in

Kako ga prepoznati i kako se zaštititi?

Slatka-Tajna.Eu

Tena Šimonović Einwalter, Andreja Kostelić-Martić

Foto: Puls / HRT

Sretni su oni koji imaju posao koji vole. Ali da bi užitak u toj sreći bio potpun, potrebni su još neki sastojci. Jedan od njih svakako je ugodna radna sredina i poštovanje kolega i nadređenih. No što učiniti kada toga nema, kada smo žrtve mobbinga? Znamo li ga prepoznati i kako se zaštititi? 

– Mene je to dovelo do toga da sam, nakon neka 2 mjeseca, izgubila volju za jelom. S 53 sam pala na 45,5 kg. Povraćala sam ujutro zato što idem raditi i povraćala sam navečer od pomisli da moram ići raditi, ispričala je žrtva mobbinga za emisiju Puls.

Kaže da se nakon završenog petogodišnjeg studija radovala doći na tržište rada. Problemi su, ističe, počeli već kad se prijavila za mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez osnivanja radnog odnosa. Kad je napokon dobila tu šansu, bila je oduševljena. Došla je prvi radni dan na posao u tvrtku koja je u javnom vlasništvu. Mentorica joj je bila žena koja ju je pitala zašto je uopće došla kad tu neće moći polagati državni ispit. Već tada su, kaže, počele trzavice. 

Mobbing: Komunikacija s ciljem izazivanja patnje i bespomoćnosti 

– Prvu definiciju mobbinga dao je još davne 1985. psiholog Leymann. On je rekao da je mobbing neetična, neprijateljska komunikacija od strane jedne ili više osoba prema jednoj osobi ili grupi ljudi – s ciljem da se ta osoba drži u stanju bespomoćnosti, da se ne može obraniti. Cilj je da se kod te osobe izazove psihofizička i socijalna patnja. To se zbiva jednom tjedno ili više puta, najmanje šest mjeseci, kaže psihologinja Andreja Kostelić-Martić.

Mobbing, dodaje pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, uključuje neprimjerenu komunikaciju, vrijeđanje, davanje pretjeranog broja radnih zadataka, ali isto tako i nedavanje radnih zadataka. Postupanje drugačije nego s drugim djelatnicima, nenapredovanje, neopravdano davanje loših ocjena, davanje zadataka koji nisu primjereni ili dopušteni za to radno mjesto. Zapravo, radi se o cijelom nizu postupanja gdje se djelatnik stavlja u otegotni položaj.

Žrrtva mobbinga svjedoči o svom iskustvu

Foto: Puls / HRT

– Koliko god se trudila, nisam zadovoljila očekivanja mentorice i vrlo brzo su počela vrijeđanja. Fizičkog nasilja nije bilo, ali verbalnog jest. Kad vam svaki dan netko neprekidno govori da ste glupi za sve što napravite, da ste nesposobni, da ništa ne znate… Bilo je rečeno puno prostih riječi i to se s vremenom usadi u vas, govori naša sugovornica s početka priče. 

Dodaje kako ju je najviše zaboljelo to što je direktor tvrtke sjedio u uredu pokraj, slušao vrijeđanja i napade i nije reagirao. Oko nje su, kaže, bili kolege koji su vidjeli njezine suze i napadaje panike od pomisli da treba raditi kod te osobe.

‘Vi zapravo u tom trenutku nemate nikoga!’

– Suosjećanje je postojalo, međutim, nitko nikada nije napravio neki korak od riječi ‘žao mi je’. Nekako ljudi često ne reagiraju na negativnosti koje se događaju drugima jer smatraju da ih se to ne tiče, da to nije njihova stvar, da smo si sami krivi. I vi zapravo u tom trenutku nemate nikoga, kaže.

– U Hrvatskoj sigurno velik broj ljudi mora ‘trpjeti’ jer se boji da neće lako naći drugi posao. To je najveći problem. Dok je u drugim, razvijenijim državama Europe lakše naći posao i prema tome lakše prijaviti ‘mobera’, kaže Andreja Kostelić-Martić. Naglašava da se takve ljude mora prijaviti. Morate se probati izboriti za sebe, poručuje.

Međutim, često dobije odgovor ‘Da, lako je to reći, ali ako prijavim mobera, na kraju će mene izbaciti. Mober šef će uvijek ostati jer radna organizacija ga štiti’.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Andreja Kostelić-Martić

Andreja Kostelić-Martić

Foto: Puls / HRT

– U Hrvatskoj nikada nije postojao zakon o mobbingu. Zakon kojim bi se izrijekom, jasno zabranjivao mobbing, kojim bi se zapravo pravno definirao mobbing i kojim bi se pružila zaštita žrtvama mobbinga. Pritom moram reći i da, prema praksi Ustavnog suda, radnici imaju itekako pravo na zaštitu od mobbinga. Dakle, ono što ne bi bilo dobro jest da itko misli da, ako nije riječ o diskriminaciji, nego je riječ o mobbingu – da nema nikakva prava. Dakle, i mobbing je protupravno postupanje, poručuje Tena Šimonović Einwalter

Međutim, dodaje, nije lako za njega voditi postupke, među ostalim, zato što nije tako jasno pravno reguliran. Sudski postupci trebaju se temeljiti na Zakonu o radu i Zakonu o obveznim odnosima.

Vrste mobbinga, ima slučajeva da se grupica ljudi okomi i na šefa

– Imamo dvije vrste mobbinga; horizontalni i vertikalni. Vertikalni je kada on kreće od nadređenog prema žrtvi mobbinga. Kad se radi o grupici nadređenih, onda se radi o strateškom mobbingu koji krene kad vrh radne organizacije odluči koji radnik je višak. U rijetkim slučajevima može biti i da se grupica ljudi okomi prema nadređenom. Horizontalni mobbing je situacija kad se kolege međusobno mobingiraju, na istom nivou. Tu je uvijek razlog ljubomora, strah da će ona napredovati u karijeri, ja ne, objašnjava Andreja Kostelić-Martić

Tena Šimonović Einwalter

Tena Šimonović Einwalter

Foto: Puls / HRT

– Ono što vrlo često može pomoći radniku je prikupljanje svih mogućih dokaza, posebice onog što ostaje kao pisani trag. To bi bili, recimo, različiti e-mailovi. Međutim, isto tako je važno dobiti povjerenje kolega da svatko tko vidi progovori o onome što je istina i što se događa, upozorava Tena Šimonović Einwalter.

Djelatnica koja je doživjela zlostavljanje na poslu tvrdi kako su ljudi u njezinoj okolini i njezina obitelj vidjeli što proživljava. Međutim, svi su joj savjetovali da ne reagira. Govorili su kako nije ni prva ni zadnja kojoj se to događa i da si ne pravi probleme ondje gdje ne treba. Tako se ona osjećala sve usamljenije i tužnije… počela je sumnjati u sebe. 

Fenomen tzv. dvostrukog mobbinga

Nažalost, postoji fenomen takozvanog dvostrukog mobbinga. Što to znači? Obitelj je u početku podrška i kaže ‘hajde, bori se’, ‘Moraš biti jaka, izbori se za svoja prava’, ‘Bit će dobro’. Ali ako mobbing predugo traje, onda se obitelj povlači ili čak ide u napad. ‘Ali dosta više, nisi sposobna to riješiti, idi advokatu, idi psihologu, ne maltretiraj nas, pusti nas na miru’. I onda osoba od svoje najuže obitelji doživljava još dodatni napad, upozorava Tena Šimonović Einwalter.

– Posljedice od takva uvođenja u posao imam i danas. Bojim se ljudi. Smatram da su svi oko mene loši i pitam se za svakog kolegu i kolegicu kada će mi pokušati nauditi. Koristim priliku samo reći da nitko nikada ne dopusti da se nekome još ovakvo što dogodi i da, ako ste prisutni, reagirate, poručuje žrtva.

Šimonović Einwalter poručuje žrtvama mobbinga da budu hrabre. Da prepoznaju što im se događa i potraže pomoć osobe koja će im pomoći, kolega možda koji nisu u tom odjelu ili sindikata. Mogu potražiti pomoć psihologa, odvjetnika ili udruge ‘Mobbing’ u Zagrebu. Dodaje kako jako važno da ne ostanu sami. “Tko te ne cijeni, ne zaslužuje te. Zato prijaviti, boriti se. U suprotnom – otići što prije dok ste još zdravi”, zaključuje pučka pravobraniteljica.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Prosinečki spreman za veliki derbi: “Uvijek sam bio optimista”

Istorijska utakmica Nikole Jokića