in

POVIJEST ŽENA U VATROGASTVU: U srednjem vijeku bile obvezene gasiti vatru, a danas se, osim fizičke, propituje i njihova psihička snaga / Bljesak.info

Slatka-Tajna.Eu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

“Iza vatrenog zida – žene u vatrogastvu”, naziv je izložbe postavljene u zagrebačkom Tehničkom muzeju koja prikazuje povijest ulaska žena u vatrogastvu, progovara o suvremenom položaju žena u tom, stereotipnom shvaćenom, muškom zanimanju, ali i predrasudama s kojima se susreću. Izložba je realizirana u partnerstvu Tehničkog muzeja Nikola Tesla i Hrvatske vatrogasne zajednice i Muzeja hrvatskog vatrogastva. U stručnoj vatrogasnoj terminologiji, “vatreni zid” označava strukturu koja ograničava područje širenja požara i smanjuje štetu na građevinama uslijed požara.

U kontekstu izložbe, “vatreni zid” simbolički predstavlja teško propusne strukture koje su ženama priječile ili im otežavale ulazak u svijet vatrogastva. Izložba nudi prikaz povijesti, položaja i uloge žena u vatrogastvu na području Hrvatske, od prvih spomena žena i pionirki vatrogastva, preko ulaska većeg broja žena u vatrogastvo u vrijeme socijalizma, pa sve do suvremenog doba.

Autori izložbe su Kosjenka Laszlo Klemar (Tehnički muzej Nikola Tesla) i Vedran Runjić (Muzej hrvatskog vatrogastva), a surađivali su Nina Francetić (HVZ), Damir Knežević (HVZ), Jasminka Petek (Državna vatrogasna škola) i Jasmina Kadija (JVP Grada Zagreba).

Foto: Bljesak.info / BLJESAK.INFO U TEHNIČKOM MUZEJU

Za oblikovanje postava izložbe i grafičko oblikovanje zaslužna je Barbara Blasin, a tehnički postav potpisuje Hrvoje Đukez.

Kosjenka Laszlo Klemar temom žena u vatrogastvu počela se baviti prilikom pripremanja zapažene izložbe “Žene i tehnika” u zagrebačkom Tehničkom muzeju, a čije su koautorice bile Tea Kantoci i Barbara Blasin.

Izložba “Žene i tehnika” sastojala se od niza intervencija u stalni postav Tehničkog muzeja Nikola Tesla, a koje su imale za cilj afirmirati ulogu žena u znanstvenim i tehničkim područjima.

“Jedan od odjela u koje smo ‘intervenirali’ bio je Odjel vatrogasne tehnike. Pri pripremi izložbene cjeline o ulozi žena u vatrogastvu/vatrogasnoj tehnici stupila sam u kontakt s
Vedranom Runjićem, voditeljem Muzeja hrvatskog vatrogastva koji djeluje pri Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici (HVZ) i u kojemu se čuva iskaznica prve hrvatske vatrogasne časnice”, izjavila je Kosjenka Laszlo Klemar za Bljesak.info.

Iza vatrenog zida: Žene u vatrogastvu

Nakon što se, kako kaže, upoznala s bogatom arhivom HVZ-a odlučila je da prva tematska cjelina koju ćeobraditi kroz zasebnu izložbu bude posvećena upravo ženama u vatrogastvu.

“Izložba ima povijesnu dimenziju, prikazuje povijest ulaska žena u vatrogastvo, ali progovara i o suvremenom položaju žena u vatrogastvu, preprekama i predrasudama s kojima se susreću. U društvu je još uvijek prisutan stav da žene nisu biološki predodređene za obavljanje posla vatrogasca te da bi u vatrogastvu trebale obavljati samo pomoćne (administrativne) poslove. Nadam se da će ova izložba pridonijeti rušenju takvih predrasuda”, objašnjava Laszlo Klemar.

Na izložbi se tako mogu vidjeti predmeti iz fundusa Tehničkog muzeja iz Zbirke vatrogasne tehnike, predmeti iz fundusa Muzeja hrvatskog vatrogastva, predmeti koje su im ustupila dobrovoljna vatrogasna društva iz cijele Hrvatske te privatni predmeti hrvatskih vatrogaskinja.

“Ima tu svega, od vatrogasne iskaznice prve hrvatske vatrogaskinje, vatrogasne opreme, odora i opreme vatrogaskinja, medalja i pehara koje su osvojile ženske vatrogasne ekipe na natjecanjima, do Barbie vatrogaskinje. Na izložbi se također mogu vidjeti i brojne arhivske fotografije vatrogaskinja iz fototeke Hrvatske vatrogasne zajednice”, ističe.

Žene se spominju još u srednjem vijeku kad su u Trogiru bile obvezne gasiti vatru na otvorenim ložištima

Žene se sporadično spominju već u prvim zapisima vezanim uz vatrogastvo koji potječu iz razvijenog srednjeg vijeka, objašnjava, pa tako je primjerice zabilježeno u Statutu Grada Trogira iz 1322. zabilježeno da su uz muškarce i žene bile obavezne navečer ugasiti vatru u otvorenim ložištima.

Foto: Bljesak.info / BLJESAK.INFO U TEHNIČKOM MUZEJU

“Nema dvojbe da su žene oduvijek sudjelovale u gašenju požara, pomažući donositi vodu ili pružajući pomoć unesrećenima. No, tema uključivanja žena u organizirano vatrogastvo aktualizirala se tek 1930-ih godina. Prvi ženski vatrogasni odjel u Hrvatskoj osnovan je 1930. godine u Đakovu. Bio je to odjel bolničarki (samaritanki) i njihova je primarna uloga bila pružanje prve pomoći. U Zakonu o organizaciji vatrogastva Kraljevine Jugoslavije iz 1933. omogućuje se ženama uključivanje u dobrovoljna vatrogasna društva, ali ne i u operativno vatrogastvo, koje je bilo rezervirano za muškarce”, dodaje.

Prvi ženski vatrogasni odjel osnovan je 1930. u Đakovu, a Kraljevina Jugoslavija je ’33. zakonom omogućila da se žene uključe u dobrovoljna vatrogasna društva

Veći broj žena u vatrogastvo se uključuje kroz industrijska dobrovoljna vatrogasna društava, naročito u vrijeme socijalističke Jugoslavije, objašnjava, a riječ je primarno o industrijskim radnicama, posebice radnicama tekstilne industrije u kojoj je bio velik rizik od požara, a nije bilo dovoljno muške radne snage za osnivanje vatrogasnih četa, pa su formirane prve isključivo ženske vatrogasne čete sa ženskim zapovjednicima.

“Dva su faktora odigrala ključnu ulogu kada govorimo o ulasku većeg broja žena u vatrogastvo. Jedan od njih je Prvi svjetski rat, kada se u nedostatku muškaraca općenito otvaraju brojna područja za žene kojima ranije nisu imale pristup. Vatrogastvo u tom smislu nije iznimka. To potvrđuje i izjava Marije Ćubriković, voditeljice Prvog ženskog vatrogasnog odjela iz 1936. zabilježena u vatrogasnom vjesniku koja kaže: ‘Da smo mi ženske sposobne da se primimo i pridružimo dužnosti vatrogasaca i da mi sa našom braćom zajedno vršimo uzvišenu službu pomoći našemu bližnjemu, kada ga snadje nesreća, to nam ne može nitko osporiti. Nekoje su od nas već za prošlog svjetskog rata mnogo toga proživile i naučile. Mi, koje smo poratna djeca, koja smo došli u sasma novi život i u tom novom životu našli smo mnogo puteva, koji su nas vodili da se i mi samostalno moramo da borimo za život'”.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Povijest žena u vatrogastvu neodvojiva je od povijesti industrije

Drugi važan faktor bio je, ističe kustosica, razvoj industrije te potreba za formiranjem industrijskih dobrovoljnih vatrogasnih društava.

“Razvoj industrije nakon Drugog svjetskog rata doveo je do osnivanja većeg broja industrijskih DVD-ova i uključivanja većeg broja žena. Primjerice, Anka Drvarek bila je tekstilna radnica u tvornici ‘Tivar'(današnji Varteks) i prva vatrogasna časnica u Kraljevini Jugoslaviji. Već 1947. godine osnovano je žensko odjeljenje pri Industrijskom dobrovoljnom vatrogasnom društvu MTČ Čakovec, prvo žensko vatrogasno odjeljenje sa ženskom zapovjednicom u Hrvatskoj. Industrijski DVD-ovi se rano uključuju u vatrogasna natjecanja, a pojedine industrijske radnice razvijaju toliku ljubav prema vatrogastvu da im ono prerasta u životni poziv. U tom smislu povijest žena u vatrogastvu u Hrvatskoj neodvojiva je od povijesti industrije”, dodaje.

Prva vatrogaskinja u javnoj postrojbi zaposlena je tek 1986. godine, a danas ih je nešto više od 1%

U profesionalno vatrogastvo žene se probijaju znatno kasnije, pa je prva vatrogaskinja u javnoj vatrogasnoj postrojbi u Hrvatskoj zaposlena je tek 1986. godine.

Foto: Bljesak.info / BLJESAK.INFO U TEHNIČKOM MUZEJU

“Danas je u profesionalnom vatrogastvu svega nešto više od 1% žena. Prema saznanjima s kojima raspolažem, a koja se primarno temelje na intervjuima s vatrogaskinjama, položaj vatrogaskinja u Hrvatskoj još je uvijek daleko od ravnopravnog. Većina hrvatskih vatrogaskinja u vatrogastvo je ušla vrlo rano, kroz članstvo u dobrovoljnim vatrogasnim društvima, gdje su stekle zvanje i dokazale se na natjecanjima i intervencijama. Kampovi vatrogasne mladeži koje organiziraju HVZ i dobrovoljna vatrogasna društva imaju ključnu ulogu u uključivanju djevojčica i djevojaka u vatrogastvo”, izjavila je.

No, ulazak u profesionalno vatrogastvo, odnosno zapošljavanje u javnim vatrogasnim postrojbama ženama je još uvijek otežano.

“Uz osobne priče vatrogaskinja to potvrđuje i statistika (broj žena u profesionalnom vatrogastvu bitno je manji od broja žena u dobrovoljnom vatrogastvu), kao i rezultati ankete koju je provela HVZ, a u kojoj se 61% vatrogasaca te 77,1% vatrogaskinja složilo s tvrdnjom da je ženama teže zaposliti se u vatrogastvu”, ističe.

Žene se susreću s predrasudama, a osim fizičke, propituje se i njihova psihička snaga

Većina vatrogaskinja u svom se radu susrela s predrasudama, a još je uvijek rašireno mišljenje da bi žene u vatrogastvu trebale raditi samo pomoćne poslove; propituje se ne samo njihova fizička, već i psihička snaga.

Foto: Bljesak.info / BLJESAK.INFO U TEHNIČKOM MUZEJU

“No, broj žena u vatrogastvu (uključujući i profesionalno) je u porastu, pa je za očekivati da će se i njihov položaj i status mijenjati na bolje. Nadam se da će u tome, makar malo, pomoći i ova izložba. Ovom izložbom istraživanje povijesti žena u vatrogastvu u Hrvatskoj nikako nije zaključeno. Mnogo toga još preostaje istražiti”, dodaje.

Kosjenka Laszlo Klemar, autorica i kustosica izložbe, na koncu razgovora ističe, da su željeli širu javnosti upoznati s dugom poviješću žena u vatrogastvu, ali i učiniti suvremene vatrogaskinje vidljivijima, pridonijeti rušenju rodno utemeljenih stereotipa, prevladavanju predrasuda o ženama u vatrogastvu.

“Izložbom se također želi ohrabriti djevojčice i djevojke koje žele postati vatrogaskinje, ali se dvoume ili ih okolina od toga odgovara jer je to ‘muško zanimanje’. Vatrogaskinje koje su istaknute na izložbi i njihove priče svjedoče o tome da je itekako moguće realizirati se u tom području, biti uspješna vatrogaskinja”, rekla je.

Velike žene u vatrogastvu: Od Anke Dravarek do Jasmine Kadije

Brojne su žene ostavile trag u vatrogastvu: Anka Drvarek, prva vatrogasna časnica u Kraljevini Jugoslaviji, potom Štefica Hodalin, prva profesionalnua vatrogaskinja zaposlena u profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi u Hrvatskoj, Katicu Valečić, prva ženu koja je završila prekvalifikaciju za “vatrogasnog tehničara” u Vatrogasnoj školi u Zagrebu (do 2020. godine zagrebačka Vatrogasna škola bila je jedina vatrogasna škola u Hrvatskoj) te prvu ženu s činom višeg vatrogasnog oficira u Jugoslaviji, Tonku Cecić, jedinu vatrogaskinju koja je primila najviše vatrogasno priznanje za doprinos vatrogastvu.

Foto: Bljesak.info / BLJESAK.INFO U TEHNIČKOM MUZEJU

Danas u profesionalnom hrvatskom vatrogastvu sudjeluje 37 žena, među kojima bih spomenula Jasminu Kadiju, prvu vatrogaskinju zaposlenu u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba, dobitnicu niza nagrada i priznanja.

Žene bi preuzele ulogu nadzornica u lokalnom vatrogasnom jer bi muškarci, umjesto na vježbi, završili u gostioni

Najviše vremena smo proveli prolazeći kroz Vatrogasne vjesnike (stručni vatrogasni časopis koji izlazi u kontinuitetu od kraja 19. stoljeća) u kojima smo pronašli niz zanimljivih članaka i podataka, te na pregledavanje fototeke HVZ-a u kojoj se čuvaju brojne fotografije vatrogaskinja, primarno s vatrogasnih natjecanja, ali i sa brojnih drugih vatrogasnih događanja, svečanosti dodjela nagrada i priznanja itd.

Najzanimljiviji podaci potječu iz najranijeg perioda, a uključuju i razne izvještaje anegdotalnog karaktera kakav je primjerice izvještaj iz Rijeke iz 1930-ih koji govori o tome kako su žene preuzele ulogu nadzornica u lokalnom vatrogasnom društvu jer bi muškarci umjesto na vatrogasnoj vježbi završili u gostioni. – Kosjenka Laszlo Klemar.


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

TRBUŠASTO LJETO U TURSKOJ: Franka Batelić ne miruje tokom trudnoće

Ne želi nikakav kontakt sa Isakom! Aleksandra Mladenović poručuje bijesno: “On je prošlost! Opekla sam se”