in

OPSKRBA SVIJETA ZA 1000 GODINA: Ima li Turska zaista ogromna nalazišta rijetkih metala?

Slatka-Tajna.Eu
FOTO: (Agencije)

Dok Europa pokušava ostvarioti neovisnosto ruskoj energiji, Turska je možda riješila još jedno kritično pitanje – skoro potpuno oslanjanje kontinenta na Kinu kada se radi o rijetkim metalima, neophodnim u tranziciji prema čistoj energiji.

Vlada Ankare je nedavno objavila kako je otkriveno ogromno nalazište rijetkih metala koji bi se nakon obrade mogli koristiti u proizvodnji električnih vozila, vjetroturbina i solarnih panela.

Nakon više od deset godina bušenja i analiza, turski geolozi su procijenili da u regiji kod sjeverozapadnog grada Eskišehira ima oko 694 miliona tona rijetkih metala. To bi bilo drugo po velični nalaziše te vrste u svijetu, iza onog sa 800 miliona tona u Kini.

Rijetki metali zapravo i nisu tako rijetki, ali su obično vezani za druge metale, tako da je njihova ekstrakcija kompliciran proces. Ti minerali često završavaju u magnetima koji se koriste u komercijalnoj i vojnoj tehnologiji.

Turska šuti o detaljima nalazišta

Turska vjeruje da je njeno novo nalažište dovoljno za zadovoljavanje svjetskih potreba za 1.000 godina! Međutim, nedostatak jasnoće o kvaliteti metalnih elemenata natjerao je mnoge analitičare na operz. „Ako kažu da imaju tako veliko nalazište i da su obavili mnoga bušenja onda znaju i kakva je kvaliteta. Pa gdje su detalji?”, rekao je za DW Christopher Ecclestone, iz britanske istraživačke kuće Hallgarten & Company.

David Merriman iz savjetničke firme Wood Mackensie, rekao je za DW da tursko nalazište vjerojatno sadrži rijetke elemente lantan i serum kojih na tržištu „trenutno ima znatno više u ponudi nego u potražnji”, i ne predstavljaju „najrjeđe metale koji su nužni za snažne magnete.”

Dominacija Kine je sigurnosni rizik za EU i SAD

Kina trenutno pokriva oko 80 posto svjetske potražnje rijetkih metala, a EU iz Kine uvozi 16 000 tona te robe godišnje, što čini oko 98 posto europske potražnje.

Najveći operateri u kineskom lancu opskrbe su u državnom vlasništvu i/ili su u velikoj mjeri subvencionirani – što cijenu azijskih magneta čini za oko trećinu nižom od one u Europi.

Kineski monopol izazva zabrinutost u Bruxellesu, Berlinu i Washingtonu da bi Peking rijetke metale mogao koristiti kao sredstvo pritiska u trgovinskim i geopolitičkim sporovima. Kina je 2010. zabranila izvoz metala u Japan, s kojim je imala teritorijalni spor oko Senkaku otoka.

Ministrica financija SAD-a, Janet Yellen je prošli tjedan rekla da Washington želi smanjiti svoju „pretjeranu zavisnost” od kineskih rijetkih metala, optužujući Peking da ih koristi „za pritisak na brojne zemlje čije ponašanje ne odobrava”.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Prije dvije godine, EU je formirala Europsku alijansu za sirovine kako bi potakla države članice da diverzificiraju izvore primarnih sirovina iz trećih zemalja, uključujući i rijetke metale.

Turskoj je potreban ekonomski rast

Ako su rezerve toliko vrijedne kao što Ankara tvrdi, to bi turskom predsedniku Recepu Tayyipu Erdoganu dalo dodatani značaj kod saveznika u NATO-u i pomoglo u jačanju posrnule turske ekonomije.

No, sumnje postoje, jer to ne bi bilo prvi put da erdogan najavljuje spektakularno nešto što se onda pokaže manjim. Tako je prije dvije godine, Ankara je objavila otkriće ogromnog nalazišta prirodnog plina u Crnom moru. Ali analitičari ne vjeruju niti da se radi o rezervama od oko 320 milijardi kubičnih metara, kako je prvobitno rečeno, niti da će se s eksploatacijom krenuti 2023. kao što je najavljerno.

Strateški značaj rijetkih metala za Zapad je toliki da posljednjih godina mnogi pretjeruju kada se radi o potencijalu svojih nalazišta – u nadi da će tsako potaći zanimenje investitora.

Eccelstone naglašava da su prije desetak godina, za vrijeme posljednjeg buma rijetkih metala, „mnoga velika otkrivena nalazišta bila suviše loše kvalitete, previše izolirasna ili je mješavina metala bila pogrešna – pa od svega ništa nije bilo”.

Merriman kaže da Wood Mackensie trenutno prati kako se razvija oko 150 projekata povezanih s nalazištima rijetkih metala širom svijeta, od kojih su 100 u završnoj fazi. „Ne postoji manjak projekata u vezi s rijetkim metalima”, rekao je on za DW. „Ali oni koji se mogu komercijalno razviti – to je druga priča.”

Kontradiktorna mišljenja o Kini

Evropa trenutno ima samo jedno postrojenje za preradu rijetkih metala u Estoniji i vrlo ograničen broj proizvođača magneta, od kojih je najveći njemački Vacuumschmelze.

Tržište se, međutim, brzo mijenja, i u roku od jednog desetljeća Kina možda neće biti toliko u prednosti, procjenjuje Ecclestone. „Kina je već izgubila prednost u teškim rijetkim metalima [koji čine gotovo polovinu od 17 rijetkih metala], i sada ih mora uvoziti”, rekao je on.

U međuvremenu, najveći rudnik rijetkih metala u zemlji, Bayan Obo, u Unutrašnjoj Mongoliji, možda ubuduće neće moći održavati proizvodnju na današnjem nivou.

Merriman pak smatra da će dominacija Kine vjerojatno ostati, uprkos naporima SAD-a, Velike Britanije i Australije da potaknu svoja ulaganja u nalazišta rijetkih metala, jer je povezala ekstrakciju, preradu i proizvodnju proizvoda koji se temelje na rijetkim rudama, poput magneta.

„Ako pogledate elemente magneta, potrebno je rudu pretvoriti u metal, zatim u legure magneta, a zatim u gotove magnete. Postoji ogroman broj karika u lancu opskrbe, a izvan Kine su kapaciteti za to i dalje vrlo ograničeni”, rekao je on za DW.

(TBT)

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

DRAGAN STOJKOVIĆ BOSANAC/ Pjevači su poput političara, uzimaju sve i traže još – Senzacija

ZAJEDNO SU OD NJENE 16. GODINE: Bila uz njega kad je bio niko i ništa, evo kako izgleda