Mogući novi temperaturni rekordi, možda i apsolutni

– Na nekim područjima nikad nije bila tako visoka temperatura kao što će biti sutra, upozorio je Vakula. Iznio je podatak da je najviša temperatura ikad izmjerena na službenim postajama DHMZ-a bila u Pločama u kolovozu 1981. – 42,8 stupnjeva Celziijevih.

‘Za pet, šest stupnjeva je toplije od prosjeka’

Na pitanje ‘Je li moguće da se to sada obori?’ odgovorio je da se možda neće raditi o 42-43 stupnja, ali će biti vrlo blizu tim vrijednostima. Podsjetio je da je prosječna temperatura za Zagreb u ovo doba godine 30 °C  te poručio kako je pet do 6 stupnjeva toplije od prosjeka. Dodao je kako je još važnije upozoriti da takva razdoblja topline traju već dugo –  tjednima te da je lipanj bio izrazito topao, u nekim mjestima i s temperaturnim rekordima.

– Razdoblje topline traje već dugo, ali i suše. Ta kombinacija prouzrokuje ovo što nam se događa – šumske požare i redukcije vode, upozorio je.

Na srednjem i južnom Jadranu nema osvježenja

Vrhunac vrućine u Hrvatskoj bit će sutra. Zatim će biti malo podnošljivije u većini unutrašnjosti, a jednako će vruće biti na Jadranu, posebice na srednjem i južnom Jadranu. Nakon ponedjeljka i u unutrašnjosti bit će opet toplije, ali ne ovako vruće, najavio je.

– Dosad su noći u unutrašnjosti bile podnošljive, međutim – već noć s petka na subotu i sa subote na nedjelju, osvježenje neće biti onakvo kakvo smo imali. Kad se tome doda i približavanje frontalnog poremećaja – očekuje se pogoršavanje biometeoroloških prilika, jaču sparinu, nesanicu i druga lošija raspoloženja.

Temperatura mora, atmosfera sve nestabilnija

Vakula je kazao kako je i temperatura mora u lipnju dosegnula temperaturu kakvu rijetko dostiže 27-28 °C. Smatra da se o tome treba govoriti i osvještavati ljude o klimatskim promjenama i nužnost prilagođavanja na sve nestabilniju i topliju atmosferu. 

Tuča na sjeveru Hrvatske?

– Ljudi koji analiziraju temperaturu oceana i mora ukazuju i na to zatopljenje. Problem je u zagrijavanju atmosfere, oceana i zemlje. Sve skupa je složen i povezan sustav. A u toploj atmosferi kad dođe do prodora vlage dolazi do čudesa – stvaranje vertikalnih oblaka, minimalno pljuskova i grmljavine ali i tuče. Takvu bi situaciju mogli imati u potkraj subote, u noći sa subote na nedjelju i u nedjelju ujutro. Na udaru bi mogli biti Zagorje, Međimurje i Podravina. Vrlo će vjerojatno biti olujnih procesa, upozorio je.

Zagrijanija atmosfera i češće i žešće nepogode su ‘novo normalno’

– Ovo je realnost. Kao i kod COVID-a – moramo se prilagoditi na ‘novo normalno’. Temperaturni prosjek diljem Hrvatske od 1861. do 1990. bio je znatno niži od prosjeka za 1991.-2020. To se ne događa samo u gradovima, to se događa i na Zavižanu. Mi ćemo se nastaviti zagrijavati budući da ništa ne poduzimamo, naglasio je Vakula.  

Upozorio je da stručnjaci upozoravaju na povećanje temperature za 1,5 °C na globalnom nivou – što je alarmantno. 

Iznadprosječno toplo ljeto

– Prognoze koje su upozoravale na iznadprosječno ljeto i veliku vjerojatnost suše se ostvaruju. Prema najnovijim prognozama za srpanj i kolovoz ta priča stoji. Prognoze za jesen daju umjereniju temperaturu i povećavaju vjerojatnost za oborinu. Međutim, nema signala da će se najesen nadoknaditi manjak vode koji imamo. Imat ćemo problem sa sušom ali i temperaturom koja će biti prosječna, možda i više. A ni u prognozi za šest mjeseci ne vidi se da bi neki mjesec mogao biti jako hladniji od prosjeka, najavio je Zoran Vakula. 

Dodao je kako dugoročnije prognoze moramo uzeti uz veliki oprez. Naime, nepredvidljiva atmosfera rezultat je globalnog zagrijavanja.

Više pogledajte u videoprilogu.