in

Iako pšenica nikad nije bila skuplja, upitno je koliko će ratari zaraditi

Iako pšenica nikad nije bila skuplja, upitno je koliko će ratari zaraditi
Slatka-Tajna.Eu
Iako pšenica nikad nije bila skuplja, upitno je koliko će ratari zaraditi

Žetva pšenice

Foto: Plodovi zemlje / HRT

Na istoku Hrvatske počela je žetva pšenice. Prve procjene govore da se neće ponoviti prošla, rekordna godina, ali da će i ova biti prosječno dobra. S urodom od oko milijun tona imat ćemo dosta za naše potrebe, ali i za izvoz. Jesenas smo, nasreću, posijali više hektara pa ćemo tako nadoknaditi razliku koja je nastala zbog nešto nižih prinosa koji su posljedica vremenskih prilika koje su pratile njezin uzgoj. No pitanje svih pitanja je hoće li ratari uspjeti pokriti povećane troškove proizvodnje naše najvažnije krušarice i pritom  zaraditi.

Ova godina bila je jako teška i vrlo nepredvidiva, od samog početka – sjetve, proljetnih prihrana, žetve, kazao je Jugoslav Barković iz Čepina. Nedostajalo je i gnojiva, a palo je, dodaje, tek par litara kiše pa se to sada odražava na prinosu. Na slavonskim poljima najvažniji posao u godini obavljaju ratari i kombajni, unatoč Suncu koje nemilo prži. Ondje je najbolja zemlja u Hrvatskoj, ali bez vlage niti ona ne može dati bolji prinos. Barković napominje da bi podbačaj mogao biti možda i 30%. Zrna su ostala sitnija, a klas je skraćen.

Otkupljivači će nam kožu oguliti, to je neminovno, kaže Petar Pranjić iz Novog Čeminca. 

Poremećaje na tržištu prouzročio je rat u Ukrajini te rast cijena energenata. To svakako utječe na otkupne cijene koje formiraju ponuda i potražnja na tržištu.

– Na Matifu i okolnim burzama, budimpeštanska, pariška se kreće negdje oko 360, 370 eura. Dotiče onu magičnu cijenu od 400 eura, kazao je Pranjić.

Ivan Pirić, voditelj sektora kooperacije tvrtke “Granolio”, tvrdi da zapravo ni nema potražnje, niti kupovine. Kupci očekuju značajan pad cijene, a nitko ne zna kada će se to točno dogoditi, možda već u srpnju ili potkraj ove godine, napominje Pirić.

– Mi smo prošle godine krenuli s kotacijskim cijenama tako da ste cijelu godinu imali mogućnost ugovaranja cijene. Ove godine smo s kotacijskom cijenom krenuli puno ranije nego prošle godine. Međutim, bio je prenizak interes naših proizvođača za ugovaranje, kazao je Relja Kovačić, direktor kooperacije “Žito grupa”.

Rijetko tko je jesenas u vrijeme sjetve pšenice mogao zamisliti što će se dogoditi za sedam ili osam mjeseci vegetacije. Dakle, rat u Ukrajini doista je radikalno promijenio okolnosti ovogodišnje žetve, rekao je Igor Mikulić iz HGK-a Osijeka.

Urodi krušnog zrna već ulaze u silose. Opet su se spojile čak tri žetve – ječma, uljane repice i pšenice.

– U principu možemo reći da u toj cijeloj količini od 10.000 tona imamo negdje 36% prve i druge klase, 3% premiuma, oko 30% treće klase i oko 20% četvrte klase, tvrdi Ante Nevistić iz Inspecta d.o.o., Osijek.

Strahovali su ratari da će biti i teže, s obzirom na to kakva je bila godina.

– Na početku je godina bila teška. Izgleda da će kod nas, u Korođu, biti dosta dobro što se tiče ječma i pšenice. Kvaliteta je izvanredna, izjavio je Josip Ambruš iz Korođa i dodaje da je još rano govoriti o prinosu.

Marin Belić, upravitelj Poljoprivredne zadruge Korođ navodi da bi bio zadovoljan cijenom od 2 i pol kune. Lani je, tvrdi, godina bila daleko bolja.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










– Sijali smo po starim cijenama, ali ćemo ipak plodove ubrati po nekim boljim cijenama. No zato nas čeka jesen sa skupim repromaterijalom, kazao je Belić. Nadaju se da će pokriti troškove proizvodnje, ali i zaraditi. Belić se prisjeća da je lani za vrijeme žetve plavi dizel bio 4 kn do 4,5 kn, a sada je 9,5 kn što je poskupljenje za oko 130% ili 140%.

Pranjić iznosi primjer cijene peciva i kilograma pšenice i kaže da se kifla ili kroasan mogu kupiti za 3 kn do 5 kn, a za kilu pšenice mu nude 2 kune. Iz kilograma pšenice, kaže, mogu se 32 kiflice napraviti.

Da imaju kamo sa pšenicom, mogli bi pričekati i bolju ponudu, a ne ju prodavati za vrijeme žetve kada je pšenica najjeftinija. Barković smatra da bi ministarstvo poljoprivrede trebalo raditi na tome da se izađe ususret poljoprivrednicima da dobiju skladišne prostore, da svatko izgradi svoj skladišni prostor. I Pranjić objašnjava prednosti skladišnih kapaciteta te smatra da bi na taj način mogao pričekati pravu cijenu pšenice. Zato je za njihovu izgradnju resorno ministarstvo osiguralo 250 milijuna kuna. No to, ističu ratari, neće biti dovoljno da se ovaj problem riješi.

Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede RH, tvrdi da Hrvatska može očekivati opet oko milijun tona pšenice.

– Naše potrebe su na razini 400 do 450 tisuća tona. Količina ćemo imati i za izvoz. Tu ministarstvo vidi našu priliku u zadržavanju ovih količina, kazao je Majdak.

Otkupljivači ističu kako cijene formiraju svjetske i burze u okružju. One će se, sudeći prema trenutačnim uvjetima, možda mijenjati i do dvaput na dan. A već sada treba misliti i na budućnost.

– Ne bi trebali biti zabrinuti za pšenicu ove godine, ali treba biti zabrinut za vremenske prilike koje su ovakve kakve jesu i obvezno poslije žetve ići u prašenje strnjaka. Dakle, ovo malo vode što je palo ne smijemo izgubiti sad tijekom 8. i 9. mjeseca, rekao je Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

– Prošli tjedan bilježimo nešto manju cijenu uree. Dakle, ona se vraća na cijenu iz siječnja ove godine što ohrabruje. S druge strane, ohrabruju i informacije iz Petrokemije. Oni najavljuju kampanju u kolovozu kojom će zadovoljiti potrebe za jesensku sjetvu one godine, dodaje Majdak.

Hrvatska je, barem kad je riječ o uljaricama i žitaricama samodostatna. No namjera je da se poljoprivredne površine povećaju i tako osigura stabilnija proizvodnja. Kada bi se još poradilo i na završnom proizvodu, osigurao bi se i veći dohodak što je jamstvo da se od tog posla može živjeti.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

MIŠA GROF NIKOLINI PRIJETI ZATVOROM: Vidoje je finansirao Nikolinine švalere

MIŠA GROF NIKOLINI PRIJETI ZATVOROM: Vidoje je finansirao Nikolinine švalere

Vaginalno zdravlje: Sve što trebate znati, a sramota vas je pitati

Vaginalno zdravlje: Sve što trebate znati, a sramota vas je pitati