Ljudski faktor većim dijelom utjecao je na globalno zatopljenje

– Jako globalno zatopljenje je u području pola, nešto manje je u području ekvatora te se zbog toga razlike između pola i ekvatora smanjuju, a to onda opet znači da se tzv. mlazna struja usporava. Postoje neki valovi na toj mlaznoj struji koji se onda isto usporavaju i rastu, kazao je Orlić i dodao da dolazi do ekstrema – tamo gdje su brijegovi valova ondje su visoke temperature, a gdje je dol nešto su niže. 

Govoreći o tome koliko je ljudski faktor utjecao na postojeće klimatske uvjete Orlić je rekao da je prema analizama, ako je njima obuhvaćen ljudski faktor, globalno zagrijavanje oko 1°C od 19. stoljeća, a prema analizama u kojima nije uključeno ljudsko djelovanje – zagrijavanja je praktički ništa. Dakle, većim dijelom je to, kaže, ljudski efekt.

Kako ublažiti globalno zatopljenje?

Istaknuo je da je već poznato kako se to može ublažiti – smanjiti emisiju stakleničkih plinova te izvlačenje stakleničkih plinova iz atomsfere.

– Kada je riječ o smanjenju emisije stakleničkih plinova postoje dva pristupa a to je smanjenuje fosilnih goriva te korištenje obnovljivih izvora energije. Potvrdio je da će energetska tranzicija biti vrlo bitna te dodaje da se to ne može dogoditi preko noći, odnosno da se ne može brzo preći na obnovljive izvore. 

Ideja je da se u prijelaznom periodu manje koristi ugljen, a više plin. Zbog rata u Ukrajini su se neke termoelektrane na ugljen opet aktivirale i to je, kaže, loša vijest. Spomenuo je pritom kako smo sada u političkom životu svjedoci da su fosilna goriva sredstvo ucjene.

Kao ključne posljedice klimatskih promjena naveo je:

– Toplinski valovi direktno utječu na zdravlje ljudi. Također kombinacija toplinskih valova sa sušom dovodi do požara. Tu su i poplave u riječnim tokovima. Podiže se i razina mora, dolazi do poplava pa sve to opet utječe na poljoprivredu, infrastrukturu, proizvodnju, pa onda ultimativno dovodi i do migracija i drugih neželjenih posljedica.