in

‘Vječiti’ direktori državnih agencija BiH

Slatka-Tajna.Eu

Direktori Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, Granične policije, Direkcije za europske integracije, Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, državni pravobranioci i ombudsmani za zaštitu ljudskih prava. Svima njima je istekao mandat.

Mandati najmanje 20 direktora i zamjenika direktora državnih policijskih, poreznih i drugih agencija u Bosni i Hercegovini istekli su, a novi nisu imenovani zbog nepostojanja političkog dogovora između stranaka koje čine državnu vlast.

Svi oni ostali su na pozicijama, iako su nekima četverogodišnji mandati istekli i prije tri godine.

Neki su na tim pozicijama duže od deset godina, poput direktora Uprave za indirektno oporezivanje Mire Džakule. Drugi su u međuvremenu stekli i uvjete za penziju, poput Mirsada Vilića, direktora državne Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.

‘Poseban režim’ za direktore

Prema Zakonu o upravi BiH ili posebnim zakonima o uspostavljanju određene agencije, Vijeće ministara BiH mora donijeti odluku o raspisivanju konkursa ili se moraju imenovati članovi ad hoc parlamentarnih komisija za izbor.

Međutim, kod imenovanja gleda se i “nacionalni ključ”, odnosno koliko je ukupno Bošnjaka, Hrvata i Srba (po Ustavu BiH “konstitutivnih naroda”) na čelu agencija. Njihovi zamjenici su uvijek iz drugog naroda.

Naprimjer, tri državne policijske agencije. Državnu agenciju za istrage i zaštitu vodi Srbin, na čelu Obavještajno-sigurnosne agencije BiH je Bošnjak, a direktor Granične policije BiH je Hrvat.

“Tehnički mandat” nije definiran Zakonom o upravi BiH, ali se za rukovoditelje agencija navodi “njihova prava, obveze i ovlasti ostaju na snazi do novog imenovanja na tu dužnost”.

‘Meni je istekao mandat’

Drugi mandat je istekao i Nevenu Akšamiji, direktoru Agencije za državnu službu BiH. Ova agencija provodi većinu konkursnih procedura kod imenovanja rukovoditelja državnih agencija te zapošljavanja državnih službenika.

“Meni je mandat istekao (krajem januara) 2021. Nemam pravo na treći mandat. Informacija o tome je poslata Vijeću ministara BiH i dobili smo informaciju da je Vijeće ministara odlučilo da se ona skine (s dnevnog reda). Zvanično ne znam kad bi mogao biti konkurs”, kazao je Akšamija za RSE.

“Posljednja popuna je bila Služba za zajedničke poslove (u junu 2018., op. a.) i poslije toga ih više nije bilo. Moguće da je to u kompletnom paketu zaključaka o popunjavanju radnih mjesta i možda onda to ‘otčepi’”, navodi ovaj sagovornik.

Inače, direktor te službe Dragan Šojić nedavno je uhapšen, a Tužiteljstvo BiH je navelo da je pod istragom, osim ostalog, zbog koruptivnih krivičnih djela zloupotrebe položaja i ovlasti i pronevjere u službi.

Ima krivice i do blokade institucija

Akšamija je dodao kako su se konkursi koji idu preko ove agencije “uredno raspisivali do blokade” (institucija koja je počela u ljeto 2021.).

Predstavnici političkih stranaka iz entiteta Republika Srpska odlučili su ne sudjelovati u radu institucija BiH u ljeto 2021. kad je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima je kriminalizirano negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje ratnih zločinaca.

Međutim, mandati brojnih direktora istekli su ranije.

Nema dogovora o kandidatima

“Ja sam još u septembru 2019. postavila poslaničko pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji da li su i kada raspisani konkursi, navodeći da tada ističu četverogodišnji mandati najmanje 20 direktora i zamjenika direktora agencija. Nikad nisam dobila odgovor na to pitanje”, kazala je za RSE Mirjana Marinković-Lepić, državna zastupnica opozicijske Naše stranke.

Izvor : N1

Kao razlog Marinković-Lepić navodi da se članovi vladajuće koalicije na državnom nivou – Savez nezavisnih socijaldemokrata, Stranka demokratske akcije, Hrvatska demokratska zajednica BiH i Demokratska fronta – ne mogu dogovoriti o imenima.

“Pretpostavljam da bi to bila stranačka imenovanja bez obzira na konkurs ‘jer kod nas to tako ide’. Inače se oko toga dobro slažu, ali izgleda da sad nešto ne štima i to prolazi ispod radara. Očito se krši zakon. Vijeće ministara BiH zaštićeno je imunitetom, stranačkim ‘backgroundom’ i očito je da za to niko neće odgovarati”, smatra Marinković-Lepić.

‘Neodrživa situacija’ u tajnoj službi

Generalnom direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmanu Mehmedagiću i njegovom zamjeniku Trifku Buhi mandat je istekao 19. novembra 2019. Istog dana mandat je istekao i Damiru Bevandi, glavnom inspektoru OSA-e BiH.

Zakon o OSA-i ne poznaje funkciju “vršitelja dužnosti” i njih trojica rukovode tajnom službom BiH sve do imenovanja novih ljudi na te pozicije.

Izvor : (N1/F.Z.)

Njih imenuje ili razrješava dužnosti Vijeće ministara BiH. Odluka o imenovanju mora se donijeti jednoglasno (konsenzusom) ili većinom glasova, s tim što ta većina podrazumijeva glas najmanje jednog ministra iz svakog konstitutivnog naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi).

Imena predlaže predsjedavajući Vijeća ministara i u konzultacijama s tri člana Predsjedništva BiH. Konzultacije se obavljaju i među članovima Izvršnog odbora OSA-e koji čine predsjedavajući Vijeća ministara i njegova dva zamjenika.

Trenutni predsjedavajući je Zoran Tegeltija iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), na čijem čelu je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a zamjenici su ministar financija i trezora Vjekoslav Bevanda iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH te ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković iz Stranke demokratske akcije.

Konzultacije kod imenovanja se obavljaju i sa Zajedničkom sigurnosno-obavještajnom komisijom za nadzor nad OSA-om koju čini 12 parlamentaraca i na čijem čelu je predstavnik opozicije.

Vijeće ministara je 15. decembra 2020. obavijestilo sve uključene da obustavlja procedure izbora generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora ove agencije i da neće predlagati novog kandidata “do okončanja sudskog postupka” protiv Mehmedagića.

Tužiteljstvo BiH je pokrenulo postupak protiv direktora OSA-e tereteći ga da je krivotvorio fakultetsku diplomu.

SDA je inzistirala da se Mehmedagiću, koji je bio dugogodišnji tjelohranitelj osnivaču te stranke Aliji Izetbegoviću, da još jedan četverogodišnji mandat, ali su se tome usprotivile stranke iz entiteta Republika Srpska predvođene Dodikovim SNSD-om.

Nenad Stevandić, zastupnik i čelnik stranke Ujedinjena Srpska koja je u koaliciji sa SNSD-om, kazao je za RSE da je “komisija od Tužilaštva BiH dobila informaciju da je ‘nepostojeća diploma’ direktora OSA-e Mehmedagića proglašena tajnom”.

“Niko Bošnjacima nije osporio da predloži svog kandidata (za direktora OSA-e), ali nametanje kandidata koji nema diplomu i za kojeg se vezuju afere govori o našoj ozbiljnosti. Više je stalo bilo kojoj političkoj partiji da progura svog kandidata”, kazao Stevandić koji je član komisije za nadzor nad OSA-om.

Safet Softić, zastupnik SDA, kazao je za RSE da se komisija nije sastala duže od godinu.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










“Što se tiče isteka mandata i imenovanja novih čelnih ljudi policijskih i drugih agencija, to je rezultat ‘političkog stanja’ koje BiH živi zadnjih godina i blokade Vijeća ministara i Parlamenta BiH napravljene od strane predstavnika iz entiteta Republika Srpska i njihovog bojkote. To dovodi državu u jednu prilično nesigurnu poziciju. Komisija za nadzor nad OSA-om je prekinula s radom. Prave razloge ne znam”, kazao je Softić za RSE, član te komisije.

Zastupnik HDZ-a BiH i član te komisije Predrag Kožul rekao je za RSE da je “u toj – ne treba posebno kazati koliko – važnoj instituciji situacija neodrživa”.

“To je jedna privatizirana agencija i bojim se da to nećemo riješiti u ovom mandatu”, smatra Kožul. Pojašnjava kako komisija čiji je član ima relativno ograničene ovlasti kod imenovanja.

Izvor : F.Z./N1

“Ali zbog nesazivanja sjednice povjerenstva ne možemo se baviti pitanjima koja jesu u našoj nadležnosti. Predsjedavajući povjerenstva Nermin Nikšić je jedno vrijeme bio vrlo glasan kad je u pitanju OSA, a u zadnje vrijeme se ‘snažno ušutio’ na tu temu”, dodao je Kožul.

Nikšić, zastupnik i predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, odbio je poziv RSE da govori na ovu temu.

Državne policijske agencije

Nisu samo rukovodiocima tajne službe BiH istekli mandati. Mandat je prošlog mjeseca istekao i Đuri Kneževiću, zamjeniku direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH.

Knežević je jedno vrijeme bio i prvi čovjek SIPA-e BiH, od novembra 2019. – kad je mandat istekao direktoru Perici Staniću – do jula 2020. kad je na prijedlog SNSD-a na poziciju direktora imenovan Darko Ćulum, bivši direktor policije MUP-a entiteta Republika Srpska.

Rukovodstvo SIPA-e BiH imenuje Vijeće ministara BiH na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, a nakon javnog konkursa.

Ova policijska agencija ima nadležnost na cijelom teritoriju BiH i to u sprječavanju, otkrivanju i istragama najtežih krivičnih djela, poput terorizma, ratnih zločina, organiziranog kriminala i teškog financijskog kriminala i korupcije.

Krajem maja istekao je mandat Zoranu Galiću, direktoru Granične policije BiH te njegovom zamjeniku Fahrudinu Halaču.

Mandat je istekao i direktoru Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Mirsadu Viliću i njegovim zamjenicima Ranku Vukoviću i Ivici Bošnjaku. Vilić je ispunio i uvjete za penziju.

Ova policijska agencija zadužena je, između ostalog, za koordinaciju rada 16 različitih policijskih agencija unutar BiH kao i s međunarodnim policijama, poput Interpola.

U njenom mandatu je i osiguranje državnih institucija i zvaničnika kao i ambasada te stranih dužnosnika.

Na nivou države BiH, uspostavljene su tri policijske agencije – Granična policija, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH.

Na razini entiteta Federacije BiH postoji Federalna uprava policije koja – zbog nemogućnosti dogovora između SDA, HDZ-a BiH i SBB-a koje čine Vladu Federacije – od 2019. godine čeka imenovanje novog direktora, kada je dotadašnji direktor Dragan Lukač otišao u mirovinu.

Za sprječavanje krivičnih djela i održavanje javnog reda i mira u entitetu Republika Srpska zaduženo Ministarstvo unutrašnjih poslova RS. Te poslove u Brčko distriktu BiH obavlja Policija Brčko distrikta BiH. Na kantonalnoj razini, u sklopu Federacije BiH, postoji deset kantonalnih ministarstava unutarnjih poslova.

Mandat istekao i pravobraniteljima

Ne računajući tročlano Predsjedništvo BiH, Parlamentarnu skupštinu, Vijeće ministara s devet ministarstava, Ustavni sud, Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće, Sud i Tužilaštvo, Oružane snage, Centralnu banku, Vanjskotrgovinsku komoru i Službu za poslove sa strancima, na nivou BiH postoji još 48 institucija – agencija, direkcija, instituta, ureda i centara.

Pravobranilaštvo BiH je organ nadležan za vršenje poslova pravne zaštite imovine i imovinskih interesa BiH, njenih institucija i drugih organizacija koje se financiraju iz budžeta BiH. Mariofil Ljubić, Ismet Velić i Mlađen Mandić imenovani su za državnog pravobranitelja i dva zamjenika u decembru 2017.

Mandati su im istekli u decembru 2021. Ljubić kaže kako njih trojica “najnormalnije rade”.

“Država ne trpi. Osobno nisam primijetio nikakvih problema u radu. Nismo mi neka zvučna ‘firma’. Ima njih mnogo kojima je to ‘puno duže isteklo’, po tri-četiri godine i više. Mislim da je pokrenuto nešto oko izbora novih pravobranitelja”, kazao je Ljubić za RSE.

Istekli mandati zastupnicima pred Europskim sudom za ljudska prava

BiH od marta do decembra 2020. nije imala zastupnike pred Europskim sudom za ljudska prava. Tad su imenovana tri zastupnika / agenta – Harisa Bačvić, Monika Mijić i Jelena Cvijetić, ali kao vršiteljice dužnosti. Vijeće ministara do danas nije donijelo odluku o imenovanju zastupnika pred sudom u Strasbourgu na puni mandat.

Troje ombudsmana za ljudska prava BiH – Ljubinko Mitrović, Jasminka Džumhur i Nives Jukić – imenovano je 2015. Šestogodišnji mandat istekao im je u novembru prošle godine. Za imenovanje ombudsmana Parlamentarna skupština BiH osnovala je ad hoc komisiju u martu 2022., koja objavljuje javni poziv i nakon toga utvrđuje listu kandidata.

“Raspisan je konkurs i mislim da je otvoren do 15. jula. Poslije toga moramo sačekati još nekoliko dana, pošto se prijave mogu slati poštom. Potom otvaramo prijave i s kandidatima koji ispunjavaju uslove će se obaviti intervjui. Slijedi bodovanje i pravljenje listi. Imenovanje zatim moraju potvrditi oba doma (Zastupnički i Dom naroda) Parlamentarne skupštine BiH”, kazala je za RSE Alma Čolo, zastupnica Stranke demokratske akcije (SDA) koja je predsjednica te privremene komisije.

Direktor Uprave za neizravno oporezivanje izvan mandata

Izvor : N1

Miro Džakula je imenovan za direktora Uprave za neizravno oporezivanje (UINO) BiH prvi puta krajem februara 2012., a drugi put početkom juna 2016. Mandat mu je istekao 6. juna 2020. Ova uprava bavi se, pored ostalog, prikupljanjem i raspodjelom poreza na dodanu vrijednost (PDV), akciza i carina. Proceduru za izbor i odluku o imenovanju direktora UINO BiH pokreće Vijeće ministara BiH.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH inzistira kako na čelu te agencije mora biti Hrvat. Stranka demokratske akcije traži da nakon decenije Džakuline upravljanja, na čelu UINO-a BiH opet bude Bošnjak. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kaže da je vrijeme da u direktorsku fotelju prvi put od osnivanja te institucije sjedne srpski kadar.

Direkcija za europske integracije koordinira i prati aktivnosti i zadatke u procesu integracije BiH u EU. Mandat direktora Edina Dilberovića istekao je u novembru 2019.

Istekli mandat i u Agenciji za prevenciju korupcije

Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije trenutno ima samo direktora Hasima Šabotića, no i njemu je mandat istekao u septembru 2020. Njegov prvi zamjenik Dragan Anđelić dao je ostavku i razriješen je dužnosti u martu 2018., a drugi zamjenik Dragan Slipac je isto napravio u januaru 2022. Konkursi su raspisani sredinom prošle godine, ali novo rukovodstvo još nije imenovano.

Državne agencije čijim direktorima ili zamjenicima su istekli mandati su i Institut za intelektualno vlasništvo (mandat direktora Josipa Merdže istekao u julu 2021.), Agencija za unaprjeđenje stranih investicija (zamjenici direktora Damirka Mioč istekao mandat u julu 2021.) i Regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (zamjeniku direktora Zoranu Tešanoviću mandat istekao u januaru 2020.)

Kome je još istekao mandat?

Direktoru direkcije za ekonomsko planiranje Zoranu Zeljki mandat je istekao u julu 2020. Mandat je u januaru 2020. istekao i direktoru Agencije za sigurnost hrane Džemilu Hajroviću kao i njegovom zamjeniku Slobodanu Dojčinoviću.

U maju 2022. je istekao mandat i direktoru Agencije za identifikacijska dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) Arifu Naniću.

Aleksandar Zolak i Dinka Muhović imenovani su za direktora i zamjenicu direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH u martu 2019. i mandat im je istekao prije tri mjeseca. Istovremeno je istekao mandat i sedmočlanom Stručnom savjetu ove agencije.

Svi oni ostaju na pozicijama dok stranke koje čine Vijeće ministara BiH ne postignu dogovor o raspisivanju konkursa, nakon čega slijede konkursne procedure koje u prosjeku traju pola godine, do konačnog imenovanja novih rukovodilaca.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad.


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

PJESME ZASLUŽUJU ŽIVJETI: Hus progovorio o tome šta će biti s “Parnim valjkom”

Ramiz Rodi – IZLET UZ JEZERO I HARMONIKU