Ministrica u Plodovima zemlje najavila bolju godinu za poljoprivrednike

Odgovarajući na pitanje ‘Što se čeka s obnovom na Banovini?’ ministrica Marija Vučković je odgovorila kako je Ministarstvo već objavilo treći natječaj za obnovu proizvodnog potencijala u poljoprivredi, ali da je proces vezan za izradu projektno tehničke dokumentacije građevinske struke. Na prvi se natječaj javilo se 89 prijava korisnika i ministrica misli da će prijave za obnovu gospodarskih objekata tek početi pristizati u većem broju.

Tvrdi da su procedure olakšane, a da su Savjetodavna služba i predstavnici Hrvatske agencije za poljoprivredu – svakodnevno na terenu te nastoje pomoći ljudima. Naglasila je da su i bez prethodnih garancija isplaćeni predujmi te podsjetila i da se u okviru Revitalizacijskog plana za Banovinu radi posebni akcijski plan za poljoprivredu, a investicije su nastavljene i redovnim programomom ruralnog razvoja kao i plaćanje potpora.

Komentirajući činjenicu da je iz Bruxellesa stiglo upozorenje da smo od 5,1 milijardi kuna namijenjenih za obnovu potrošili samo 119 milijuna, ili 2,3 posto i da bi silan novac trebali vratiti Marija Vučković je kazala kako se u tom slučaju radi i o kulturnom dobru, i o kompleksnim objektima i potrebi primjene posebnih propisa.

– Naravno da ljudima nije dovoljno brzo i da svi moramo učiniti sve da otklonimo prepreke u sustavu, ali potrebno je poštivati i Zakon o javnoj nabavi i posebne propise koji vrijede u građevinarstvu i otkloniti eventualne prijepore koji se odnose na kvalitetu, kazala je ministrica. Dodala je da su se zbog izvanrednih okolnosti neki propisi mijenjali te izrazila uvjerenje da će 2022. itekako pokazati aktivnosti na obnovi Banovine.

Ambiciozni zeleni ciljevi

Za Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike za Hrvatsku za razdoblje od 2023. do 2027. kazala je da je dobar. Za prijedlog o smanjenju korištenja mineralnih gnjojiva za 20 posto i pesticida za 50 posto kazala je da se radi o ‘europskoj komunikaciji i europskome zelenom planu’ te da Hrvatska vezano za to ima ambiciozne ciljeve. Napomenula je da Hrvatska ima iznadprosječne pokazatelje u pogledu korištenja pesticida i umjetnih gnjojiva.

Zašto 2/3 krških pašnjaka nije u sustavu potpora?

Odgovarajući na prozivke Udruge hrvatski krški pašnjaci da 2/3 krških pašnjaka nije u sustavu potpora kazala je: “Odgovarali smo im više puta. Treba reći da je Ministarstvo poljoprivrede lani napravilo nacrt analize potencijala pašnjaka koji se ne koriste na odgovarajući način te infrastrukturne nedostatke u prostoru koji će biti posebno poduprijeti putem mjera ruralnog razvoja. Priča koja ide za tim da će nama Komisija priznati sve površine koje prijavimo bez obzira na ekonomske, socijalne ili zelene elemente – ne stoji”.

Ministrica vjeruje da određene prozivke dolaze zbog nedavno uvedenih novosti u okviru strateškog plana, a odnose se na teže uvjete gospodarenja i ekološku poljoprivredu.

Može li Ministarstvo OPG-ovima sufinancirati najam kućica?

– Prema važećim pravnim propisima Ministarstvo to načelno može, ali pitanje je je li to prioritet. Nek dođu prijedlozi pa ćemo ih usporediti s ostalim prijedlozima i planovima za 2022. i vidjeti možemo li ih uključiti, odgovorila je Vučković.

Hoće li u Strategiji biti više riječi o šteti od divljači?

– Pomoć proljoprivrednicima i zaštita od divljih životinja više nije strateško pitanje, već pitanje brze akcije. U posljednja dva mjeseca objavili smo natječaj za sufinanciranje polica lovoovlaštenika i natječaj za sufinanciranje dvostrukih ograda i zaštitne opreme. Razmatramo i mogućnost dodatne opreme u okviru izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji se odnosi na nadoknadu štete. Pripremili smo i izmjenu naredbe koja se odnosi na utvrđivanje vremena za postizanje biološkog minimuma. Ne kažem da je to dovoljno, ići ćemo i dalje, najavila je.

Jedan gledatelj je upitao zašto nema točnih informacija tko je sve prošao na natječaju za mjeru 6.2.1. tj. (Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u poljoprivredi) otvorenom u lipnju 2020, a zatvorenom u rujnu iste godine. Ministrica je odgovorila kako je na tom natječaju bilo na raspolaganju sredstava za 330 korisnika te da su sredstva u međuvremenu povećana za još 130 do 140 prijava.

– Točan podatak je da je obrađeno više od 90% prijava i ovih će dana biti sve gotovo. Uručene su oduke za 410 korisnika, a konačna lista će se objaviti kad budu riješeni svi prigovori kojih ima još 5. dodala je.

Kako državnu zemlju može dobiti trgovkinja, a ne stočar?

Ministrica je komentirala navode Ivice Bosaka iz Čađavice koji kaže da je na natječaju dobio 4 hektara loše zemlje, iako ga je Europa prepoznala – i poduprla njegovu farmu od 50 krava. Kazala je da se natječaji moraju provoditi po propisima i ne može komentirati pojedine slučajeve dok nadležne službe ne obrade svu dokumentaciju i daju prijedlog mišljenja. Potvrdila je da su prigovori bili brojni, pa su uvedeni i novi mehanizmi kako bi se svi provjerili. A propisi su, kaže – ključni.

– Problemi su prepoznati u izmjenama. Dakle, uredan dosadašnji posjed s ispunjenim gospodarskim programom nosi određen broj bodova koji je u zakonu naveden vrlo jasno. Postoji i sektorski kriterij prema kojemu prednost imaju redom mliječno govedarstvo, stočarstvo koje ima rasplodan podmladak, ekološka proizvodnja itd, kazala je ministrica. Ponovila je kako ne može o svakom slučaju procijeniti osobno i znati ‘što je u kom slučaju presudilo’. 

Smatra kako je Zakon o poljoprivrednom zemljištu napravljen dobro u detaljnom dijalogu i na temelju preciznih analiza te da neće dolaziti do dvojbi.

Zašto je cijena mlijeka u Dukatu 1,85 kn, a u Vindiji 2,32 kn?

Vučković je kazala kako je Ministarstvo prošle godine, a tako će i nastaviti – donijelo niz mjera namijenjenih mljekarskom sektoru. U izmjenama zakona koje su u drugome čitanju mlječno govedarstvo je jedino koje dobiva 30 bodova kod sektorskih kriterija za dodjelu zemljišta, tvrdi ministrica. Zamolila je mljekare da ne odustaju jer su za njih u narednom razdoblju predviđene dodatne potpore vezano za junice prvotelke.

– Istina je da bilježimo pad mliječnih krava koji me vrlo zabrinjava. Bili smo ga zaustavili i čak se ne vidi razlika u odnosu na broj s početka 2021., ali se vidi u odnosu na kolovoz 2021, kaže ministrica i najavljuje: “Učinit ćemo sve da se pad zaustavi i da proizvođači imaju pošteni dohodak”.

Manje potpore za one koji imaju više hektara 

Ministrica je odgovarala i na pitanja stočara o mjerama 4.1.1 za modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava i 4.1.2. za ekološko zbrinjavanje stajskog gnjojive te o borbi za certifikat kako bi se salers goveda mogla izvoziti u Tursku. Kazala je i kako potpore za područja s otežanim uvjetima gospodarenja neće ukinuti, ali će biti smanjene potpore za one koji imaju veći broj hektara.

Uskoro natječaji za mjeru 5.2.1 i COVID potpore

Na konkreno pitanje mogu li požeški voćari i vinogradari krčiti stare nasade uništene tučom i podizati nove prije natječaja Vučković je odgovorila kako će natječaj za tu mjeru biti objavljen vrlo brzo. Kazala je kako se međuresorno razgovara o pomoći poljopoprivrednicima vezano za poskupljenje repromaterijala te najavila je i da će uskoro biti ponovljen natječaj za COVID potpore stočarima.

Češlja li OLAF ugovore o dodijeljenim sredstvima?

Na pitanje češlja li europski OLAF ugovore o dodijeljenim sredstvima Agencije za plaćanje u poljoprivredi kazala je kako ne bi rekla da je utvrđeno puno nepravilnosti u korišenju europskih poljoprivrednih fondova te da bi trebalo porazgovarati o konkretno utvrđenim slučajevima.

– Što se tiče OLAF-a za sada imamo slučaj jednog hrvatskog vinara i slučaj ugovora koji datira od kraja 2016.. To se popularno naziva ‘HDZ-ovim tajkunima’, ali to je još od 2016. Eventualne istrage koje su u tijeku ne mogu komentirati, no napominjem da se u Agenciji i Ministarstvu uvijek, i bez europskih tijela – obavljaju brojne revizije, kazala je ministrica Marija Vučković. Dodala je kako se puno toga što je izašlo u javnost – pokazalo netočnim.

Na kraju je poljoprivrednicima poručila da će im ove godine – biti bolje.