in

Nalazimo puno djece migranata bez roditelja

Slatka-Tajna.Eu

Dokazi pokazuju da su djeca migranti bez pratnje najranjivija kategorija kada je u pitanju trgovina ljudima, kako u Bosni i Hercegovini (BiH), tako i na cijelom Zapadnom Balkanu, ocijenila je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Laura Lungarotti, šefica misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH i regionalni koordinator za Zapadni Balkan.

Iako je u BiH postignut napredak, broj identificiranih stranih žrtava trgovine ljudima i dalje je nizak.

RSE: Posljednji podaci u Bosni i Hercegovini pokazuju da među 56 identificiranih žrtava trgovine ljudima ove godine, ali i svake prethodne, ima i djece. Ona su i jedna od najranjivijih kategorija, naročito djeca migranti. Kakva je percepcija Međunarodne organizacije za migracije?

Lungarotti: Djeca zaista jesu naročito ranjiva u smislu opasnosti da postanu žrtva trgovine ljudima, naročito kada su bez pratnje i odvojena od članova bliže ili dalje porodice. I, naravno, brzo mogu postati plijen trgovcima ljudima i krijumčarima.

Radeći zajedno sa migrantskim zajednicama, našim prisustvom u prihvatilištima širom Bosne i Hercegovine nailazimo na puno djece bez pratnje i one koja su odvojena od porodice. Oni predstavljaju osam posto migrantske populacije u BiH.

Poklanjamo naročitu pažnju faktorima rizika koji ih mogu gurnuti u smjeru da postanu žrtve trgovine ljudima, tako što pomno pratimo s kim putuju, imaju li zakonskog skrbnika kojeg su im u različitim kantonima dodijelile socijalne službe, nalaze li se u okruženju koje ih štiti kako ne bi postali plijen trgovcima ljudima.

Laura Lungarotti, šefica misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH

Zabrinuti smo i zbog toga što, ne samo u migrantskoj zajednici, već i izvan nje u BiH. Kao i svuda u svijetu trgovina ljudima, specifično djecom, i dalje predstavlja problem.

Spriječiti reviktimizaciju kroz sudski proces

RSE: Jedan od problema je i adekvatan pravni odgovor, jer u većini slučajeva kazne ne odgovaraju počinjenom zločinu, kao što to neke međunarodne organizacije poput OSCE-a navode. Kakva su vaša iskustva i kako gledate na takvu vrstu pravosudnih odluka?

Lungarotti: Da, pitanje krivičnog progona doista je vrlo ozbiljno, u smislu da općenito govoreći, postoji vrlo niska stopa krivičnog progona slučajeva trgovine ljudima iz razloga koje sam objasnila, doslovno identifikacije i složenosti zločina.

Često počinitelji koji nisu ovdje sudi im se u odsustvu, što znači da nisu prisutni u zemlji. Dakle, stopa procesuiranja je vrlo niska u svijetu, kao i u Bosni. Unatoč tome što je posljednjih godina uloženo nekoliko napora da se pojača istraga, pojača kazneni progon. Iz perspektive žrtve, naravno da je ključno uključiti se u istragu i krivični progon.

Ali, to uvelike ovisi o spremnosti žrtve da svjedoči, da surađuje, uzimajući u obzir da kroz suradnju sa zakonom može postojati rizik od reviktimizacije osobe koja ponovno prolazi kroz isto traumatično iskustvo, koje je imala tijekom trgovine ljudima. Stoga je kritično s organizacijske točke gledišta, kakva je IOM imati pristup usmjeren na žrtvu.

Osigurati da žrtva trgovine ljudima koja želi surađivati sa zakonom ima dovoljno vremena da razmisli želi li on ili ona surađivati sa zakonom, da ima pravo da ostane u zemlji dok sarađuje sa snagama zakona.

Mi ovdje u BiH radimo da što finije iskristališemo zakon i prijedloge u tom smislu, kako bi zakonodavni okvir bio potpuno operativan. Puno smo radili i na unapređenju kapaciteta istražitelja i tužilaca. Svake godine organizujemo i simpozij sudija, tako da s raznih strana radimo na tome de broj optužnica poveća.

Trgovina ljudima – nevidljivi zločin

RSE: Da li je teško otkriti žrtve i da li brojevi koje imamo pokazuju i stvarnu razmjeru trgovine ljudima?

Lungarotti: Da, mnogo je teško otkriti žrtve, jer je trgovina ljudima kompleksan zločin. Treba da imate tri elementa koja su povezana. Akciju, to može biti i regrutovanje, skrivanje ili transport, potom sredstvo, sredstvo prisile, a onda iskorištavanje na kraju.

Dakle, morate imati ova tri elementa da biste rekli je li neko žrtva trgovine ljudima. Nije uvijek lako otkriti ova tri elementa dok intervjuirate osobu. I drugo, to uvelike ovisi o osobi i kapacitetima da izađe pred istražitelje, do radnika na prvoj liniji. Često je to, zapravo, nevidljiv zločin.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Brojke koje ste spomenuli na početku, naravno, ne predstavljaju razmjere fenomena, jer kao što sam rekla, identifikacija je generalno govoreći, prilično loša, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego u cijelom svijetu. I stoga, očito, ne mogu predstavljati stvarnu sliku fenomena.

Provodimo niz vježbi prikupljanja podataka i analiza koje pokušavaju ukazati na čimbenike rizika, pokazatelje koji bi mogli reći da je netko ili potencijalna žrtva ili žrtva trgovine ljudima. Ali, mi nemamo tačne brojeve, kao takve.

I migranti trguju ljudima

RSE: Kada govorimo o identifikaciji žrtava jedan problema je i to što se preklapaju krivična djela trgovine ljudima i krijumčarenja?

Lungarotti: Apsolutno da. Vrlo je tanka granica između krijumčarenja i trgovine ljudima, jer mnogi migranti koji su prokrijumčareni mogu završiti i u sklopu trgovine ljudima.

A radi se o dva različita lanca optuženja, različitom zakonodavstvu, ponekad nadležnim tijelima za jedno ili za drugo i, stoga je kompleksno raditi na dvije teme u isto vrijeme.

Često se susrećemo i sa situacijom u kojoj krijumčareni migranti sami postaju trgovci ljudima ili krijumčari kako bi zaradili nešto novca i nastavili put. I tako su sve ovo varijante teškog radnog okruženja i stoga definitivno radimo na vezi između krijumčarenja i trgovine ljudima.

RSE: U saradnji s Ministarstvom sigurnosti BiH pokrećete mobilnu aplikaciju koja bi trebala da pomogne u procjeni i proaktivnoj identifikaciji žrtava trgovine ljudima. Je li to dovoljno imajući u vidu da trgovci ljudima uglavnom ne budu kažnjeni ili su kazne male?

Lungarotti: Ta je mobilna aplikacija dio šireg omogućavanja digitalne podrške u sklopu napora da se borimo protiv trgovine ljudima zajedno sa vlastima i drugim organizacijama. Paralelno s aplikacijom digitalizirana je i baza podataka za žrtve trgovine ljudima i referalni mehanizam, tako da je to cijeli set mjera.

Aplikacija je dobar alat, jer ona dopire do ljudi na ulici, a putem nje žrtve mogu da po određenim indikatorima vide da li su žrtve i onda da proslijede informaciju odgovarajućim vlastima. Tako se povećava broj identifikovanih slučajeva. No ona sama nije dovoljna i tu je, ponavljam, potreban lanac istražitelja i tužilaca kako bi se to i procesuiralo.

Albanija uradila najviše

RSE: Kakva je situacija u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana?

Lungarotti: Rekla bih da je Bosna i Hercegovina manje-više na istom nivou kao i druge zemlje Zapadnog Balkana. Trgovina ljudima proširila se i na migrante, koji su od 2015. godine na ovim prostorima. Vidimo sličnu situaciju širom Zapadnog Balkana. Imamo i različit stepen angažmana u zemljama i različit stepen saradnje.

Albanija je jedna od zemalja u kojoj se jako puno uradilo kada je u pitanju ovaj vid organizovanog kriminala. Ali, širom Zapadnog Balkana postoji saradnja i mi pokušavamo da izgradimo regionalnu saradnju oko ovog problema.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Jovana Jeremić pokazala trudnički stomak! Uhvaćena sa novim dečkom, a sad oduševila fotkom: Dokazala sam da je sve moguće! (Foto) – Senzacija

On zaista misli da je toliko bitan? Mayweather traži nestvarnu cifru za povratak u ring