in

Pranje, ribanje, škola, posao… u stripu!

Slatka-Tajna.Eu


Dvadesetsedmogodišnja Tuzlanka Aida na početku pandemije živjela je s momkom. Uz rad od kuće, probleme sa zdravljem u porodici, Aida kaže da se pojavio još jedan problem.

“Radili smo oboje, on za stolom, ja na kauču. Ali, ja sam osim toga preuzela i većinu drugih poslova”, priča Aida.

Na početku pandemije, kaže, činilo joj se da ona i njen partner jednako privređuju i brinu o domu i porodicama. No, ubrzo je shvatila da njihovo vrijeme, ipak, nije jednako raspoređeno.

“Ja sam se bavila pranjem, ribanjem, peglanjem, kuhanjem i kupovinom, i sjećala se rođendana prijatelja, njegove i moje porodice, lijekova koje njegova mama treba popiti”, navodi Aida, jedna od mladih žena iz generacije milenijalki rođenih između 1981. i 1996. godine.

One su sudjelovale u istraživanju “Vratiti svoje vrijeme: kampanja za ravnopravne navike u obavljanju kućnog rada među milenijalkama i zumerkama zasnovana na istraživanju”.

Istraživanje su zajednički tokom 2021. i u januaru 2022. godine proveli Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena iz Sarajeva i Centar za ženske studije Beograd.

Zumerke su žene rođene između sredine devedesetih i početka 2010-ih.

Bh. društvo i dalje je patrijarhalno?

Iz Udruženja Crvena kažu kako je istraživanje pokazalo koliko je bh. društvo i dalje patrijarhalno. To pokazuje stav da su poslovi brige, njege i neplaćeni kućanski poslovi spolno uvjetovani, “te da se njihovim obavljanjem dokazuje ljubav, požrtvovnost i brižnost za članove i članice porodice ili zajednice”.

“Veoma zabrinjavajući trend iz rezultata našeg upitnika je upravo taj da nije moguće primijetiti veliku razliku između generacija žena – čini se da žena rođena četrdesetih godina prošlog vijeka i žena rođena na početku 21. vijeka još uvijek obje obavljaju veoma sličnu količinu brige i njege, kao i neplaćenog kućnog posla“, rekle su istraživačice iz Crvene.

Članice tima su za potrebe istraživanja razgovarale s trideset žena poput Aide iz Tuzle (ime je promijenjeno), uzrasta od 18 do 35 godina.

Priče žena u strip su pretvorile bh. spisateljica Lejla Kalamujić i ilustratorica iz Srbije Danica Jevđović.

Za Radio Slobodna Evropa Lejla kaže da je nije iznenadila činjenica koju je istraživanje pokazalo, da su žene u pandemiji podnijele veći teret svih obaveza vezanih za kuću.

“Tu se ne misli samo na kućne poslove, pospremanje, nego kompletno na brigu o svim članovima porodice, organizaciju novog načina života, sve to što je zapravo pandemija donijela sa sobom. Bilo je stvarno jako mnogo iskustava”, kaže Lejla i dodaje kako je da je svaka ispitana žena bila dodatno opterećena kućnim obavezama.

“Na osnovu svega toga, mi smo izdvojili pet priča. Ali to nije pet pojedinačnih priča, nego pet priča koje opisuju sve te izjave žena”, ističe Lejla.

U januaru kad se u BiH bilježe rekordni brojevi zaraženih korona virusom, spisateljica kaže da je i sama osjetila i doživjela donekle dio onoga o čemu govore žene iz BiH, ali i Srbije.

“Život mi je potpuno izvrnula pandemija, čak, iako moj posao, književnost, i prije pandemije je vezan za kuću, sam dosta radila od kuće. Mislim da nisam prošla najgore, kad vidim priče drugih žena, mogu reći da sam dobro prošla. Ali promijenila je sve, organizaciju… Ta briga, prebolovala sam i sama COVID-19, svašta je tu nešto bilo”, kaže Lejla.

Mamama bilo posebno teško

“Drugarice s djecom, one jesu dosta ispaštale tokom COVID-a, jer su imale djecu, to im je uvijek najteže padalo, ili kad bi shvatile da njihovi muževi zapravo ništa ne rade. Drugarica koja je radila od kuće bi morala čitav dan da bude s djetetom od četiri godine, dok otac apsolutno nije predstavljao očinsku figuru“, jedna je od izjava žena u istraživanju.

Da je lockdown posebno teško pao ženama, zaključak je i UNICEF-ovog izvještaja iz 2021. godine.

“Povećane potrebe za brigom o djeci tokom zatvaranja predškolskih i školskih ustanova još više opterećuju majke, uključujući zaposlene majke, pri čemu je 60 posto žena prijavilo značajno povećanje kućnog posla, njege i emocionalnog tereta od početka pandemije. Samohrani roditelji (i majke i očevi) suočavaju se s još većim izazovom, jer su mnogi otpušteni ili prisiljeni napustiti posao kako bi se brinuli za svoju djecu”, stoji u UNICEF-ovom izvještaju.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Ima li rješenja?

Aida s početka teksta, samohrana majka, kasirka u supermarketu, studentica koja se vratila da živi s roditeljima i djevojka koja je ostala bez posla su primjeri kroz stripove koji pokazuju utjecaj pandemije na živote žena.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, žene globalno na kućne poslove troše tri puta više vremena nego muškarci.

U domaćinstvima s muškarcem, čak, 90 posto žena su bile jedine u domaćinstvu koje su čistile toalet i peglale.

Razlika je mala i u poslovima vezanim za pranje rublja, mijenjanje posteljine, pranje i brisanje podova i prašine, pranje posuđa, usisavanje, svakodnevno namještanje kreveta, te kuhanje i pripremu hrane, gdje je u domaćinstvima sudjelovalo ili posao preuzimalo tek 20 posto muškaraca.

Podaci Agencije za ravnopravnost spolova BiH iz 2020. godine pokazuju i da su poslovi brige, njege i drugi kućanski poslovi, uključujući i organizaciju, planiranje i upravljanje kućanskog posla još uvijek većinski pripadali ženama, s izuzetkom aktivnosti kupovine namirnica koje su u 47,2 posto slučajeva podjednako obavljali i žena i muškarac jednog domaćinstva.

Spisateljica Lejla misli da je dio rješenja prepoznati kućni rad i shvatiti da je on jednako vrijedan.

Ta priča, smatra, nije pandemijska, ona je bila prisutna i ranije.

“Ali došla je više od izražaja. Pokazalo se da je vrlo očito koliko žene rade zapravo. Kućni rad je neplaćan, a realno trebao bi biti plaćen”, kaže.

Drugi dio rješenja jeste podizanje svijesti.

“Ali i ženama i muškarcima. I još važnije – društvu u cjelini. Neki će se osvijestiti, neke neće. Ali kad društvo to prepozna kao problem koji treba riješiti, e onda je to već nešto drugo”, kaže Lejla i dodaje da su nužne inicijative i borbe.

“Ništa ženama nije palo s neba, žene su se borile, borile i danas imamo prava koja imamo. Koliko će ova borba trajati, to ćemo vidjeti”, zaključuje.

Nasilje nad ženama povećano u cijelom svijetu

Pandemija korona virusa kao jednu od posljedica imala je pandemiju nasilja nad ženama, navodi izvještaj UN Women.

Socio-ekonomski stresori poput zaposlenja, i vanjski, poput nesigurnosti i obiteljskih odnosa, imali su značajan utjecaj, ne samo na iskustvo nasilja ili osjećaj sigurnosti, već i na opću dobrobit žena. Izvještaj je pokazao da je jedna od dvije žene doživjela nasilje ili zna nekoga ko je doživio nasilje od početka pandemije.

Ispitivanja su pokazala da se žene osjećaju manje sigurno kod kuće, jer su se sukobi među odraslima povećali, uz pojavu ili prijetnju fizičkim nasiljem, ili zbog toga što su druge žene u kućanstvu povrijeđene.

Problem je i nasilje u javnim prostorima, ali i ograničen pristup zapošljavanju, osnovnim uslugama i rekreacijskim aktivnostima.

Dvije od pet žena rekle su da je COVID-19 pogoršao njihovo cjelokupno mentalno i emocionalno zdravlje.

Žene koje su doživjele ili poznaju žene koje su doživjele nasilje nakon COVID-19 imale su 1,3 puta veću vjerovatnost da će prijaviti povećan mentalni i emocionalni stres od žena koje nisu.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Ko je ona da se poredi sa mnom, mala je nekulturna: Goca Božinovska odlijepila zbog Kije, zamalo da napusti emisiju!

Nikola Prce se oprostio, „zmajevi“ pokazali zube prvacima Evrope