in

Iskustvo iz BiH pokazuje da je dug proces dokazivanja ratnih zločina u Ukrajini

Slatka-Tajna.Eu

Iz iskustva Bosne i Hercegovine s procesuiranjem ratnih zločina, Ukrajina, ali i bilo ko drugi, može naučiti da je proces postizanja odgovornosti, pronalaženja alata za procesuiranje i na kraju pomirenje – jako dug i težak proces. I takav proces treba napore svih strana, mišljenja je profesor Wolfgang Benedek, profesor međunarodnog prava iz Austrije i voditelj Moskovskog mehanizma za istraživanje mogućeg kršenja ljudskih prava, međunarodnog humanitarnog prava u Ukrajini.

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Benedek kaže da uočava sličnost ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti Rusije u Ukrajini sa situacijom devedesetih godina prošlog vijeka u BiH.

U Bosni i Hercegovini boravi na poziv Univerziteta u Sarajevu, gdje je 9. maja održao i predavanje na temu kršenja međunarodnog humanitarnog prava u Ukrajini.

Benedek je održao predavanje studentima u Sarajevu na kojem je govorio o istragama o zločinima koje čine ruske snage u Ukrajini, 9. maj 2022.

“Mnogo puta sam bio ovdje, dolazim od 1994. godine. Vidio sam šta se ovdje desilo. Vidim mnogo paralela između Ukrajine i BiH. Znam da je bolno ljudima ovdje da slušaju o ovim stvarima koje se sad dešavaju u Ukrajini. Sjećaju se da su se slični užasi dešavali i ovdje i da su se kršila ljudska, humanitarna prava“, kaže Benedek.

Moskovski mehanizam, usvojen u trećoj fazi Konferencije o ljudskoj dimenziji 1991. godine, nadopunjuje i jača Bečki mehanizam. Pruža mogućnost slanja misija stručnjaka za pomoć državama sudionicama u rješavanju određenog pitanja ili problema koji se odnosi na ljudsku dimenziju.

Mehanizam je pokrenut 3. marta 2022. godine, nakon inicijative 45 zemalja članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) i konzultacija s Ukrajinom.

Tada je iz OSCE-a saopćeno da Moskovski mehanizam predviđa razmatranje mogućeg kršenja ljudskih prava, međunarodnog humanitarnog prava u Ukrajini, slučajeve ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti Rusije.

Prije toga, mehanizam je posljednji put pokrenut 2020. godine kada su se ispitivala moguća kršenja ljudskih prava u Bjelorusiji. I tada je na čelu Mehanizma bio profesor Benedek.

Danas, kaže, da Rusija ne gleda blagonaklono na rad Mehanizma.

“Moskva smatra da ovaj mehanizam ne bi trebao biti operativan i funkcionalan. Ali oni su usamljeni u svom stavu i podržala ih je samo Bjelorusija”, dodaje.

Na pitanje o pravnom značaju rada i izvještaja Mehanizma predstavljenog 13. aprila, koji je utvrdio jasne obrasce ponovljenog kršenja međunarodnog humanitarnog, ali i ljudskih prava na okupiranim teritorijama u Ukrajini koje provode ruske snage, Benedek kaže da su uspjeli pokazati stvarno stanje.

“To je bilo prvo izvješće međunarodne misije i imali smo limitirano vrijeme, imali smo rok, ali uspjeli smo pokriti dosta teritorije. Druge misije, poput one koju provodi Nezavisna misija za istrage Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda, sigurno će moći provesti istragu detaljnije, podrobnije, imat će jače izvore”, kaže Benedek.

U isto vrijeme, naglašava, kako bi se ustanovili gdje se dešavaju ratni zločini, moraju se provesti krivično-pravne istrage.

“To se trenutno dešava i na ukrajinskoj strani, to rade ukrajinski istražitelji i tužitelji, ali to radi i Međunarodni krivični sud. Trenutno se radi na tom da se osiguraju dokazi, ali to je ogroman i težak zadatak. Ukrajinski tužitelji i istražitelji su već sada predstavili broj od 9.000 ratnih zločina”, ističe profesor međunarodnog prava.

O negiranju presuda o zločinima u BiH

Benedek ističe da je zabrinjavajuća činjenica da se presude za ratne zločine i danas negiraju u BiH, ali i drugim zemljama.

Objašnjava to “paralelnim ispisivanjem historije”.

“To nije samo vezano za ovaj dio svijeta, već i šire. Posljednji primjer jeste ruski napad na Ukrajinu. Kad gledamo sad rusku stranu, priča o ratu u Ukrajini je potpuno drugačija od onoga što se zaista dešava. Tu je riječ o političkim razlozima, ali i svojevrsnom negiranju, poricanju odgovornosti”, kaže Benedek.

Kao bolnu opisuje paralelu između ratova u Ukrajini i bivšoj Jugoslaviji.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







“Ono što ja vidim kao bolnu paralelu jeste to što su se Ukrajinci i Rusi smatrali braćom, bratskim narodom. A sličnu situaciju smo imali s bivšom Jugoslavijom, bratstvom i jedinstvom koje je tu bilo njegovano. Kad su se desili napadi, desili su se sukobi između ljudi koji su se smatrali prijateljskim i bliskim jedni drugima”, ocjenjuje Benedek.

Kako Rusija krši međunarodno humanitarno pravo u Ukrajini

Rusija je odbila prihvatiti izvještaj koji je s koautorima predstavio profesor Benedek o dokazima o kršenju humanitarnog prava u Ukrajini.

Za Benedeka ovo nije iznenađujuće i ne umanjuje značaj onoga što je izvještaj pokazao.

“Najvažniji nalazi izvještaja je to što smo našli stalan obrazac ponavljanja kršenja međunarodnog humanitarnog prava, ali ljudskih prava na okupiranim teritorijama. Nažalost, izgovor s ruske stane u većini slučajeva nisu tačni, jednostavno nisu tačni. Tako da je njihova odgovornost, jer nisu vodili računa da ne targetiraju civile”, kaže za RSE.

Naglašava da je izvještaj pokazao da su ruskom invazijom posebno pogođene ranjive grupe Ukrajini.

“Na nekoliko načina trpe. Nisu zaštićeni kako bi trebali i ne mogu pomoći ni sami sebi, ovise o drugima. Ovdje mislim na starije ljude, ljude s poteškoćama, djecu. Također, na okupiranim teritorijama situacija za LGBT+ osobe se pogoršala, jer imaju sve manje prava, ruske politike su restriktivne”, pojašnjava Benedek.

Benedek je bio dugogodišnji šef Instituta za međunarodno pravo i međunarodne odnose i direktor Evropskog centra za obuku i istraživanje za ljudska prava i demokratiju Univerziteta u Grazu. Pored toga, bio je i izvjestitelj OSCE-a u okviru Moskovskog mehanizma za Čečeniju (2018), Bjelorusiju (2020) i Ukrajinu (2022).

Najvažniji nalazi izvještaja Moskovskog mehanizma

Stručnjaci koje je izabrala Organizacija za europsku sigurnost i suradnju kažu da su otkrili “jasne obrasce” kršenja međunarodnog humanitarnog prava ruskih snaga u Ukrajini.

Zemlje članice OSCE-a odobrile su studiju početkom marta, a trojicu profesora odabranih da je provedu – Wolfgang Benedek, Veronika Bílková i Marco Sassòlij – odabrala je Ukrajina.

U njihovom izvješću, objavljenom 13. aprila, stoji da bi “broj ubijenih ili ozlijeđenih civila ostao mnogo manji da su ruske snage poštivale svoje obveze u smislu razlikovanja, proporcionalnosti i mjera opreza u napadu, ali i u vezi s posebno zaštićenim objektima kao što su bolnice, broj ubijenih ili ozlijeđenih civila”.

Stručnjaci su otkrili “neke povrede i probleme” u ukrajinskoj praksi, izražavajući zabrinutost zbog postupanja s ratnim zarobljenicima.

U izvješću se navodi da je Rusija odgovorila rekavši da smatra da je mehanizam prema kojem su stručnjaci imenovani “u velikoj mjeri zastarjeli i suvišni” i da je odbila imenovati osobu za vezu, upućujući ih na službene vladine izjave i brifinge.

Događaji obuhvaćeni izvješćem odvijali su se od 24. februara do 1. aprila 2022. U vrijeme dovršetka Izvješća sukob je još uvijek bio u toku.

Na primjer, ruske trupe povukle su se iz područja oko Kijeva, Buče, Irpina i Borodjanke.

U tim su gradovima otkriveni zastrašujući prizori pogubljenja po prijekom postupku velikog broja civila, kao i tvrdnje o raširenom seksualnom nasilju. Izvješće se, međutim, ne bavi mogućim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava koja su se dogodila u tim područjima budući da su dokazi otkriveni nakon njegovog formalnog dovršetka.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Aleksandar Vasoski podnio ostavku na mjesto trenera Sarajeva

Celta nemoćna na Camp Nou