in

“Putin će vjerojatno najaviti djelomičnu mobilizaciju za dugotrajni rat u Ukrajini”

Slatka-Tajna.Eu

U mreži Prvog

Foto: HTV / HRT

Hoće li Vladimir Putin iskoristiti Dan pobjede da uvede opću mobilizaciju u Rusiji ili će proglasiti pobjedu i privesti rat kraju? Koliko će dugo Ukrajina moći računati na konkretnu pomoć međunarodne zajednice?

U mreži Prvog gostovali su profesori sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, Đana Luša i Robert Barić. Komentirali su što se može očekivati od govora Vladimira Putina, zatim situaciju u Ukrajini, potencijalni ulazak Švedske i Finske u NATO te posjet premijera Andreja Plenkovića Kijevu. 

– Dan pobjede ima vrlo simbolično značenje za današnje vrijeme, a s obzirom na to da je Vladimir Putin krenuo u, kako on naziva, specijalnu operaciju koja ima za cilj borbu za denacifikaciju i demilitarizaciju Ukrajine. To je neka ideološka linija kojom je on prikupljao potporu ruskog stanovništva za cijelu ovu ratnu avanturu. Jako je bitno da održi određeni pobjednički govor. Sada se postavlja pitanje što je pobjeda za Putina u ovoj situaciji, ističe Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti, dodajući da se on danas može pohvaliti određenim vojnim uspjesima koje je ostvario u Donecku, Luhansku ili primjerice u Mariupolju.

Dodaje da se postavlja pitanje hoće li najaviti nešto radikalnije, u smislu opće mobilizacije i najave rata.

– Nadam se da neće. Najgori scenarij je korištenje nuklearnog oružja i nekakav početak 3. svjetskog rata. Nadam se da se to neće dogoditi, dodaje Luša. 

– Sadašnja je situacija što se tiče ruskog političkog vrha neodrživa. Govori se o specijalnoj vojnoj operaciji, no to je de facto rat u Ukrajini koji se ne odvija kako je zamišljeno. Nakon tri tjedna borbe u Donbasu ukrajinske linije nisu probijene. Sada se postavlja pitanje – što dalje. Putin se neće povući jer svako povlačenje za njega znači političku smrt. On mora napraviti mobilizaciju, barem djelomičnu, da nadoknadi gubitke, dodaje profesor Robert Barić. 

Kaže da Putin može donijeti i odluku da cijelu ekonomiju stavi u ratnu ekonomiju. 

– Vjerojatno će najaviti u smislu da se ide dalje, da se moraju pripremiti za dugotrajnu borbu protiv nacista u Ukrajini, dodaje Barić, navodeći da je potpora Rusa operaciji i dalje golema.

Može se dogoditi i da Putin donese odluku o konvencionalnom udaru na, primjerice, članicu NATO-a, ističe, dodajući da bi se moglo raditi o Poljskoj.

– Mogući nuklearni udar, primjerice, na teritoriju Ukrajine je najmanja vjerojatnost, ali ne može se potpuno isključiti. Očekujem da će najaviti daljnje akcije.

Profesorica Luša kaže da se sve manje govori o pregovorima.

– Postavlja se pitanje Krima da se taj status quo zamrzne na 15 godina. U prvi plan dolaze regije Donecka i Luhanska. Putin će iskoristiti ovaj dan za traženje daljnje podrške.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







– Što se tiče samih događaja na teritoriju Ukrajine, radi se o drugoj fazi rata, dodaje Barić.

– Dolazi do povlačenja sa sjevera, a cilj je uništenje ukrajinskih snaga u Doneckoj oblasti, što bi se onda proglasilo pobjedom. To se za sada ne događa, borbe traju tri tjedna, a ruske snage još nisu probile ukrajinsku obranu iako su zauzele Izjum i niz manjih mjesta.

Profesorica Luša dodaje da je EU pokazao zajedništvo.

– Ovaj šesti paket sankcija najizazovniji je do sada. Znamo da su države članice EU-a ovisne o ruskim energentima, uvozi se oko 25% nafte i oko 40% plina. Imamo Mađarsku i Slovačku koje se protive, problem je u tome što treba ponuditi nekakva alternativa. U nekim je državama to moguće provesti odmah, a u nekima je to jako teško. 

Profesor Barić očekuje da bi se ozbiljniji udarci na ruske energente mogli početi događati negdje u drugoj polovini iduće godine.

– Vjerojatno će prvo Finska, a potom i Švedska zatražiti članstvo u NATO-u. Ne zbog toga što se boje napada, već zbog toga što ne žele da im se ponovi 1939. kada su bile same. 

– Očekujem podršku Hrvatske članstvu Finske i Švedske u NATO-u, naravno da to potencijalno članstvo treba gledati u širem kontekstu. Nije riječ samo o jamstvu sigurnosti Finske i Švedske, već se treba zapitati što one donose NATO-u. Finska i Švedska su geostrateški važne za NATO jer bi se u slučajnu nekakvog napada lakše branile baltičke zemlje, dodaje profesorica Luša. 

Komentirala je i posjet premijera Andreja Plenkovića Kijevu. 

– To je jako dobar vanjskopolitički potez, u smislu obilježavanja Dana Europe. To je i poruka nekakvog ratnog iskustava Hrvatske, koja je također bila napadnuta od višestruko jačeg neprijatelja. Hrvatska može i ponuditi jako puno toga, u smislu razminiravanja ili mirne reintegracije. Snažna poruka male države, ovim smo se opet upisali na nekakvu međunarodnu mapu. Mi sigurno i pripadamo tom demokratskom bloku.

– Očekujem da će doći do ljetnog zatišja u sukobima gdje će se Ukrajinci pokušati do jeseni reorganizirati. Ukrajinci će morati pokušati izvesti ograničene napade na određenom dijelu fronte u kombinaciji s partizanskim ratom koji je već počeo. Znači, to će biti dugotrajan sukob koji neće brzo završiti. Nadajmo se da se neće proširiti sukob i na Poljsku i tako dalje, zaključuje profesor Barić. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

U DRUŠTVU LOTARA MATEUSA: Miroslav Žikić osvaja Njemačku

Ko je glavni sudija na Koševu: Četiri sezone u Premijer ligi, sada ga očekuje veliki izazov