Još otkako je Ured za kontrolu inostrane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija uveo sankcije članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku, kao i banjalučkoj Alternativnoj televiziji (ATV), nejasno je na koji način bi te mjere mogle djelovati.

Dodik je odranije na „crnoj listi“ State Departmenta, što znači da mu je zabranjeno putovati u SAD, no, ove mjere, uvedene zbog „visoke korupcije“ i „ugrožavanja sigurnosti na Balkanu“ pooštrile su pritiska na njega.

Ali, kako?

U tekstu obrazloženja, OFAC je naveo da je „blokirana sva imovina i interesi u imovini pojedinaca i entiteta, koja se nalazi u SAD-u, ili u posjedu ili pod kontrolom američkih osoba“. Blokirani su i „svi subjekti koji su u direktnom ili indirektnom vlasništvu od 50 posto ili više od strane jedne ili više sankcionisanih osoba“.

Zabrane uključuju i „davanje bilo kakvih doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od strane, ili u korist bio koje blokirane osobe ili primanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od bilo koje takve osobe“.

Tako piše u tekstu sankcija.

Milorad Dodik je požurio da odgovori kako ne mari za sankcije jer svakako nema imovinu i sredstva u SAD-u, a tamo niti ne misli putovati.

Ukoliko Dodik govori istinu, postavlja se jednostavno pitanje – kako će ga to sankcije pogoditi? Na šta onda cilja SAD?

Al Jazeera je stupila u kontakt sa Johnom Smithom, partnerom globalne pravne firme Morrison & Foerster LPP iz Washingtona, čovjekom koji je 11 godina bio visoki zvaničnik OFAC-a, a tri godine njegov direktor, od 2015. do 2018.

Po definiciji, ta agencije američke vlade zadužena je za ekonomske sankcije pojedincima i grupama širom svijeta za širok spektar „lošeg“ ponašanja – korupcije, narušavanja sigurnosti, terorizma, organizovanog kriminala… A sada je za metu imala Dodika i ATV. Za svo to vrijeme, OFAC je izricao ekonomske sankcije Siriji, Rusiji, Sjevernoj Koreji, Iranu… Za one neekonomske, poput zabrane putovanja, zadužen je State Department.

Sudeći prema Smithovim riječima, Dodik uopšte ne mora imati sredstva ili imovinu u SAD-u da bi bio pogođen sankcijama, jer sistem djeluje tako da ga mogu sankcionisati mnogobrojne kompanije, banke i institucije u svijetu koje se pridržavaju američke politike sankcija.

„Iako američke sankcije sa pravnog aspekta pogađaju samo američke osobe i aktivnosti koje su pod jurisdikcijom SAD-a, globalne banke i druge kompanije koje operišu na međunarodnom nivou općenito se dobrovoljno pridržavaju sankcija koje izriče SAD, kako bi izbjegle sukobe sa njima. SAD ima ogroman uticaj u svijetu i samim tim snažnu ulogu u provođenju sankcija“, kaže Smith, prenosi Al Jazeera.

U praksi, to znači da će mnoge institucije i organizacije iz svijeta poštovati sankcije iako nisu zakonski zadužene za njihovo provođenje. U suprotnom, riskirat će da i one dođu na „crnu listu“ SAD-a, zbog poslovanja sa osobama ili grupama koje je sankcionisao Washington, što bi rezultiralo višemilionskim kaznama tim organizacijama i institucijama od strane SAD-a.

„Takve organizacije ne žele javni rizik da ih se smatra saradnicima osoba koje su pod sankcijama, kao što su teroristi, trgovci narkoticima ili oni koji krše ljudska prava.

Dakle, američke sankcije mogu utjecati i utjecat će na sposobnost pojedinca ili subjekta da obavljaju aktivnosti praktično bilo gdje u svijetu. Postaju na neki način ekonomski izolirani ili ‘radioaktivni’ – s njima niko ne želi imati posla“. dodao je.

Upitan da li će finansijske i bankarske institucije sa sjedištem u Evropi, koje su povezane sa SAD-om, provoditi odluku o sankcijama, odgovorio je potvrdno.

Pitanje je i kako sankcije mogu pogoditi ATV?

„Ove sankcije spriječit će televizijski kanal da prima bilo kakvu robu ili usluge američkog porijekla i mogle bi spriječiti globalne banke i kompanije da ikada više posluju s njim“, rekao je Smith.

Nakon početnog udara na Dodika i ATV, očekuje se da će lista sankcionisanih ubrzo biti proširena, čime će pritisak na člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda biti dodatno ojačan.

Kako tvrdi Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), sankcionisane bi mogle biti mnogobrojne kompanije koje su, kako navode analitičari, na neki način povezane sa Dodikom, što je nedavno potvrdio i Nebojša Vukanović, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Portal banjaluka-24.com objavio je listu od čak 65 firmi koje se dovode u vezu s Dodikom i članovima njegove porodice. Iz riječi Smitha, jasno je da će i njima, ukoliko se nađu pod sankcijama SAD-a, biti otežano poslovanje.

„Sankcije tehnički utječu samo na sankcionisanu stranu, odnosno Dodika i sve subjekte u kojima ima 50 posto ili više vlasništva. No, sankcije općenito utiču na spremnost privatnog sektora bilo gdje u svijetu da se uključuje u poslove sa kompanijama u koje je on uključen“, pojašnjava Smith.

Bivši direktor OFAC-a kaže da se učinak sankcija Dodiku tek treba vidjeti, ali da će ga „sigurno biti“.

„Često je teško izmjeriti tačan učinak američkih sankcija. One ne postižu uvijek opipljiv cilj, a nekada može proći i nekoliko godina prije nego što se utjecaj mjera na sankcionisane jasno uoči.

No, postoji i druga strana. Sankcije omogućuju da se američka vlada u cijelom svijetu vidi kao zagovornik snažnog stava protiv loših aktera, a ne da šuti u slučaju kršenja ljudskih prava i drugog nepriličnog ponašanja“, kaže Smith.

„Američke sankcije posmatraju se kao alternativna između riječi i rata – između puke diplomatije s jedne i vojne akcije s druge strane. Ekonomske sankcije omogućuju američkoj vladi da javno proziva loše aktivnosti od strane vlada ili moćnih pojedinaca ili entiteta. Bitno je naglasiti da SAD stavlja svoju ekonomsku moć iza napora da se te loše aktivnosti odvrate. Bilo kada i bilo gdje“, dodaje.