in

Otkazana sjednica Doma naroda o izboru Predsjedništva BiH po etničkom ključu

Slatka-Tajna.Eu

Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine (BiH), otkazao je hitnu sjednicu Doma jer na zasijedanje u utorak, 26. aprila nisu došla tri delegata iz reda Bošnjaka, pa nije bilo kvoruma za održavanje sjednice.

Čović je delegatima Doma naroda rekao da predlaže da novi termin za održavanje sjednice bude u srijedu, 27. aprila.

Na hitnoj sjednici Doma naroda BiH trebalo se raspravljati o prijedlogu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH o izboru za člana Predsjedništva BiH u entitetu Federacija BiH (FBiH).

Ova stranka predlaže da svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata, a da bude izabran onaj koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u ovom bh. entitetu.

“Primarno Stranka demokratske akcije (SDA) želi zadržati status kvo i Hrvatima izabrati člana Predsjedništva i ovladati političkom scenom”, rekao je Dragan Čović, koji je i lider HDZ-a BiH, novinarima nakon otkazivanja sjednice Doma naroda.

Čović je nedolazak tri delegata iz reda Bošnjaka na sjednicu Doma naroda okarakterisao kao “neviđenu blokadu institucija”, te ponovio raniji stav kako “ne postoje formalno-pravni preduslovi da se opšti izbori u BiH mogu održati”.

Prethodno je Bakir Izetbegović, potpredsjedavajući Doma Naroda BiH i lider SDA, uoči sjednice Doma u utorak, izjavio je da su predložene izmjene neprihvatljive, te da su u suprotnosti sa Ustavom i presudama Evropskog suda za ljudska prava.

Dodao je i kako je od Čovića tražio da ne održi sjednicu.

“Čović je odlučio da održi sjednicu. Ako bi zakon bi prošao na Domu naroda, a prošao bi, onda bi se jako zakomplikovalo pitanje usvajanja izmjena i dopuna Izbornog zakona, koji su sutra na Predstavničkom domu, a koji se odnose na integritet izbora. Zato smo odlučili da ne prisustvujemo, da zaustavimo donošenje ovog nakaradnog prijedloga”, naveo je Izetbegović u obraćanju novinarima.

Šta kaže Poslovnik o kvorumu u Domu naroda?

Na sjednicu Doma naroda BiH u utorak nisu došli bošnjački delegati Bakir Izetbegović, Amir Fazlić i Asim Sarajlić, svi iz SDA.

Dom naroda BiH čine tri kluba, srpski, hrvatski i bošnjački. U svakom klubu su po pet predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda u BiH.

Kvorum neophodan za odlučivanje u Domu naroda BiH čini devet delegata, uz uslov da su prisutna najmanje tri bošnjačka , tri hrvatska i tri srpska delegata a, prema Poslovniku Doma, odluke se donose većinom glasova delegata koji su prisutni i koji glasaju.

Delegati, kako stoji u Poslovniku, ulažu napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu delegata izabranih s teritorije svakog entiteta, osim ako je drugačije predviđeno Ustavom BiH i Poslovnikom.

Ako većina glasova ne sadrži jednu trećinu glasova s teritorije svakog entiteta ili ako se utvrdi da nema kvoruma, predsjedavajući može odrediti pauzu u trajanju do 60 minuta, tokom koje se pokušava naći rješenje.

U slučaju da nedostaje većina, ako sporno pitanje nije riješeno nakon pauze, predsjedavajući saziva Kolegij u roku od naredna tri dana kako bi se postigla saglasnost i o postignutoj saglasnosti odmah obavještava delegate.

Ako Kolegij ne uspije postići saglasnost, odluku donosi većina ukupnog broja delegata koji su prisutni i koji glasaju, uz uslov da glasovi protiv ne sadrže dvije trećine ili više delegata izabranih iz svakog entiteta. Dom se saziva radi glasanja u najkraćem mogućem roku nakon sjednice Kolegija, a u svakom slučaju najkasnije do tri dana.

HDZ predlaže biranje hrvatskog člana Predsjedništva iz kantona sa hrvatskom većinom

Kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, prijedlog je da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata, ali da bude izabran onaj Hrvat koji dobije najveći broj glasova u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 (Hercegbosanski) i Posavskom kantonu.

“Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”, ističe se u prijedlogu kojeg potpisuju delegati u Domu naroda BiH – Dragan Čović (predsjednik HDZ-a BiH), Lidija Bradara, Marina Pendeš i Bariša Čolak.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH

Prijedlog HDZ-a BiH ne mijenja izbor člana Predsjedništva iz Republike Srpske, jer predlažu da u tom entitetu bude izabran jedan Srbin.

Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH ” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska”.

Takođe, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH, ne mogu se kandidovati ili delegirati na te pozicije.

Šta je prijedlog za Dom naroda Parlamenta FBiH?

U Prijedlogu HDZ-a BiH se navodi i da bi se broj delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH trebao birati iz zakonodavnog tijela svakog kantona (10) proporcionalno broju njegovih stanovnika i prema posljednjem popisu stanovništva.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







“Kantoni u kojima je zastupljenost nekog od konstitutivnih naroda manja od pet posto u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, zajednički biraju jednog izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine”, navodi se u prijedlogu.

Dodaje se kako od 17 delegata iz bošnjačkog naroda, 16 se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da: Tuzlanski i Sarajevski kanton biraj četiri, Zeničko-dobojski tri, Unsko-sanski dva, Srednjobosanski, Hercegovačko-neretvanski i Bosansko-podrinjski jednog.

“Zastupnici bošnjačkog naroda iz Posavskog, Kantona 10 i Zapadnohercegovačkog kantona zajedno biraju jednog bošnjačkog izaslanika za Dom naroda Parlamenta FBiH”, navodi se.

Kada je riječ o izboru 17 delegata iz hrvatskog naroda, 16 bi se, prema prijedlogu, biralo iz zakonodavnih tijela kantona na način da: Hercegovačko-neretvanski kanton bira četiri delegata, Srednjobosanski i Zapadnohercegovački tri, Kanton 10, Zeničko-dobojski i Posavski dva. Delegati iz Tuzlanskog, Sarajevskog, Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona, zajedno bi birali po jednog delegata.

Što se tiče izbora 17 delegata srpskog naroda, prijedlog je da se 16 bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da: Sarajevski kanton bira četiri, Kanton 10 tri, Unsko-sanski, Tuzlanski, Hercegovačko-neretvanski i Zeničko dobojski dva, te Srednjobosanski jednog.

Sedam delegata iz reda ostalih bi se biralo na način da Sarajevski i Tuzlanski kanton biraju dva, a Zeničko-dobojski, Unsko-sanski i Srednjobosanski jednog delegata.

“Od sedam izaslanika iz reda ostalih, minimalno četiri izaslanika moraju biti iz reda nacionalnih manjina u BiH (Albanci, Crnogorci, Česi, Italijani, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci, Ukrajinci)”, dodaje se.

Postojeći Izborni zakon BiH propisuje da se Dom naroda Parlamenta FBiH sastoji od 58 izaslanika, od kojih po 17 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam iz reda ostalih. Nigdje se ne navodi koliko delegata i koje nacionalnosti biraju kantoni.

SNSD podržava prijedlog HDZ-a

I dok iz SDA negoduju, u Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je lider Milorad Dodik, u ponedjeljak naveče, 25. aprila, su najavili kako će podržati HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH.

U slučaju da prijedlog dobije u srijedu, 27. aprila podršku u Domu naroda, o tome će se izjašnjavati i Predstavnički dom BiH, u kome je za glasanje potrebna entitetska i opšta većina za usvajanje.

Sjednica Predstavničkog doma je zakazana za srijedu, 27. aprila.

Šta je prethodilo sjednici?

Svi dosadašnji pregovori o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno. Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda, o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.

Nije pomoglo ni aktivno uključivanje evropskih i američkih dužnosnika.

Suština izmjena Izbornog zakona je u provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Jevreji, Romi i drugi “nekonstitutivni narodi” u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. čekaju mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Presude Evropskog suda za ljudska prava može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga. Nijedna od ovih presuda nije provedena.

Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, kada Centralna izborna komisija (CIK) treba da raspiše ovogodišnje opšte izbore u BiH.

CIK je objavio da će 4. maja donijeti odluku o raspisivanju izbora, iako nema potrebnog novca, jer državni budžet još nije usvojen.

Odredbama Izbornog zakona BiH propisano je da se sredstva za sprovođenje izbora moraju osigurati u roku od 15 dana od dana kada je donesena odluka o raspisivanju izbora.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

OVO JE SEVERININA MAJKA KOJOJ JE PJEVAČICA ZABRANILA KONTAKT S DRUGOM ĆERKOM! Emotivni status Vučkovićeve razniježio je mnoge – Senzacija

Željko Obradović trener godine u ABA ligi