Plaćaju dolazak na razgovor za posao

Kompanije u eurozoni postale su očajne u potrazi za radnicima, naročito u vrlo traženim zanimanjima poput informatičkih.

Zato su uvele novčane bonuse za pojedine faze procesa selekcije.

FT (Financial Times) navodi primjer “Deutsche Familienversicherunga”, brzorastuće osiguravajuće kuće, čiji se osnivač Stefan Knoll dosjetio donedavno nezamislivog načina privlačenja potencijalnih zaposlenih.

Svi u problemu
Kandidatima čije biografije izdvoji nudi 500 eura ako dođu na prvi razgovor za posao. Prolazak u drugi krug intervjua donosi još 1.000 eura, a uspješan završetak šestomjesečnog probnog roka Knollova kompanija nagrađuje sa čak 5.000 eura, prenosi Poslovni dnevnik.

“Posebno je teško pronaći bilo koga sa IT vještinama. Takmičimo se sa džinovima poput Alijanca koji bez mnogo problema mogu zaposliti stotine stručnjaka iz cijelog svijeta. Međutim, mi nismo zainteresovani za zaposlene iz, na primjer, Indije, već želimo ljude odavde, iz Frankfurta”, kaže Knol.l

Njegov neuobičajeni pristup zapošljavanju pokazuje koliko se nestašica radne snage proširila Njemačkom, ali i ostatkom Evrope.

Nestašica radnika posebno je vidljiva u djelatnostima IT-ja i zdravstvene njege. Radnika nedostaje i u građevinarstvu uslijed ekspanzije građevinske aktivnosti. I ugostiteljima je teško da pronađu radnike, prije svega zbog neizvjesnog smjera pandemije koja ta radna mjesta čini posebno nesigurnim zbog mogućih novih epidemioloških mjera.

Međutim, nedostatak radnika vidljiv je i u ostalim sektorima. Anketa među 9.000 njemačkih kompanija koju su u oktobru sproveli razvojna banka KfW i ekonomski institut Ifo pokazala je da 43 posto njih ima problema sa nedostatkom kvalifikovane radne snage. To je najviši udio od ujedinjenja Njemačke 1990. godine.

U Francuskoj 54 posto kompanija iz uslužnog sektora ima problema sa zapošljavanjem, najviše od 2000. godine. Međutim, države eurozone sada imaju priliku da srežu i nezaposlenost koja je jedan od najvećih ekonomskih problema u tom području još od prethodne krize 2008. godine.

Podsjećanja radi, nakon 2008. nezaposlenost u evrozoni rasla je četiri godine. Sada je rekordno niska, snizivši se u novembru prošle godine na 7,2 odsto. Štaviše, osjetno pada i nezaposlenost mladih, pa se spustila na istorijski niskih 15,5 odsto.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Superbrzi oporavak
I sve to uprkos činjenici da je završen glavni dio programa očuvanja radnih mjesta u vrijeme pandemije. Evropska centralna banka procijenila je da je u oktobru prethodne godine još samo 1,8 odsto radnika u evrozoni bilo “na čekanju” zbog posljedica pandemije, nasuprot 20 odsto u aprilu 2020. godine.

“Ovo je bio superbrzi oporavak tržišta rada u Evropi. Broj zaposlenih nastaviće da raste i u 2022. što će nezaposlenost učiniti rekordno niskom”, ističe Katarina Utermel, starija ekonomistkinja Alijanca.

Iako omikron varijanta virusa korona može djelimično pokvariti optimistične prognoze, ekonomisti ipak očekuju da će zaposlenost nastaviti da raste, podstaknuta i evropskim planom oporavka vrijednim 800 milijardi evra.

Za razliku od SAD i Velike Britanije, u nekim evropskim državama, poput Španije i Francuske, zaposlenost je premašila pretpandemijske nivoe. U Italiji i Njemačkoj vrlo je blizu tih nivoa. Na nivou cijele EU, udio zaposlenih je na rekordno visokih 73,5 odsto.

Ali, rast zaposlenosti prati i poboljšanje radnih uslova. Na primjer, francuski poslodavci sve više nude ugovore na neodređeno vrijeme, odmičući se od nesigurnog rada, kaže Filip Marten, predsjednik nezavisnog Vijeća za ekonomske analize koje savjetuje tamošnju vladu.

Ugovore na određeno vrijeme namjerava da smanji i Španija, nakon dogovora poslodavaca i sindikata koji još treba da bude potvrđen u parlamentu. No, tamošnji ekonomisti smatraju da te reforme nisu dovoljno ambiciozne da bi riješile strukturne probleme španskog tržišta rada.