Finska i Švedska vrlo su ugrožene, članstvo u NATO-u dodatna zaštita

U zajedničkom priopćenju predsjednik i premijerka Finske izjavili su da bez odgađanja moraju podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u. Konačnu odluku donijet će finski parlament. Očekuje se da će odluku o pristupanju u nedjelju donijeti i Švedska. Te dvije nordijske zemlje do sada su bile vojno neutralne, ali je ruski napad na Ukrajinu sve promijenio i gurnuo ih prema Sjevernoatlantskom vojnom savezu. 

Šimonović je u Dnevniku istaknuo da su i Finska i Švedska odlučile aktivno pomoći Ukrajinu, uključujući i dostavom oružja.

– Prema tome, one su sada vrlo ugrožene i članstvo u NATO-u za njih je dodatna zaštita, dodao je.

Govoreći o hrvatskoj poziciji, Šimonović je rekao da jačanje NATO-a ulaskom Švedske i Finske čini sigurnijim istočni NATO-ov bok.

– Zamislite situaciju da se nešto zakuha sa Švedskom i Finskom, a nisu istovremeno članice NATO-a. Hrvatska bi onda imala neke obveze iz članstva u EU-u pomoći Švedskoj i Finskoj. Dakle, mislim da je za nas bolje da Švedska i Finska ulaze u NATO i mislim da to neposredno predstoji, rekao je Šimonović.

Upitan o izjavama predsjednika RH Zorana Milanovića o potencijalnom vetu na ulazak tih država vezano za BiH, Šimonović je rekao da misli kako je predsjednik nastojao potencirati da je pitanje izbornog zakona u BiH i pitanje mira i sigurnosti – ako Hrvati nemaju legitimnog predstavnika u Predsjedništvu, to zaista destabilizira BiH u ovim kritičnim razdobljima.

– Ne, ne mislim da će Hrvatska blokirati Švedsku i Finsku i mislim da to ne bi bilo dobro, dodao je.

Na pitanje može li doći do dizanja tenzija na Baltiku, odnosno na sjeveru Europe, odgovorio je da su tenzije već visoke.

– Moguće je da će Ruska Federacija pojačati svoj raspored trupa u blizini granica, ali ne očekujem ništa više od toga, dodao je Šimonović.

Šimonović je rekao i da je oformljeno tročlano povjerenstvo za istraživanje ratnih zločina u Ukrajini, koje je osnovalo Vijeće za ljudska prava.