Plenković o statusu za Ukrajinu i Moldaviju te porukama za BiH

– Cijelo vrijeme sam to zagovarao. To je i jedini logičan odabir u ovim okolnostima u kojima se Ukrajina našla uslijed brutalne ruske agresije zadnjih 120 dana, kazao je Plenković govoreći o kandidacijskom statusu za Ukrajinu.

Europska komisija je napisala mišljenje, koje je dalo argumente i podržalo takvu odluku. To je važna poruka solidarnosti i ukrajinskom vodstvu, a još više ukrajinskom narodu, izjavio je premijer RH i dodao da je ista takva odluka donijeta i za Moldaviju.

Kazao je da se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio svakome ponaosob. Gruziji je pak izražena spremnost sukladno ocjeni Europske komisije.

– Na taj način se dogodila velika tektonska promjena na Europskom vijeću, gdje su zemlje, koje nisu imale tako jasnu europsku perspektivu članstva u EU-u, najedanput iz politike susjedstva istočnoga partnerstva prešle praktički s današnjim odlukama u politiku proširenja, dodao je.

Što je potrebno za odlučivanje o kandidacijskom statusu BiH u prosincu?

Usvojeni su zaključci o zapadnom Balkanu, u kojima su dva paragrafa posvećena Bosni i Hercegovini. U tim zaključcima se prvi put navodi mogućnost da BiH dobije kandidatski status ako ispuni manji dio reformi od onih 14 prioriteta koje je Komisija postavila u svom mišljenju.

Europsko vijeće pozdravlja politički dogovor koji su 12. lipnja 2022. postigli čelnici Bosne i Hercegovine u Bruxellesu i koji je potreban za stabilnost i puno funkcioniranje zemlje kako bi odgovorila težnjama naroda. Poziva sve političke čelnike u BiH da brzo Ispune obećanja dana u dogovoru i hitno dovrše ustavnu i izbornu reformu koja će omogućiti zemlji da odlučno napreduje na europskom putu u skladu s mišljenjem Komisije.

Pod ključnim setom reformi podrazumijeva se ustavna i izborna reforma, zakon o sudbenom vijeću, zakon o tužiteljskom vijeću, zakon o sukobu interesa te zakon o javnim nabavama. Ako Bosna i Hercegovina donese te zakone i Europska komisija u svom izvješću o napretku koje se očekuje u listopadu povoljno to ocijeni, Europsko vijeće moglo bi u prosincu odlučivati o kandidacijskom statusu za Bosnu i Hercegovinu.

Važan signal poslan je BiH – po prvi put u zaključcima Vijeća stoji da je ono spremno dati BiH status kandidata. To je formulacija koju su institucije godinama izbjegavale, BiH već 6,5 godina čeka na status kandidata, javila je Jasna Paro iz Bruxellesa za HTV-ov Dnevnik 3.

Iz dva zaključka proizlazi, objasnila je Paro, da je Europska unija spremna odustati od 14 uvjeta koje je postavila toj zemlji za dobivanje kandidacijskog statusa, ako EK da pozitivno mišljenje o provedbi četiri ključna reformska zakona iz područja pravosuđa i područja zaustavljanja korupcije. To bi se najranije moglo dogoditi u prosincu jer Europska komisija redovno izdaje mišljenje o BiH u listopadu, rekla je Paro.

U drugom paragrafu, dodala je, poziva se sve čelnike u BiH da žurno dovrše izbornu i ustavnu reformu koja će zemlji omogućiti da odlučno napreduje prema europskom putu.

– To je dobra vijest i za BiH. Premijer Plenković je novinarima večeras rekao da se vodila žustra diskusija o BiH, da je uz Hrvatsku stalo nekoliko država, ali na kraju su se složile sve, rekla je Paro.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Plenković: Veliki i pozitivan signal prema BiH, zahvaljujući zagovoru Hrvatske 

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je poslijepodne u raspravi o zapadnom Balkanu napravljena formulacija u okviru koje Europsko vijeće po prvi put jasno izražava spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata.

– Za to je potrebno da Europska komisija izvijesti o najbitnijim reformama koje su sadržane u zaključcima Vijeća i mišljenju Komisije, 14 točaka. Iz njih se treba izvući one koje su najvažnije i nakon toga je Vijeće spremno dodijeliti status kandidata Bosni i Hercegovini. Za nas je to posebno važno. BiH je naša susjedna država. Pola milijuna Hrvata živi u BiH. Želimo da ona ulovi korak s drugim državama i regije, ali i s Ukrajinom, Gruzijom i Moldovom, kazao je Plenković.

Poruka je također Bosni i Hercegovini da se hitno pristupi reformi ustava i izbornog zakona kako bi se taj ključni preduvjet, za izbore u listopadu, mogao dovršiti na najbolji mogući način. 

– S te strane, gledajući sve okolnosti koje su bile, a bilo je mnogo država koje su bile rezervirane prema BiH, ovo danas je zaista jedan veliki pozitivan signal prema susjednoj BiH, a možemo slobodno reći – zahvaljujući zagovoru Hrvatske, kazao je Plenković. 

EK će u listopadu izvijestiti o spremnosti BiH za korak dalje

Odgovarajući na pitanje koje su prve reforme koje bi BiH trebala učiniti kako bi dobila status kandidata, Plenković je rekao da se cijeli proces u BiH intenzivirao zaključcima Europskog vijeća u ožujku te da je Hrvatska tražila posebnu raspravu o BiH.

– Donijeli smo zaključke, rekli smo da je tada bila politička kriza, zatražili smo angažman na najvišoj razini. Charles Michel je otišao u Sarajevo, obišao zemlje regije i doveo lidere u Bruxelles. Postigli su jedan dobar dokument koji je poslije podržao i Dragan Čović u ime HDZ-a i HNS-a BiH i koji precizno navodi koje su to reforme. Među njima su ustavna i izborna reforma koje se hitno trebaju provesti, ali tu su i pitanja zakona o sudbenom vijeću, tužiteljskom vijeću, zakonu o sukobu interesa. Spominje se i zakon o javnim nabavama koji već je u parlamentu. Europska komisija će o tome izvijestiti. Redoviti izvještaj o napretku bit će u listopadu, tako da je to prva šansa da Europska komisija da nove signale o spremnosti BiH za korak dalje, a nakon toga će Vijeće ponovno odlučivati, kazao je Plenković.

Plenković: Hrvati u BiH snažno podrupiru europski pud države

BiH je aplicirala za članstvo u EU 2016. godine, rekao je Plenković i istaknuo da ta država šest i pol godina čeka kandidacijski status te da su je danas objeručke gurnuli prema naprijed.

Hrvati u BiH su ti koji snažno podupiru europski put države, kazao je i dodao kako ne vidi koje bi mogle biti potencijalne poteškoće npr. u zakonu o sudbenom vijeću, tužiteljskom vijeću, zakonu o sukobu interesa, zakonu o javnoj nabavi, a da bi hrvatske političke stranke i akteri trebale imati nešto protiv njihovog donošenja.

– Mislim da su oni spremni podržati te zakone i ići naprijed. U političkom smislu treba se maksimalno angažirati da se pripreme za izbore i da Hrvati biraju svoje predstavnike u institucijama BiH, a ne da im netko drugi to radi. To je glavni problem Bosne i Hercegovine zadnjih 20 godina, izjavio je premijer Plenković.

Makedonski premijer nije zadovoljan francuskim prijedlogom

Govoreći o Sjevernoj Makedoniji kazao je da problemi te države s Bugarskom i dalje traju. 

– Bugarskom premijeru izglasano je nepovjerenje. Ondje će biti izbori u rujnu. Danas, na sastanku s državama zapadnog Balkana, makedonski premijer nije bio zadovoljan s francuskim prijedlogom. Nisam stekao dojam da je taj dokument temelj oko kojega se obje države mogu suglasiti, kazao je.