurima.

“Ulazimo u klub najrazvijenijih zemalja Europe”

Plenković je na početku sjednice rekao da smo unatoč svi izazovima i krizama proteklih nekoliko godina na pragu ostvarenja jednog od dva strateška cilja dublje integracije u Europsku uniju – jedan je europodručje, a drugi Schengenski prostor.

Istaknuo je da je danas pola godine od početka ruske agresije na Ukrajinu, koja je, kako je rekao, stubokom izmijenila sigurnosnu arhitekturu Europe, ali i promijenila energetsku i prehrambenu situaciju u svijetu.

Također je istaknuo ubrzane i dramatične klimatske promjene koje se itekako vide kroz suše s kojima smo suočeni ove godine.

– Članstvo u eurozoni jamči hrvatskoj državi, hrvatskom gospodarstvu, hrvatskim građanima, našem ukupnom ekonomskom sustavu i veću sigurnost i bolju zaštitu od kriza i ekonomskih šokova. Dakle, ulazimo u klub najrazvijenijih zemalja Europe i najbolje povezanih s najsnažnijim mehanizmima solidarnosti i potpore u trenucima gospodarskih kriza, poručio je Plenković.

Dodao je da će članstvo u eurozoni našem gospodarstvu omogućiti niže kamate, otpornost na krize i veću konkurentnost, te da ono diže međunarodni rejting Hrvatske u političkom, ekonomskom i financijskom smislu.

Između ostalog, kao ključni prioritet naglasio je važnost informiranosti i zaštite potrošača kako u procesu prelaska na euro ne bi došlo do “lova u mutnom”.

Plenković je rekao da se 65 zakona mijenja isključivo zbog uvođenja eura i oni će danas biti usvojeni na sjednici Vlade i upućeni Saboru. Tu su i zakoni koji će se mijenjati zbog eura, ali i drugih razloga – njih je 23 i za njih je predviđena redovna procedura.

Rast standarda

Poručio je i da je u iduća četiri mjeseca do uvođenja eura preostalo još dosta posla. Četiri su, kaže, glavna elementa o kojima treba voditi računa da bi proces uvođenja eura prošao fino i suptilno. Prvi je informiranost i zaštita potrošača, koji moraju biti adekvatno informirani i upoznati s procesom te zaštićeni od bilo kakvih nastojanja nekoga da ‘lovi u mutnom’. Drugi je provedba zakonodavnih i drugih aktivnosti koje će osigurati pravno izvjesnost prilagodbe. Treći je prilagodba gospodarstva i društva, i to u pogledu opskrbe novcem banaka, poduzeća i građana, što je tehnički i logistički vrlo zahtjevan proces. Četvrto je ukazivati na sve prednosti koje će Hrvatskoj donijeti članstvo u eurozoni.

Govoreći o rastu standarda u zemljama koje su proces prošle prije nas, Plenković je naveo da su u Sloveniji, koja je ušla u europodručje 2007. godine, do 2021. godine bruto plaće rasle za 48 posto, a cijene 26 posto – što znači da je zabilježen realan rast bruto plaća oko 22 posto. Naveo je slične primjere rasta i u Slovačkoj, Estoniji, Litvi, Latviji.

– Ovo su sve primjeri koji empirijski dokazuju da je životni standard, primanja građana onih država, osobito srednje i istočne Europe, koje su pristupale europodručju, išao nabolje, poručio je.

Plenković je podsjetio da od 5. rujna nastupa obveza dvojnog iskazivanja cijena, u kunama i eurima, što je važno da se građani prilagode iskazivanju cijena u eurima. Podsjetio je da je tečaj eura fiksiran na 7,53450 kuna i da se na osnovu tog tečaja preračunavaju cijene. Upozorio je da će državna tijela kontrolirati preračunavanje cijena u cilju zaštite potrošača.

– Na dan uvođenja počinje zamjena gotovoga novca bez naknade – banke, poslovnice Fine, Hrvatska pošta. Ona dva tjedna o kojima smo govorili kad smo zakon predlagali, kada se plati u kunama, vratit će vam u dućanu eure. Dakle, to traje od 1. siječnja do ponoći 14. siječnja. To su ta dva tjedna tranzicije kada ćemo u optjecaju imati i kunu i euro, rekao je Plenković.

S obzirom na rast inflacije u Europi, svijetu i Hrvatskoj, Plenković se osvrnuo na teze da će sve poskupiti s uvođenjem eura.

Dosadašnja iskustva u zemljama koje su uvele euro pokazuju da je taj rast bio jednokratan i minimalan, bio je između 0,2 i 0,3 postotna boda, istaknuo je Plenković.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izvijestio je da je Etičkom kodeksu, kojem je cilj jamčiti transparentnu zamjenu kune eurom, dosad pristupilo 370 poslovnih subjekata.

Filipović je podsjetio da je pristupanje Etičkom kodeksu svim poslovnim subjektima iz financijskog i nefinancijskog sektora koji imaju direktan odnos s potrošačima omogućeno od 16. kolovoza, pristupanje je dobrovoljno i besplatno, a cilj mu je omogućiti pouzdanu i transparentnu zamjenu hrvatske kune eurom. Cilj kodeksa je poslati poruku da postoje poslovni subjekti kojima se u procesu prelaska na euro može vjerovati, rekao je Filipović.

Dodao je i da će udruge za zaštitu potrošača moći identificirati poslovne subjekte koji eventualno budu neopravdano povećavali cijene, koji ih neće dvojno iskazivati ili će ih neispravno preračunavali i zaokruživali, a na svojim će internetskim stranicama moći objaviti listu s popisom onih koji se ne ponašaju kako bi trebali, najavio je Filipović.

Podsjetio je da su u srpnju potpisani ugovori s pet udruga, koje će prve izvještaje o praćenju objaviti do 15. listopada.

Također, na stranici Etičkog kodeksa pohvale i kritike poslovnih subjektima će moći iznositi i građani, čime će se generirati svojevrsna lista “pozitivaca”, kao i “crna lista”, koja će samim time nositi reputacijski rizik za poslovne subjekte, rekao je ministar.

S obvezom dvojnog iskazivanja kreću i nadzorne aktivnosti

Sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura održana je prije današnje tematske sjednice Vlade posvećenoj usvajanju 65 zakona, koje će Sabor ove jeseni usvojiti kao dio zakonodavne prilagodbe za uvođenje eura.

Kako je izvijestio ministar financija Marko Primorac, do kraja godine u redovitoj proceduri će doći do izmjene još 20-ak zakona.

Primorac je podsjetio da od 5. rujna počinje razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima, koje će trajati sve do kraja 2023. godine. 

Od 5. rujna će i poslodavci na ispravama za isplatu plaća morati dvojno iskazati ukupni iznos isplaćen radniku, to jest plaću, otpremninu i druga materijalna prava, što bi se već moglo odnositi na plaće za kolovoz, ukoliko će ih poslodavci isplaćivati nakon 5. rujna.

Isti princip se odnosi i na mirovine.

S razdobljem obaveznog dvojnog iskazivanja započinju i nadzorne aktivnosti od strane Državnog inspektorata, Porezne uprave, Ministarstva financija te još devet tijela, a doprinos u svemu će dati i sami potrošači i udruge za zaštitu potrošača, rekao je Primorac.

Dodao je i da će od 1. do 14. siječnja 2023. trajati i razdoblje dvojnog optjecaja, što znači da će građani moći još plaćati u kunama, a ostatak će im biti vraćan u eurima. 

Izjavio je i da se euro uvodi u situaciji opće inflacije, no da inflacija nije posljedica uvođenja eura.

I sve dosadašnje analize u drugim zemljama koje su uvodile euro su pokazale da je kratkoročni efekt uvođenja eura na inflaciju iznosio od 0,2 do 0,4 posto, napomenuo je.

Proces pripreme predopskrbe kovanicama i novčanicama ide prema planu

Viceguverner HNB-a Michael Faulend je izvijestio da proces pripreme predopskrbe kovanicama i novčanicama eura teče u skladu s planom, pri čemu se proces kovanja eurokovanica kreće i bolje od plana. 

Ako se tim tempom i nastavi, sredinom prosinca bi mogla biti iskovana i kompletna predviđena edicija za predopskrbu banaka i drugih institucija te građana.

Što se tiče nabave novčanica, sa središnjim bankama eurozona detaljno je dogovorena dinamika i količina opskrbe, u rujnu i početkom listopada bit će zaprimljene tri pošiljke novčanica, a do početka prosinca još tri.

Prve tri pošiljke koje će doći do početka listopada, napomenuo je Faulend, količinski će biti u potpunosti dostatne za proces predopskrbe.

Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović izvijestio je da predstoji pojedinačno potpisivanje ugovora između banaka i HNB-a, kojima će se definirati dinamika opskrbe eurokovanicama i novčanicama.

Podsjetimo, kako je izvijestio guverner HNB-a Boris Vujčić sredinom srpnja prilikom svečanog obilježavanja početka proizvodnje hrvatskih eurokovanica, cilj je da se do kraja ove godine otkuje oko 420 milijuna eurokovanica s nacionalnim motivima, dok je za iduću godinu planiran otkov njih oko 230 milijuna.

Sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura održana je prije današnje tematske sjednice Vlade posvećenoj usvajanju više od 60 zakona, koje će Sabor ove jeseni usvojiti kao dio zakonodavne prilagodbe za uvođenje eura.