in

Business inovacije:Banjalučanin razvija pametna rješenja za lakšu svakodnevnicu

Slatka-Tajna.Eu

Saobraćajne gužve, nemogućnost pronalska parkinga te trošenje vremena da se pronađe najbliže mjesto za parkiranje automobila problem je s kojim se susreću stanovnici u svim većim gradovima. Dodatni stres i gubitak vremena, poslije mukotrpnog tražnje parkinga, mogu vam stvoriti dugi redovi u bankama, općinama ili drugim institucijama. S ciljem olakšavanja ovih svakodnevnih poteškoća, Rastko Zeljković, apsolvent Elektrotehničkog fakulteta u Banjoj Luci, osmislio je rješenja koja će korisnicima značajno uštedjeti vrijeme, te smanjiti gužve na šalterima. Riječ je o sistemima Pametni parking i Queue Manager.

Višestruke prednosti

„Pametni parking  je multiplatformski servis koji korisnicima pruža uvid u trenutno stanje na parkinzima, zauzetost, cijene, zone, interaktivnu mapu sa uputstvima do najbližeg i najpogodnijeg parkinga, čime se značajno smanjuje vrijeme provedeno u saobraćaju, gužve, kao i zagađivanje prirodne sredine. Trenutno stanje u saobraćaju i pomenute informacije o zauzetosti koje su dobijene korištenjem prilagođenih algoritama vještačke inteligencije, predstavljeni su Android i web aplikacijom. Ovaj sistem ima više prednosti, kao što su korištenje novijih tehnologija, manje hardvera, jeftinija oprema i održavanje, a potpuno su podržani i otvoreni i zatvoreni parking prostori, što nije slučaj sa drugim rješenjima u ovoj oblasti“, za Business Magazine pojašnjava Zeljković, koji je inače angažiran u nekoliko softverskih kompanija u zemlji i inozemstvu, a bavi se i razvojem vlastitih softverskih rješenja sa primjenom u različitim industrijama.

Ovaj sistem može biti od koristi vlasnicima većih parking prostora, poput gradova i općina, ali i parkinga u okviru tržnih i kongresnih centara, te drugih sličnih prostora, a najviše vozačima u potrazi za slobodnim parking mjestom.

Sistem Pametni parking štedi vrijeme u pronalasku parkinga

Queue Manager je sistem za efikasnije upravljanje redovima čekanja u institucijama poput banaka, općina, servisnih centara, te drugih institucija koje na sličan način uslužuju svoje klijente.

„Putem ovog sistema moguće je dinamički pratiti stanje u redovima čekanja, te upravljati sopstvenim terminima u svrhu bolje organizacije vremena i svakodnevnih aktivnosti, kao i efikasnijeg rada poslovnica na čijim se šalterima smanjuju gužve i povećava protok usluženih klijenata, čime se podiže i kvalitet poslovanja konkretne institucije. U okviru sistema mogu da funkcionišu različite institucije, a podržan je i veći broj poslovnica, usluga u svakoj poslovnici, te šaltera za svaku uslugu kako bi sistem što bolje odgovarao realnim potrebama u svakodnevnom radu navednih tipova ustanova i preduzeća“, kaže Zeljković.

U okviru Queue manager sistema mogu funkcionisati različite institucije

Na razvoju ovih sistema, Zeljković je imao pomoć svojih kolega s fakulteta, kao i studenata Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci. Tako su na projektu Pametni parking radili i Dragan Ivanović i Danilo Vuković, dok su u razvoju sistema Queue Manager učestvovali Nikola Suša, Dragan Drinić, Goran Marković i David Šukalo.

Tim koji je radio na sistemu Queue Manager

Ideje za ove sisteme potekle su od svakodnevnih problema sa kojima se suočava veći broj ljudi, te ovakvim angažmanima, Zeljković kako kaže nastoji otkloniti barem neku, konkretnu, makar i najmanju poteškoću koja može rezultirati različitim pozitivnim efektima u životima drugih.

„Nikada mi nije bio privlačan razvoj sistema isključivo za sopstveno zadovoljstvo, koje neće primijeniti niti koristiti niko osim mene, tako da nisam pristalica pristupa koji vlada u nekim inženjerskim krugovima, a to je da se slijepo divim tehnologiji koja postoji sama zbog sebe i nema nikakav jasan dugoročni cilj ni primjenu“, dodaje Zeljković.

Pariramo evropskim konkurentima

Inače, Zeljković je još kao srednjoškolac pokretao slične projekte, te je u ovim, već realiziranim aktivno učestvovao u svim fazama-od formiranja ideje, preko razvoja prototipa, te izrade biznis plana, pregovora sa klijentima, do konačne implementacije, održavanja i unapređivanja sistema u radu.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







„Mislim da je takav pristup vrlo koristan za buduće ili mlade inženjere koji namjeravaju da sa bave inovativnim projektima ili eventualno pokreću sopstvene poslove u kasnijim životnim etapama. Imao sam finansijsku podršku ministarstva, te drugih inovacionih fondova, dok je jedan dio novčanih sredstava obezbijeđen uspjesima na nekoliko takmičenja. U toku razvoja sistema, profesori i asistenti sa Elektrotehničkog fakulteta u Banjoj Luci pružili su mi savjetodavnu i mentorsku podršku, što je bilo od značaja za kreiranje potpunog proizvoda“, ističe Zeljković.

A kada je riječ o takmičenjima, Zeljković je  zajedno sa timovima koji su radili na sistemima učestvovao na nekoliko u zemlji i inozemstvu na kojima  su njegove inovacije nagrađene priznanjima i medaljama. Među najznačajnijim ističe festivale inovacija Inost u Banjoj Luci, Tesla fest u Novom Sadu, Takmičenje za najbolju tehnološku inovaciju Republike Srpske i Srbije, Takmičenje poslovnih ideja Mojih pet minuta, te Festival inovacija Arhimed u Moskvi. Neka od priznanja sa ovih takmičenja su najbolji rad u IT kategoriji, najbolji srednjoškolski tim, najbolji studentski tim, nekoliko prvih nagrada, te dvije srebrene medalje.

„Smatram da je vrlo bitno učestvovati na takmičenjima poput ovih, ne samo za mlade inovatore, nego i za one sa više iskustva. Postoji više prilika da se kroz ovakva takmičenja, gdje je uglavnom potrebno proći čitav životni ciklus jedne ideje, stekne značajno tehničko znanje, ali i druge potrebne vještine. Naposlijetku, najbolji način za konačnu validaciju proizvoda jeste izlazak na tržište i odmjeravanje snaga sa konkurencijom, što je upravo ono što se podstiče ovakvim takmičenjima“, dodaje Zeljković.

Srebrena medalja na takmičenju u Moskvi

Govoreći o položaju inovatora u Bosni i Hercegovini, Zeljković ističe da nije na zavidnom nivou, ali se uprkos tome može čuti mnogo svijetlih primjera stručnjaka koji svojim idejama pariraju evropskim konkurentima.

„Ono što je i dalje problematično jeste nedostatak centara za istraživanje i promociju nauke i tehnike, naučno-tehnoloških parkova i startup inkubatora za kompanije koje su u razvoju ili tek izlaze na tržište. U zemljama regiona postoje inicijative i infrastruktura koja ima ove elemente i to je ono na čemu se na državnom i entitetskom nivou mora intenzivno raditi. Nakon toga, može se razgovarati o dolasku većih investicionih fondova na ovaj prostor i širem otvaranju prema tržištu Evropske unije“, naglašava Zeljković te dodaje:“ Trezor bh. inovacija je primjer odlične inicijative za pomoć inovatorima u okviru koje se osim finansijske pomoći, može očekivati i pomoć u promovisanju patenta ili proizvoda, kao i drugi tipovi podrške“.

S obzirom na dosadašnje uspjehe, jasno je da od ovog mladog inovatora i u budućnosti možemo očekivati zanimljive inovacije koje će zasigurno na najbolji način predstavljati Bosnu i Hercegovinu na svjetskim takmičenjima u inovacijama, a primjenom u praksi olakšati živote ljudima.

„Planiram da prije svega proširim znanje kako bih bio još svjesniji sebe i svojih mogućnosti, te da se posvetim kreiranju proizvoda koji će imati dugoročne benefite i napraviti korisnu razliku u životima drugih osoba“, dodaje Zeljković.

Želim da se posvetim kreiranju proizvoda koji će imati dugoročne benefite,kaže Zeljković

Za inovatore sa ovih prostora će se daleko čuti

Uspjesi naših inovatora dovoljan su pokazatelj da u BiH stasaju nove generacije čije bi ideje uz adekvatnu podršku mogle naći primjenu u cijelom svijetu. Međutim, neki od njih iako imaju kvalitetne ideje zbog cjelokupnog okruženja nisu dovoljno istrajni u njihovoj realizaciji te odustaju pri prvoj prepreci. Ali, pozitivni primjeri inovatora kao što je Zeljković mogu im biti motivacija i inspiracija za dalje.

„Zaista smatram da mladi stručnjaci treba da se posvete svojim idejama, ali i njihovoj validaciji i implementaciji, koje nekad predstavljaju potpuno drugu i ne uvijek prijatnu stranu priče o kreiranju sopstvenog proizvoda ili pokretanja preduzeća. Bitno je da njihove ideje ne ostanu samo na njihovim računarima, radionicama ili podrumima, nego da sa njima izađu u svijet, a da im pritom referentne tačke budu uspješne evropske i svjetske kompanije, a ne sredina koja ih u tom trenutku možda i ne stimuliše na adekvatan način. Uvjeren sam da će se za mnoge mlade ljude sa ovih prostora daleko čuti, a pogotovo one kojima nisu neophodne posebne inspirišuće poruke. To su oni koji sigurno već uveliko rade na svojim idejama“, poručuje Zeljković.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Postavite realne fitnes ciljeve u ovoj godini

Police Exam Guide – How To Pass The Police Test