Otvoreno o utjecaju krize na standard građana

Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja, rekao je da su se i Vlada i ministarstvo financija prilagodili novonastaloj situaciji.

– Revidirali smo prognoze. Očekivana prognoza gospodarskog rasta je tri posto, a stopa inflacije nešto ispod osam posto, rekao je, dodavši kako je dobro što je prošle godine Hrvatska zabilježila prilično jako gospodarski oporavak.

– Ako gledamo prognoze 2021., 2022. i 2023. Hrvatska bi kumulativno bila među prve dvije, tri zemlje EU-a po brzini gospodarskog oporavka, istaknuo je. 

Dodao je i kako su vladine mjere za ublažavanje inflacije učinile puno.

– Mjere koje su stupile na snagu u travnju su izrazito široke i financijski jake. Pratili smo i druge zemlje EU-a tko što radi i kako se ponašaju i Hrvatska je zasigurno jedna od država koja je u smislu financijske potpore i pomoći stanovništvu, gospodarstvu za ublažavanje posljedica rasta cijena i širine aktivnosti među najjačima u EU-u, rekao je Savić.

Josip Tica, SDP istaknuo je kako većina analitičara smatra da je uzrok inflacije prvenstveno poremećaj u dobavnim lancima koji je nastupio zbog lockdowna vezanog uz koronavirus i s druge strane šok.

– Ja sam govorio da se ne radi o inflaciji, nego o šoku profitnih marži. Nije porasla cijena nafte ili plina jer su im porasli ulazni troškovi, nego zato jer su povećali profitne marže.

Dodao je kako su u Europskoj središnjoj banci podijeljeni na dva mišljenja.

– Jedni zagovaraju dizanje kamatnih stopa, a drugi smatraju da je ovaj profitni šok otišao predaleko i da će sam od sebe izazvati recesiju da akcija monetarne politike neće biti potrebna. 

Istaknuo je kako treba biti oprezan oko dizanja kamatnih stopa, te da će trenutak istine biti lipanj, srpanj i kolovoz.

– Tada ćemo moći usporediti s prošlom godinom jer su cijene počele rastu u lipnju, srpnju i kolovozu, rekao je.

Marijana Ivanov, Ekonomski fakultet Zagreb, rekla je kako možemo očekivati još dramatičniji rast cijena.

– Većina rasta cijena vezan je uz inflatorne učinke iz prošle godine, a situacija vezana za Ukrajinu se počela vidjeti na cijenama tek kasnije. Geopolitičko stanje je iz dana u dan sve gore i gore i nastavak inflacije nas čeka. Iako smo mislili da će u drugoj polovici godine, kad se i geopolitički rizici smanje i inflacija biti po nižim stopama, to nije izgledno. Ova inflacija nije rezultat monetarnih kretanja, istaknula je.

Osvrnula se na smanjivanje kamatnih stopa.

– To ima smisla kad inflacija nastane zbog prekomjerne količine novca u opticaju i prekomjerne potražnje, ali mi nismo imali prezagrijavanje ekonomije, rekla je, dodavši da ovakve inflacije kako dođu tako i prođu.

Luka Brkić, Sveučilište Libertas, rekao je situacija potpuna nova, atipična.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– U usporedbi s inflacijom 1973. i 1979. godine ima varljivih sličnosti, ali bitno se razlikuju. One su bile kronične, ova nije, ali ne znači da neće, rekao je, te istaknuo da bi pažnju posvetio preciznom naučavanju onome što kaže makroekonomska teorija i politička ekonomija.

Dodao je i da pravila igre koje mi poznamo su napravljena prema interesima najrazvijenijih zemalja svijeta.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, rekao je kako su građani i do sada živjeli teško bilo da je riječ o umirovljenicima ili radnicima.

– Među zaposlenima koji rade i primaju plaću njih 5 posto se ubrajalo među najsiromašnije, naglasio je.

– U ovoj situaciji kad imamo podatak za veljaču prosječena plaća iznosila je 7452 kuna, medijalna plaća je bila 6151 kuna, a minimalna plaća je 3750 kuna neto. Najveći udar je na strateškim pozicijama troškova u kućanstvu. Nama na prosječno trošenje u kućanstvu mjesečno na hranu otpada 27,2 posto, a na energiju i stanovanje 17,7 posto. U EU-u je taj udio na hranu 13 posto, a 24 posto za stanovanje. Jasno je da je život bio težak, a bit će još i teži. Od veljače 2021. do veljače 2022. kreditna zaduženost narasla je za preko 5 milijardi i 100 milijuna, istaknuo je Sever dodavši kako građani nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih troškova.

Na pitanje hoće li biti plina, Savić je rekao kako to nije upitno.

– Bit će plina i oko toga ne trebamo strahovati, istaknuo je. 

– Svjesni smo da je u potrošačkoj košarici veliki udio – četvrtina potrošnje hrane i zato kad je došlo do porasta energenata i hrane najjače vrijednosne mjere za ublažavanje cijena bile su upravo na području energenta i hrane. Vlada je učinila izniman napor da ublaži rast cijena do kojeg je neminovno došlo, a rast bi bio i veći da do mjera nije došlo. Svjesni smo gdje su građani najosjetljiviji i na tim mjestima proveli smo najjače intervencije, istaknuo je.

Ivanov je rekla i kako je dobro što ulazimo u eurozonu.

– Nije se ništa promijenilo po pitanju koristi koje su daleko veće od svih troškova koje možemo potencijalno imati. Kad su krizne okolnosti kuna ima sklonost deprecijaciji, premija rizika na Hrvatsku raste puno brže nego na članice eurozone. I kad samo to uzmete u obzir onda uvođenje eura što prije nam odgovora, naglasila je.

– Svi smo svjesni da ovaj rast cijena neće stati sada i koliko god su bile prognoze prošle godine da će se to u prvom dijelu godine zaustaviti, jasno je da neće. Očekuje nas daljnji rast cijena na svim područjima, rekao je Sever, istaknuvši da je jedina prava mjera rast plaća i u javnom i u privatnom sektoru u kombinaciji s vladinim mjerama. 

Ivanov je naglasila kako plaće neće moći rasti u svima sektorima jednako, te da država treba to nekakvim mjerama ispraviti.

Na upit jesmo li samodostatni, Savić je rekao kako u nekim proizvodima jesmo, ali da nije rješenje u samodostatnosti.

– Baza svega da društvo, gospodarstvo i stanovništvo funkcioniraju su energenti. Vlada će omogućiti i osigurati stabilnost opskrbe energentima. Mi se kao država ne smijemo i nećemo dovesti u situaciji da energenata nema, zato Vlada ide u smjeru stvaranja zaliha plina da možemo spremno ući u iduću sezonu, rekao je.

– A osim sigurnosti opskrbe sa svim energentima ključno je i inzistirati da se troškovi ovog udara solidarno raspodijele u društvu, zaključio je Tica.