in

Velika Britanija sankcionisala Milorada Dodika i Željku Cvijanović

Slatka-Tajna.Eu

Britanija je 11. aprila objavila da je sankcionisala člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske (RS) Milorada Dodika i predsjednicu tog bh. entiteta Željku Cvijanović zbog, kako je opisala, pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH.

Sankcije, koje uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine, prve su u okviru režima britanskih sankcija za BiH, navedeno je iz britanske vlade, uz naglašavanje da to “nisu sankcije protiv Republike Srpske, niti njenih građana”.

“Ovo su sankcije usmjerene na dvije osobe koje su se neodgovorno ponašale na svojim funkcijama”, saopšteno je iz britanske ambasade u BiH.

Britanske sankcije znače da Dodik i Cvijanović neće moći putovati u Ujedinjeno Kraljevstvo niti koristiti ili pristupiti bilo kojoj imovini koju eventualno posjeduju u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Kako se navodi u odluci britanskih vlasti, “ohrabreni ruskim podrivanjima međunarodnog sistema”, Dodik i Cvijanović su iskoristili svoje pozicije vlasti kako bi forsirale de facto secesiju Republike Srpske – jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine – što je direktno u suprotnosti sa ustavom države.

“Milorad Dodik je pokrenuo akciju za povlačenje Republike Srpske iz ključnih državnih institucija, koristeći razdornu, opasnu, nacionalističku retoriku, narušavajući domaći i regionalni mir i podstičući etničku mržnju i poricanje genocida.

U međuvremenu, u oktobru 2021. godine, Željka Cvijanović je iskoristila svoju kancelariju kako bi podnijela nacrte zakona u Republici Srpskoj kojima se nastojalo prenijeti državne nadležnosti na entitetski nivo. Cvijanovićeva je javno veličala ratne zločince i negirala genocid u Srebrenici”, navodi se u dokumentu britanske vlade.

Britanija očekuje da i druge države uvedu sankcije

Britanski ministar vanjskih poslova Liz Truss je saopštila kako se, radeći u koordinaciji sa SAD i drugim partnerima koji imaju isto mišljenje, nada da će britanske sankcije podstaći i druge države da primjene slične restriktivne mjere “koje političare pozivaju na odgovornost za njihovo destabilizirajuće i opasno ponašanje”.

“Ovim oštrim sankcijama pokazujemo da će neprijatelji mira biti pozvani na odgovornost. Postupci i retorika Dodika i Cvijanovićeve prijete da ponište 26 godina teško stečenog mira i stabilnosti i potkopaju Opšti okvirni sporazum za mir (Dejtonski mirovni sporazum), koji je okončao neprijateljstva 1995. godine”, navela je britanska ministrica.

“Ova dva političara namjerno potkopavaju teško stečeni mir u Bosni i Hercegovini. Ohrabreni od strane (ruskog predsjednika Vladimira) Putina, njihovo nepromišljeno ponašanje prijeti stabilnosti i sigurnosti širom Zapadnog Balkana”, rekla je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss u saopštenju.

“Današnja odluka ministrice vanjskih poslova je značajna i neophodna, ove osobe su na opasnom putu koji šteti stabilnosti i pravnom poretku u Bosni i Hercegovini. Što prije se napravi zaokret na tom putu, to bolje za građane BiH”, napisao je na Facebook stranici britanske Ambasade u BiH specijalni izaslanik britanskog premijera za Zapadni Balkan, Stuart Peach.

Dodik najavio prekid saradnje sa Britanijom

Milorad Dodik najavio je da će Vlada i druge institucije Republike Srpske odbiti sve programe koje je u RS-u kreirala Velika Britanija.

“Možda ćemo promijeniti i Zakon o javnoj upravi koji je kreirala Velika Britanija i napravićemo naš zakon o javnoj upravi”, rekao je Dodik za Alternativnu Televiziju (ATV), televiziju iz Banje Luke, koja se našla na udaru Sjedinjenih Država zbog veza sa Dodikom.

Dodik je ranije u reagovanju na britanske sankcije rekao i da će to ubrzati proceduru da prekine kontakt i saradnju sa britanskim ambasadorom u BiH.

U izjavi tokom zasjedanja Narodne skupštine RS-a naveo je kako ga nije briga za sankcije, kako nema nikakvu imovinu u Britaniji, te da tamo nije bio 10 godina.

Potom je poslanicima pročitao saopštenje Ambasade Velike Britanije, nakon čega je rekao “zamislite sve te gluposti”.

Cvijanović je takođe na skupštinskoj sjednici rekla da lično nije oštećena sankcijama, da nema imovinu i račune u Velikoj Britaniji niti bilo gdje drugdje osim u RS. Istakla je kako se sankcijama nastoji zaštititi i ojačati uloga visokog predstavnika u BiH.

Predsjednica RS je dodala i da je u prethodnom periodu “trpjela strašne pritiske” da ne potpiše Zakon o nepokretnostima koje se koriste za funkcionisanje javne vlasti kojeg je usvojila Skupština RS 10. februara 2022. godine.

Britanski ambasador: Odluka je pažljivo razmotrena

Britanski ambasador istovremeno na Twitteru je u video poruci rekao kako su sankcije uvedene “zbog aktivnosti koje podrivaju stabilnost, funkcionalnost i pravni okvir BiH”.

Naveo je kako su “nedavne aktivnosti Milorada Dodika i Željke Cvijanovića direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH”, te napomeno kako su to “sankcije za dvije osobe koje su se neodgovorne ponašale na svojim funkcijama, a ne sankcije RS niti njenim građanima”.

Britanski ambasador naveo je još kako je ovo “prvi put da se režim sankcija Ujedinjenog Kraljevstva koristi za BiH, te da je “odluka donesena nakon pažljivog razmatranja i detaljnih pravnih konsultacija”.

“Sankcije nisu čarobni štapić, niti instant rješenje političkih problema. Današnja odluka treba biti dio šireg pristupa naporima da se okonča okruženje bez posljedica za BiH, kako za domaće, tako i međunarodne strane, da bi se političari držali odgovornim za svoje djelovanje. Izabrani predstavnici se moraju fokusirati na rad za dobrobit građana i osiguranje podrške demokratskim institucijama, uključujući održavanje izbora i implementaciju njihovih rezultata. UK će nastaviti da podržava sve one koji djeluju odgovorno i u najboljem interesu za BiH”, rekao je ambasador Field.

Britanska vlada navodi još kako je osnov za sankcije regulativa iz 2020. godine o sankcijama za BiH za pojedince koji: podrivaju ili prijete suverenitetu, teritorijalnom integritetu, međunarodnom karakteru ili ustavnom poretku BiH,
o njenom miru, stabilnosti ili sigurnosti, spriječavaju implementaciju Opšteg okvirnog mirovnog sporazuma, ili bilo koje drugo djelovanje, politike ili aktivnosti koje podrivaju Opšti okvirni mirovni sporazum.

Zapljena imovine, kako je pojašnjeno, “spriječava bilo kog britanskog građanina, ili kompaniju u Ujedinjenom Kraljevstvu, da putem finansijskih ili drugih ekonomskih resursa u posjedu ili pod kontrolom sankcionisane osobe na teritoriji Ujedinjenog Kraljevstva, radi sa tom osobom”

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Zabrana putovanja: zabrana putovanja znači da sankcionisanoj osobi mora biti zabranjen ulaz ili ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu, s uslovom da osoba nije obuhvaćena odjeljkom 8B Zakona o imigraciji iz 1971. godine.

Visoki predstavnik: Moraju snositi posljedice

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt je podržao britanske sankcije te ustvrdio da su Dodik i Cvijanović “propustili svaku priliku da se vrate konstruktivnom dijalogu, za dobrobit ljudi u ovoj zemlji, uključujući i ljude u Republici Srpskoj”.

“Umjesto toga, izabrali su da ugroze Daytonski mirovni sporazum i Ustav. Morat će snositi posljedice svojih riječi i djela, a britanske sankcije su nastavak posljedica koje su počele u januaru, američkim sankcijama”, rekao je Schmidt.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić pozvao je istovremeno Schmidta da djeluje nakon britanskih sankcija.

“To je ujedno i jasna poruka visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu da nimalo ne oklijeva i da antiustavne zakone koji podrivaju državu, odmah stavi van snage”, prenijeli su Komšićev stavi iz njegovog kabineta, za Radio Slobodna Evropa.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović istovremeno je prokomentarisao da je britanska odluka opravdana, te podsjetio da su nizom neustavnih zakona, odluka i zaključaka vlasti entiteta RS su izvršile udar na Dejtonski mirovni sporazum i 27 godina njegove implementacije.

Američke sankcije od ranije

Sjedinjene Američke Države su u 5. decembra 2021. donijele proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, inače lider vladajuće partije u RS, Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Željka Cvijanović je njegova najbliža saradnica i član najužeg stranačkog rukovodstva.

Od početka rata u Ukraijini, najviši zvaničnici NATO i EU upozoravaju da je Bosna i Hercegovina (pored Gruzije) ugrožena zemlja zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Prema procjenama američke Centralne obavještajne agencije (CIA) iz jula 2021. godine, Bosna i Hercegovina ima oko 3,82 miliona stanovnika.

Po pitanju odnosa sa Rusijom, osim redovnih diplomatskih, naročito prisne veze održavaju bh. entitet Republika Srpska i zvanična Moskva.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik odbio je da osudi napad Rusije na Ukrajinu i pozvao je na neutralnost. Dodik, inače lider vladajuće stranke u RS, često se sastaje sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, a posljednji put su se sastali 2. decembra prošle godine.

Kada je u pitanju ekonomija, Rusija je takođe pristutna – prirodni gas u BiH najviše stiže iz Rusije, dok je najveća naftna kompanija u državi “Optima Grupa” u ruskom vlasništvu.

Srpsko-ruski pravoslavni hram i kulturni centar se grade u Banjaluci, drugom gradu po veličini u Bosni i Hercegovini, a to gradilište je u septembru 2018. posjetio ruski ministar spoljnih poslova, Sergej Lavrov. Ove godine, taj projekat je odlukom entitetske Vlade stavljen na listu prioritetnih za finansiranje iz budžeta.

BiH nema spornih teritorija koje traže nezavisnost.

Lideri u Republici Srpskoj u prethodnih više od pola godine insistiraju na neustavnom vraćanju nadležnosti sa države na entitet u oblastima, između ostalog, pravosuđa, vojske, indirektnog oporezivanja.

Ovi pokušaji su neustavni, jer se vrše u entitetskom parlamentu, a ne državnom, i bez saglasnosti oba entiteta. Ipak, političari iz RS u javnim istupima insistiraju da poštuju teritorijalni integritet BiH i da postupaju u skladu sa državnim Ustavom.

Pokušaje RS da osnuje entitetsku agenciju za lijekove i medicinska sredstva, kao i visoki sudski i tužilački savjet (tijelo za biranje sudija i tužilaca) su osudili predstavnici EU i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

BiH je, uz Kosovo, jedan od dva potencijalna kandidata za članstvo u EU. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je potpisan 2008. godine, a dvije godine kasnije je uveden bezvizni režim za bh. državljane.

Posljednji konkretan korak na evropskom putu BiH je načinjen prije skoro tri godine, 29. maja 2019. kada je Evropska komisija (EK) objavila Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU, i objavila kojih 14 prioriteta moraju biti ispunjeni na evropskom putu.

Evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelji (Varhelyi), poručio je 21. februara u svom obraćanju ispred EK na Evropskom savjetu za spoljne poslove, da je prošla godina bila izgubljena za BiH, te da država nije puno uradila na rješavanju tih ključnih prioriteta.


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Viljareal šokirao Bajern i otišao u polufinale

Ad Trackz Gold – Ad Tracking and Conversion Tracking Software – Ad Tracking and Conversion Tracking Software