in

Svijet skupo plaća rusku agresiju na Ukrajinu

Slatka-Tajna.Eu

Svijet plaća visoku cijenu ruske agresije na Ukrajinu, konstatira se u najnovijoj Ekonomskj prognozi Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

“U kombinaciji s kineskom politikom nultog COVID-a, ukrajinski rat je postavio globalnu ekonomiju na kurs sporijeg rasta i rastuće inflacije – situaciju koja nije viđena od sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Rastuća inflacija, uglavnom izazvana naglim povećanjem cijena energije i hrane, uzrokuje teškoće za ljude s niskim primanjima i podiže ozbiljne rizike za sigurnost hrane u najsiromašnijim ekonomijama svijeta“, potcrtava se u tom dokumentu.

Prekid oporavka

Kako podsjećaju OECD analitičari, prije ukrajinskog rata svjetska ekonomija je bila na putu snažnog, iako neujednačenog, oporavka od pandemije korona virusa. No, ruska agresija na Ukrajinu i poremećaji u lancima snabdijevanja pogoršani zatvaranjem u Kini zbog politike nultog COVID-a, zadali su ozbiljan udarac tom oporavku.

“Projicira se da će se globalni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) naglo usporiti ove godine, na oko tri posto i ostati u sličnom tempu u 2023. godini, što je znatno ispod tempa oporavka predviđenog prošlog decembra.

Očekuje se da će rast biti znatno slabiji od očekivanog u gotovo svim ekonomijama. Mnoge od najteže pogođenih zemalja nalaze se u Evropi, koja je veoma izložena uticaju ukrajinskog rata zbog uvoza energije i tokova izbjeglica.

Zemlje širom svijeta su pogođene višim cijenama roba, koje doprinose inflatornim pritiscima i ograničavaju stvarne prihode i potrošnju, dodatno usporavajući oporavak. To usporavanje rasta je cijena rata koja će biti plaćena nižim prihodima i manjim mogućnostima zapošljavanja.

Rat u Ukrajini poništio je nade za brzi kraj rastuće inflacije zbog uskih grla u snabdijevanju povezanim s pandemijom, koja su viđena širom globalne ekonomije tokom 2021. i početkom 2022. godine. Visoke cijene hrane i energije te kontinuirano pogoršanje problema u lancu snabdijevanja impliciraju da će inflacija potrošačkih cijena kasnije dostići vrhunac na višim nivoima nego što je bilo predviđeno. Nove projekcije OECD-a pokazuju veliki i globalni uticaj rata na inflaciju, koja je već dostigla 40-godišnji maksimum u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama.

Postepeno smanjenje pritisaka u lancima snabdijevanja i cijena roba te uticaj rastućih kamatnih stopa trebali bi se početi osjećati do 2023. godine, ali se ipak predviđa da će bazna inflacija ostati na ili iznad ciljeva centralnih banaka u mnogim velikim ekonomijama na kraju godine“, sumira se u Prognozi.

U prilog tim sumornim predviđanjima, iz OECD-a podsjećaju da su Rusija i Ukrajina važni dobavljači na mnogim robnim tržištima – zajedno učestvuju u oko 30 posto globalnog izvoza pšenice, 20 posto kukuruza, mineralnih đubriva i prirodnog gasa te 11 posto nafte, čije cijene kontinuirano vrtoglavo rastu od početka rata.

“Bez akcije, postoji veliki rizik od krize hrane. Poremećaji u snabdijevanju su sve veći, posebno prijeteći zemljama s niskim prihodima koje su u velikoj mjeri zavisne od Rusije i Ukrajine u pogledu osnovnih namirnica.

S obzirom na to da su javni budžeti rastegnuti za dvije godine pandemije, ove zemlje bi se mogle boriti da obezbijede hranu i energiju po pristupačnim cijenama za svoje stanovništvo, riskirajući glad i socijalne nemire.

Rast cijena roba i mogući prekidi u proizvodnji imat će značajne posljedice. Oštar rast cijena već podriva kupovnu moć, što će prisiliti domaćinstva s nižim prihodima širom svijeta da smanje potrošnju drugih artikala kako bi podmirili svoje osnovne potrebe za energijom i hranom“, zaključuje se u OECD izvještaju, uz napomenu da ni ovako crn scenarij nije najgora moguća opcija, jer je “neizvjesnost oko ove perspektive velika, a postoji i niz istaknutih rizika“. Naime, kako se podvlači, efekti rata u Ukrajini mogu biti čak i veći nego što se pretpostavlja, zbog eventualnog naglog prekida dotoka gasa iz Rusije širom Evrope, daljeg povećanja cijena roba ili jačih poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja.

Rizici i rješenja

“Inflatorni pritisci bi se također mogli pokazati jačim nego što se očekivalo, uz rizik da se veća inflatorna očekivanja odmaknu od ciljeva centralnih banaka i da se odraze na brži rast plata usred zategnutih tržišta rada.

Više od predviđenog, ekonomski rast mogla bi usporiti i oštra povećanja referentnih kamatnih stopa. Finansijska tržišta su se do sada glatko prilagođavala strožim globalnim finansijskim uslovima, ali postoje značajne potencijalne ranjivosti zbog visokog nivoa duga i povišenih cijena imovine.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Za mnoge ekonomije u razvoju ostaju i izazovi zbog rasta cijena hrane i energije, sporog oporavka od pandemije, visokog duga i potencijala odliva kapitala uslijed rasta kamatnih stopa u razvijenim zemljama.

Rizici ostaju i zbog evolucije pandemije korona virusa – mogu se pojaviti nove agresivnije ili zaraznije varijante, dok primjena politike nultog COVID-a u velikim ekonomijama poput Kine ima potencijal da sruši globalnu potražnju i poremeti ponudu još neko vrijeme.

Značajni ekonomski troškovi rata, povećana neizvjesnost i evropski embargo na uvoz uglja i morske nafte iz Rusije doprinose izazovima s kojima se već suočavaju kreatori politike zbog rastućih inflatornih pritisaka i neuravnoteženog oporavka od pandemije“, rezimiraju stručnjaci OECD-a, sugerirajući pritom i mjere kojima bi se negativne ekonomske posljedice ruske agresije na Ukrajinu mogle koliko-toliko ublažiti.

U tom kontekstu, u Pregledu se primjećuje da bi monetarna politika, suočena sa negativnim šokom ponude neizvjesnog trajanja i magnitude zbog viših cijena roba, trebala ostati fokusirana na osiguravanje dobro utemeljenih inflatornih očekivanja, što, kako se napominje, zahtijeva diferenciran odgovor u velikim razvijenim ekonomijama.

“Mogućnost za relativno brzu normalizaciju posebno je jaka u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i mnogim manjim evropskim zemljama, gdje je oporavak potražnje od pandemije dobro uznapredovao, a široki inflatorni pritisci su već bili očigledni uoči nedavnog skoka cijena robe

Dalja povećanja referentne stope bit će vjerovatno potrebna u mnogim tržišnim ekonomijama u nastajanju, kako bi se pomoglo učvršćavanju inflatornih očekivanja i izbjegavanju destabilizirajućeg odliva kapitala.

Privremene, blagovremene i dobro ciljane fiskalne mjere, gdje je to izvodljivo, pružaju najbolju opciju politike za ublažavanje neposrednog uticaja šokova cijena roba i hrane na ugrožena domaćinstva i kompanije. Mnoge zemlje su na odgovarajući način usporile planove za postepenu fiskalnu konsolidaciju nakon pandemije, barem do 2023. godine, ali konsolidaciju ne treba odgađati tamo gdje su pritisci potražnje očigledni u inflaciji. Na srednji i dugi rok, sukob u Ukrajini podiže nove fiskalne prioritete, uključujući ubrzano ulaganje u čistu energiju i veću potrošnju na odbranu, pojačavajući potrebu za temeljitom ponovnom procjenom sastava javnih finansija.

Pandemija i rat u Ukrajini razotkrili su mnoge dugotrajne strukturne slabosti, koje se nejednako osjećaju u domaćinstvima, firmama i zemljama. Potrebne su efikasne i dobro ciljane reforme za jačanje otpornosti, oživljavanje rasta produktivnosti, rješavanje trajne nejednakosti i ubrzavanje smanjenja emisija ugljika. Međunarodna saradnja morat će se očuvati kako bi se poboljšali izgledi za održiv i pravičan dugoročni rast, tako što će tržišta biti otvorena za trgovinu, pomažući zemljama u razvoju da prevladaju pandemiju COVID-19 i smanje teret duga te omogućavajući ambicioznije i efikasnije kolektivne akcije u vezi sa klimatskim promjenama.

Rat je naglasio ranjivost energetske i prehrambene sigurnosti, s obzirom na zavisnost mnogih zemalja od uvoza iz Rusije ili Ukrajine. Značajna, ali ne i potpuna, diversifikacija izvora energije može se postići relativno brzo u nekim zemljama, što je naglašeno planovima za uvoz nafte i gasa koje je postavila Međunarodna agencija za energiju. Pružanje regulatornih i fiskalnih poticaja za prelazak na alternativne izvore energije i ulaganje u inovacije i infrastrukturu su važni koraci koji pomažu u razvoju čistog snabdijevanja energijom i podsticanju energetske efikasnosti.

Sigurnost hrane je također postala hitnija briga s obzirom na akutni rizik od ekonomske krize u nekim zemljama u razvoju i nagli porast siromaštva i gladi. Kako bi pratile i ublažile takve rizike, sve zemlje moraju pružiti pomoć neophodnu za olakšavanje sadnje novih usjeva, uključujući i Ukrajinu, rješavati logističke prepreke koje ograničavaju opskrbu hranom u najugroženijim zemljama i suzdržati se od ograničenja izvoza hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda“, preporučuju iz OECD-a.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

NAMJESTIO SE: Fatmir Sulejmani mokar i preplanuo

Slavlje pa smeće: Priča na mostarski način / Bljesak.info