in

Političar kojeg su Amerikanci četiri puta birali za predsjednika / Bljesak.info

Slatka-Tajna.Eu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Getty Images / Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. – 12. travnja 1945.)

Jedan od najznačajnijih političara u američkoj povijesti, Franklin Delano Roosevelt, rođen je na današnji dan prije 140 godina, 30. siječnja 1882., u Hyde Parku, država New York.

Odrastao u uglednoj njujorškoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom počeo baviti od 1909. godine kao pristaša Demokratske stranke, a već 1910. godine izabran je za senatora savezne države New York na listi Demokratske stranke.

Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na položaju pomoćnika ministra za mornaricu.

Godine 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa tjnicom Lucy Mercer, ostalo tajnom do kraja njegovog života.

Unatoč bolesti, uz pomoć supruge Eleanor Roosevelt ostao politički aktivan kao guverner države New York (od 1929–33) te predsjednik SAD-a (1933–45; prvi put izabran 1932).

Kako bi postigao da se SAD oporavi od posljedica svjetske gospodarske krize, okružio se intelektualcima i stručnjacima savjetnicima (tzv. brain trust: trust mozgova) s pomoću kojih je proveo velik program gospodarsko-socijalnih reformi.

Ta je nova politika miješanja države u gospodarstvo (državni intervencionizam umjesto liberalne države) poznata kao New Deal. Politiku ‘velike batine’ (big stick) svojega daljnjega prethodnika i prezimenjaka Theodorea Roosevelta prema državama Južne i Srednje Amerike zamijenio je politikom ‘dobroga susjedstva’.

Sa SSSR-om je 1933. uspostavio diplomatske odnose; 1936. bio je izabran za predsjednika drugi put, a 1940. treći put. Napuštajući izolacionizam, suprotstavio se agresiji sila Osovine. Iako je SAD u načelu bio neutralan, Roosevelt je u korist Saveznika proveo načelo cash and carry (plati pa nosi) za nabavu oružja, koje je 1941. zamijenio Zakon o zajmu i najmu (Lend-Lease Act: prodaja ratnih potrepština uz odgodu plaćanja).

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







S Winstonom Churchillom objavio je Atlantsku povelju o anglo-američkoj međunarodnoj politici (14. VIII. 1941). Napadom Japanaca na Pearl Harbor (7. XII. 1941) i navještenjem rata Hitlerovoj Njemačkoj (11. XII. 1941) SAD je ušao u II. svjetski rat, koji je Roosevelt energično vodio te je Saveznicima protiv Osovine stavio na raspolaganje golem ratni potencijal svoje zemlje.

Njegova je lojalna suradnja dolazila do izražaja i na mnogobrojnim sastancima tijekom rata: s Churchillom (Casablanca, 14–26. I. 1943; Québec, 11–24. VIII. 1943. i 13–17. IX. 1944), sa Staljinom i Churchillom (Teheran, 28. XI – 1. XII. 1943; Jalta, 4–12. II. 1945).

Iako je bio za potpuno slamanje Njemačke, odgađao je donošenje konkretnih planova za poraće radi očuvanja sloge među Saveznicima (policy of postponement: politika odgađanja).

Posebno se zauzimao za očuvanje dobrih odnosa s SSSR-om i bio je spreman na priznanje njegovih ‘legitimnih interesa’. Razvijao je ideju poratne kolektivne sigurnosti, po kojoj bi velike sile bile ‘svjetski policajci’ (SAD, Velika Britanija, SSSR, Kina), što se odrazilo na strukturu UN-a (stalne članice Vijeća sigurnosti).

U studenom 1944. godine bio je izabran četvrti put za predsjednika, što je jedinstven slučaj u povijesti SAD-a.
Već prilikom susreta na Jalti (u veljači 1945. godine) s Churchillom i Staljinom vidno je bolestan. Tada ga je pregledao Churchillov liječnik i dao mu manje od šest mjeseci života.

Preminuo je 12. travnja 1945. godine od izljeva krvi na mozak u Warm Springsu u saveznoj državi Georgiji. Pokopan je u Washingtonu.

Video: Churchill, Roosevelt & Stalin meetings during WW II in Casablanca, Tehran and Yalta in color! [HD]


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Mogu li stranke u BiH postići dogovor o novom izbornom zakonu?

DUŠKO TOŠIĆ UHVAĆEN U PROVODU U TURSKOJ! Evo ko mu pravi društvo!