HRT: Sabor o samo jednoj temi

Mostov saborski zastupnik Zvonimir Troskot uoči rasprave o Vladinu izvješću zamjerio je Ministarstvu obrazovanja da je u Južnu Ameriku, gdje žive brojni hrvatski iseljenici, poslalo samo jednog profesora da ih poučava hrvatski jezik. 

Taj profesor, koji našu djecu poučava hrvatski jezik, trenutno živi u Argentini, dok Čile, kao država u kojoj su Hrvati “brend”, nema ni jednog profesora koji poučava hrvatski jezik, rekao je Troskot.

Prema Vladinom izvješću, Hrvatska je za službenu razvojnu pomoć u 2020. godini izdvojila gotovo 517 milijuna kuna, 394 milijuna usmjereno je multilateralno, a 123 milijuna kuna za bilateralne programe i projekte. Najviše bilateralnih projekata provedeno je u državama jugoistoka Europe, a BiH je najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske. Provedeni su projekti i u Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji te na Kosovu. Od ostalih zemalja projekti su provedeni u Ukrajini, Venezueli, Gambiji, Mauricijusu, Turkmenistanu, Mongoliji, Libiji, Boliviji, Gruziji, Beninu, Siriji, Afganistanu i drugim državama u razvoju.

Ne protiveći se da Hrvatska financira Turkmenistan i Mongoliju, Troskot se upitao što se time zapravo želi pomoći. S druge strane, dobro je da dajemo sredstva za razne kulturne projekte u Južnoj Americi, no prava bi strategija bila da se uspostavi kontakt sa Hvatima u Latinskoj Americi, naglasio je.

Bojana Glavaševića (ZLB) interesira smisao rasprave o izvješću starom dvije godine. Izvješća se podnose s razlogom, da se blagovremeno raspravi o sredstvima koja su razvojna pomoć, rekao je zastupnik i ustvrdio kako je Sabor danas mogao raspraviti i više od samo jedne točke.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković s njim se načelno suglasio, ali i objasnio kako je zbog dužine saborskih rasprava teško sve usuglasiti. Pritom je iznio i zanimljiv, španjolski primjer rada parlamenta. Saborsko izaslanstvo nedavno je bilo u Španjolskoj, kod njih točka traje dva sata, rasporede između stranaka tko će koliko govoriti, pa Most, primjerice, dobije 10 minuta i izabere tri zastupnika koji će o njoj govoriti, naveo je Jandroković. Kad bismo mi imali ograničenje i kad bi nam točke trajale određeno vrijeme, naravno ovisno o važnosti, onda bismo dnevni red zaista smanjili, no to je jedna od ideja za saborski Poslovnik, rekao je predsjednik Sabora.  

Izdvajanja porasla za 7,5 posto

Provedba Vladine službene razvojne pomoći inozemstvu za 2020. godinu u bitnome je odredila pandemija COVID-19.

Za službenu razvojnu pomoć u toj je godini izdvojeno gotovo 517 milijuna kuna, provedena su 424 projekta, a u provedbi je sudjelovalo 21 resorno tijelo. Od spomenutog iznosa 394 milijuna kuna razvojne pomoći usmjereno je multilateralno, a 123 milijuna kuna za bilateralne programe i projekte.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

U odnosu na prethodnu, 2019. godinu, izdvajanja su porasla za 7,5 posto čime je nastavljen trend povećanja ukupnog godišnjeg izdvajanja Hrvatske za provedbu razvojnih i humanitarnih projekata u inozemstvu.

Najviše bilateralnih projekata provedeno je u državama jugoistoka Europe, BiH je najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske. Provedeni su projekti i u Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu.

Od ostalih zemalja projekti su provedeni u Ukrajini, Venezueli, Gambiji, Mauricijusu, Turkmenistanu, Mongoliji, Libiji, Boliviji, Gruziji, Beninu, Siriji, Afganistanu i drugim državama u razvoju.

U provedbi programa i projekata službene razvojne pomoći u 2020. godini sudjelovalo je 10 ministarstava, 2 središnja državna ureda, 5 županija, Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Državni hidrometeorološki zavod te Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

U toj godini, Hrvatska je izdvojila 7,4 milijuna kuna kao financijsku potporu novo uspostavljenom fondu UN-a za globalnu borbu protiv covid-19 i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, dok je bilateralna humanitarna pomoć u medicinskoj opremi upućena Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Idući tjedan, u kojem Hrvatska u srijedu, 22. lipnja obilježava Dan antifašističke borbe, Hrvatski sabor neće zasjedati.