in

“Digitalizacijom stvaramo bolje uvjete da država može funkcionirati”

“Digitalizacijom stvaramo bolje uvjete da država može funkcionirati”
Slatka-Tajna.Eu
“Digitalizacijom stvaramo bolje uvjete da država može funkcionirati”

Ilustracija za internet stranicu E-građani

Foto: Luka Stanzl / PIXSELL

Hrvatska je prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije na 21. mjestu među 27 članica Europske unije. Javne digitalne usluge jedna su nam od slabijih točaka. Ipak, sve je više korisnika portala e-građani, dijelom zahvaljujući i prošlogodišnjem digitalnom popisu stanovništva. Državni tajnik za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić kaže kako Središnji državni ured brine da država i javni sektor, ali i drugi sektori, imaju što bolji alat za postizanje svojih ciljeva. 

“Digitalizacijom stvaramo bolje uvjete da država može funkcionirati”

– Digitalizacijom stvaramo bolje uvjete da država može funkcionirati, naglasio je.

Trenutno je aktualna izrada Strategije digitalne Hrvatske 2030. Ona proizlazi iz Nacionalne razvojne strategije koja je definirana kroz četiri pravca – digitalizaciju javne uprave, digitalizaciju gospodarstva, stvaranje uvjeta za digitalizaciju odnosno širokopojasni pristup, te razvoj digitalnih vještina građana.

– Sama strategija je dokument koji će nam kroz sljedećih 10 godina dati okvir u kojem želimo reći gdje Hrvatska želi biti, i na koji način ćemo do toga doći, kazao je Gršić.

U izradi strategije, dodaje, sudjeluje preko 40 institucija – kako državnih, tako i onih iz akademskog sektora, udruga gospodarstvenika, komora, i svih onih koji imaju nešto reći o području digitalizacije.

Strategija bi trebala biti gotova do kraja ove godine, a kroz sljedećih deset godina plan je, kaže Gršić, angažirano raditi na njezinoj provedbi.

– Vlada je već osigurala sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Hrvatsku želimo podići na ljestvici DESI indeksa, kojim Europska komisija mjeri razvoj digitalizacije u državama članicama EU. Trebamo biti brži u provedbi ove digitalizacije, osobito u komponenti povezivosti koja nas je ove godine najviše usporila. Svjesni smo da se takvi projekti izgradnje širokopojasne mreže i optičkih kablova ne događaju preko noći, ali Vlada je do 2026. osigurala gotovo milijardu kuna za razvoj širokopojasnog interneta u Hrvatskoj, dodao je. 

“Hrvatska ima budućnost”

Četiri su komponente, objasnio je, kroz koje se mjeri indeks gospodarske i društvene digitalizacije – ljudski kapital, povezivost, javne usluge, te integracija digitalnih tehnologija.

– Hrvatska je pala u povezivosti, ali je u komponenti ljudskog kapitala porasla sa 16. na 9. mjesto što je veliki skok. To govori da Hrvatska ima budućnost, jer su razvoj digitalnih vještina i edukacija o korištenju digitalnih tehnologija nužni da bi se provela digitalna transformacija i da bi se digitalizacija općenito mogla koristiti – Hrvatska u tome jako napreduje. Očekujem da ćemo i prije 2030. doći do 80 posto građana koji imaju osnovne digitalne vještine. Želimo da do tada Hrvatska bude u prosjeku Europske Unije i da nam digitalne usluge budu još bolje te obuhvaćaju cijelu životnu situaciju, poručio je.

– 20,4 posto novca iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti predviđeno je upravo za digitalizaciju, od čega je reformi javne uprave namijenjeno gotovo tri milijarde kuna, istaknuo je Gršić.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










– Želimo povezati baze podataka što je složen i dugotrajan proces, ali je to reforma koja će uistinu stvoriti jednu okosnicu gdje će građani za 10 godina praktički iz svog doma obavljati svu interakciju s državom. Imamo i jednu reformu za opremanje državnih sustava koji još nisu dovoljno opremljeni s infrastrukturom, hardverom i softverom. Radimo centralizaciju, kako bi stvorili povezane sustave na istom standardu opreme i na istim tehnologijama, te s jednog mjesta upravljati cijelim sustavom. To je nova državna informacija struktura na principu ‘oblaka’ – tako će se svim državnim tijelima omogućiti da koriste novu tehnologiju. Tako ćemo imati kvalitetniju uslugu, kazao je.

Uzor u stvaranju takvih javnih usluga, dodaje, svakako bi mogla biti Estonija koja je među prvima u svijetu po pitanju digitalizacije javne uprave.

“Cilj je da digitalne tehnologije budu na raspolaganju svim građanima”

Što se tiče strategije Hrvatske 2020., iz koje su neki projekti još uvijek aktualni, Gršić je istaknuo kako je većina uspješno odrađena te će se ostatak uspješno privesti kraju. Jedan od najuspješnijih i građanima najpoznatijih digitalnih projekata do sada svakako je e-građani, koji trenutno građanima nudi 104 usluge.

– Radimo na tome da i škole budu dio toga, rekao je. 

Kako bi se postigao cilj od 80 posto digitalno pismenih građana u Hrvatskoj, cilja se na mlađe, ali i na starije dobne skupine.

– S mladima nemamo toliko problema oko korištenja tehnologije, ali moraju biti educirani što ta tehnologija znači. Sa starijim osobama imamo strah i odbojnost prema digitalnim tehnologijama, i tu su posebni pristupi kojima se trebamo baviti. Pandemija nam je u tome prilično pomogla. U te dvije godine je gotovo 50 posto građana postalo ‘e-građanima’, poručio je Gršić.

– Teško je predvidjeti, dodao je, kako će digitalna transformacija društva izgledati u budućnosti, ali cilj je omogućiti da digitalne tehnologije budu svugdje i na raspolaganju građanima, te da sprječavaju negativne pojave poput problema s birokracijom i korupcije.

– Moramo biti svjesni da ta tehnologija služi čovjeku i da on mora biti u prvom planu. To su vještine koje se moraju stvoriti, zaključio je. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Uloga u Barceloni mogla bi razočarati Miralema Pjanića

Uloga u Barceloni mogla bi razočarati Miralema Pjanića

Džeko odbio da pređe u Dortmund

Džeko odbio da pređe u Dortmund