Tomislav Ćorić
Foto: HTV / HRT
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić gostovao je u emisiji Hrvatskoga radija “A sada Vlada”. Poručio je da će pokriti sve dugove vezano uz plin, a koji se tiču države, kako ne bi bili ugroženi sustavi poput zdravstva. Također, govoreći o poskupljenju od 1. travnja, rekao je da će struja nešto manje poskupjeti od plina, ali o konkretnim brojkama nije htio ništa više reći. Najavio je i da će, vezano uz poskupljenje energenata, do ožujka biti poznati detalji oko paketa pomoći građanima i poduzetnicima.
Cijena plina top je tema posljednjih dana, najavljuje se i moguće poskupljenje struje.
Računi za plin za gospodarstvo, poduzetnike, ugostitelje, pučke kuhinje, bolnice veći su i do 400%.
– Taj problem se prije svega nije trebao dogoditi, da se reagiralo na vrijeme. Rješenje problema se vidi u postupanju Gradske plinare Zagreb. Svi oni koji su ušli u tu situaciju moraju potražiti i pravno rješenje tog problema, da sam na mjestu poduzetnika, ne bih u drugom smjeru. Pomiriti se s jednostranim aneksiranjem nema smisla, pojašnjava.
“Omogućit ćemo neometanu opskrbu u dijelu koji se tiče države”
Pravne momente između Gradske plinare i potencijalnih tužitelja ne bi komentirao, dodajući da se vode razgovori između Gradske plinare i HEP-a, s njihovim dijelom za plin.
– Vidjet ćemo kako to završiti, potrebna je dobra volja oba dionika, dodaje ministar gospodarstva i održivog razvoja Ćorić ističući da se razgovori vode.
– Gradonačelnik Tomislav Tomašević izrazio je zabrinutost, vodili smo dva telefonska razgovara na tu temu, ali na potezu je grad Zagreb. Zašto? Vlasnik Gradske plinare, opskrbe i distribucije je Zagrebački holding, odnosno grad Zagreb. Bez njih rješenja tog problema nema.
“Institucije će tražiti pravnu zaštitu”
Iz Grada poručuju da će riješiti gradski problem, a da država riješi problem koji je vezan uz državu.
– Nisam čuo za tu tezu jer nema odgovornosti države za veće račune. Odgovornost je onih koji nisu nabavili dovoljne količine plina, a to je bilo od 3. do 9. mjeseca prošle godine. Mi tu dijelimo trošak nečijih pogrešaka, što nije opcija. Mi ćemo omogućiti neometanu opskrbu u sustavima koji su u državnom vlasništvu, podmirit ćemo izvanredne i neopravdane troškove. Institucije će potražiti pravnu zaštitu.
Što se tiče sektora poduzetnika, kaže da se radi o velikom izazovu jer su stotine ljudi suočene s visokim računima. Ponavlja da si Zagrebački holding to nije trebao dopustiti.
– Trebali su preuzeti trošak, oni su žila kucavica glavnog grada RH.
“Manevarski prostor za struju veći nego za plin”
Mnogi se pitaju hoće li građanima, primjerice u bolnicama, biti zbog računa za plin onemogućene druge usluge.
– Nismo došli do izvanrednog stanja, svi ti koji se to pitaju, banaliziraju cijelu situaciju. Ministarstvo zdravlja će reagirati, bolnice će u okviru svojih proračuna iznaći sredstva da se računi plate. Ovo nisu situacije u kojima se treba dodatno širiti paniku, bolnice će i dalje funkcionirati. Situacija nas je sve zajedno iznenadila, ali nam je otvorilo perspektivu da se ovakve stvari ne smiju događati, dodaje.
Kakve će biti cijene plina i struje od 1. travnja.
– Građani se neće “smrznuti” zbog novih cijena. Najveći dio ove ogrijevne sezone, građani nisu osjetili nikakvo poskupljenje niti plina niti struje. Činimo sve da korekcija od 1. travnja bude ispodprosječna u odnosu na druge članice EU-a, a koje su već osjetile povećanje još prošle godine. Manevar je u segmentu struje veći nego u segmentu plina, poskupljenje će biti nešto blaže. Ne izlazimo s konkretnim brojkama, a to je da će i cijene od 1. travnja ovisiti što će se događati u iduća dva mjeseca. Ne mogu izlaziti s paušalnim ocjenama.
“Pričekajmo mjesec dana, bit ćemo pametniji”
Tomislav Ćorić dodaje da su stranice novina i internetskih portala pune priča o poskupljenju i koliko će ono biti, ali da to uvelike ovisi o onome što će se poglavito događati na tržištu plina.
– Svatko zapravo nabacivanje brojkama, od bilo koga je nepotrebno i neozbiljno. Neće poskupjeti plini niti pet puta niti 100%. Cijena plina je regulirana od strane HERA-e i tako štititimo kućanstva od pretjeranog rasta. Porast ne možemo izbjeći, bit će značajan u odnosu na trenutnu cijenu. U ovo vrijeme prošle godine cijena plina na tržištu je bila višestruko manja. Pričekajmo još mjesec dana pa ćemo biti pametniji. Tržište to diktira, ne mi, ističe.
Na upit hoće li poskupjeti barem 50%, Ćorić također nije htio odgovoriti.
– Mi kao država spremni smo značajno se odreći dijela prihoda od distribucije plina, konkretno vezano uz PDV. Paket mjera koji slažem bit će dijelom orijentiran na socijalno ugrožene skupine građana.
“Hrvatska ima veliku šansu što se tiče obnovljivih izvora energije”
Paket mjera pomoći građanima i gospodarstva će biti predstavljen do početka ožujka.
– Što se tiče vaučera, kaže da će proširiti i povećati broj obuhvaćenih građana, ali nešto i korigirati iznose, ističe ministar opet ne želeći reći o kojim se iznosima radi.
INA ne može pomoći oko cijene plina jer nije u većinskom državnom vlasništvu, ističe, dodajući da tržište regulira cijenu.
– Izlaz iz ove situacije je značajniji iskorak prema obnovljivim izvorima energije, polagani izlazak iz fosilnih goriva, a na čemu radi ne samo RH već i cijela EU. Kriza ne treba zaustaviti tranziciju, Hrvatska ima nevjerojatnu šansu iskoračiti u tom smjeru.
Ćorić dodaje da je hidro potencijal dobrano iskorišten posljednjih desetljeća, a da Hrvatska ima velik potencijal što se tiče sunčeve energije, energije s krovova kao i potencijal vjetroelektrana.
– Na nekih 40 lokacija imamo i značajan geotermalni potencijal, jedinice lokalne samouprave su se jako angažirale na tu temu, vjerujemo da ćemo već iduće godine imati iskorak.
“Spriječiti lov u mutnom”
Slijedi li nakon poskupljenja plina, struje te hrane i to cijelog drugog niza poskupljenja.
– Ne treba nasjesti kao gospodarstvo i ekonomija, a to je “lov u mutnom” koji se “kače” na taj val. Moj je dojam da svi najavljuju korekcije cijena dobara i usluga, iako u mnogim segmentima ne postoje razlozi za poskupljenja. Ono što nam poskupljenja neće donijeti jest rast životnog standarda, već pad, ističe.
– Teze koje se promoviraju o više desetaka posto rasta cijena određenih dobara i usluga, ne vidim da smo u toj situaciji, dodaje.
A mogući “lov u mutnom” prilikom konverzije kuna u eure?
– Ulazak u Eurozonu je velika stvar za malu otvorenu ekonomiju poput hrvatske. Ulazak u valutno područje donosi brojne koristi. Inzistirat ćemo da “lovci u mutnom” budu raskrinkani te da svi oko nas znaju o kome se radi. Javno obznanjivanje takvih situacija. Zašto ne? Ako neki proizvođač, trgovac, jednostavno neprimjereno poveća cijenu proizvoda, zašto ne bi dali do znanja svima da se to dogodilo te zašto on ne bi izgubio svoje tržište, zaključuje ministar gospodarstva i održivog razvoja.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!