Redakcija
Otvoreno o “aferi HNB”
Foto: Otvoreno / HRT
Nakon otkrića da su zaposlenici HNB-a, među kojima i aktualni guverner Boris Vujčić i njegova zamjenica Sandra Švaljek, trgovali vrijednosnim papirima banaka čije poslovanje nadzire upravo HNB, saborski Odbor za financije zatražio je pisano očitovanje od guvernera, a oporba traži ostavke svih čelnih ljudi. Hrvatska narodna banka odgovara da nijedan zakon nije prekršen. Jesu li čelni ljudi HNB-a iskoristili povlašteni položaj u trgovanju vrijednosnicama banaka? Što će poduzeti Hanfa? Kako će završiti afera koja trese HNB?
Gosti emisije HTV-a Otvoreno voditelja i urednika Damira Smrtića bili su Vjekoslav Kozina, direktor Ureda za usklađenost poslovanja HNB-a; Grozdana Perić, predsjednica saborskog Odbora za financije i državni proračun (HDZ); Mišel Jakšić, saborski zastupnik (SDP); Stjepan Čuraj, predsjednik HNS-a; Zvonimir Troskot, član saborskog Odbora za financije i državni proračun (MOST) te Ratko Bošković, publicist i ekonomski analitičar.
Perić: Očekujem vrlo brzi odgovor HNB-a
Grozdana Perić, predsjednica saborskog Odbora za financije i državni proračun (HDZ), rekla je kako na adresu Odbora za financije ništa nije stiglo iz HNB-a.
– Upućeno je jutros i očekujem vrlo brzi odgovor HNB-a. Guverner je već davao puno informacija i nadam se da će i on imati nešto dodatno čime nam može potkrijepiti sve informacije koje se posljednja dva izašle u javnost i na taj način ćemo imati nešto opipljivo da to ne budu medijske špekulacije nego da to bude od njega data vjerodostojna izjava nakon koje ćemo moći komunicirati s ostalim kolegama, rekla je Perić.
Dodala je kako temeljem poslovnika, ako je jedna trećina članova Odbora dala zahtjev za sazivanje sjednice, mora sazvati Odbor u roku osam dana.
– Tada moram odlučiti o tome hoćemo li i na koji način održati tematsku sjednicu, istaknula je Perić.
Kozina: Imamo niz špekulacija o količini transakcija i broju zaposlenika i ja ih dosad nisam dobio
Vjekoslav Kozina, direktor Ureda za usklađenost poslovanja HNB-a rekao je kako pripremaju papire za Odbor.
– Pripremit ćemo sve što je potrebno kako bismo objasnili informacije koje su do nas došle, iako moram priznati, nažalost, puno se toga špekulira, a malo smo toga relevantnog dobili. Za sada ovo s čime smo izašli u javnost i što ćemo iznijeti pred Odbor odnosi se primarno na guvernera i zamjenicu guvernera, rekao je Kozina.
Na pitanje kako komentira prozivke da se zaposlenici nisu ponašali u skladu sa zakonom rekao je kako bi uistinu volio da i na njegov stol dođu informacije o zlouporabi povlaštenih informacija.
– Mi ovdje imamo niz špekulacija o količini takvih transakcija i broju zaposlenika i ja ih dosad nisam dobio. Ovo to je sada eksponirano u javnosti u odnosu na guvernera je tema koja je već bila u medijima pred 20 godina. Uvijek je to javnosti interesantno, ja to razumijem, ali raspolagati dionicama prije nego što je to zakonom regulirano i to na inicijativu HNB-a te izmjene zakona do kojih je došlo, ne čini mi se baš da smo na razini ovog o čemu se priča oko zloporabe povlaštenih informacija. U odnosu na zamjenicu guvernera također radi se o ulaganju u obveznice koje nije bilo regulirano, niti je sada, na način da je to zabranjeno. U odnosu na Europsku središnju banku, od nas se očekuje da to u budućnosti reguliramo, ali ni tada nije nužno da se radi o zabrani. Mi smo se odlučili na korak da to zabranimo i to će biti predmetom u ožujku 2022. i primjena te odluke koju smo pripremili, objasnio je Kozina.
Na pitanje voditelja emisije Damir Smrtića je li to etički Kozina je rekao kako ne može reći.
– Ne mogu reći je li etički u odnosu na kad ovdje spominju kaznena djela, kršenje zakona. Je li poštivanje zakona etički?, upitao je.
O činjenici je li se moglo prije podiči etičke standarde u HNB-u na višu razinu, Kozina je rekao kako se ta ljestvica podiže od jeseni 2019. otkad je osnovan Ured za usklađenost poslovanja HNB-a.
– Odmah smo krenuli u izradu novog etičkog kodeksa, on je donesen ujesen 2020. godine. Sada smo pripremili tu odluku koja je stroža (za ožujak 2022., op. a.) , većim djelom stroža nego u drugim zemljama EU. Uistinu se trudimo otvoriti poslovanje HNB-a transparentnije, trudimo se norme podići na višu razinu i teško je sad to staviti u kontekst događaja od prije 20 godina, naglasio je Kozina.
Jakšić: Crveni karton
Mišel Jakšić, saborski zastupnik (SDP) je rekao kako je sportskim žargonom rečeno ovo prekršaj koji zaslužuje crveni karton.
– Činjenica je da su ljudi koji rade u HNB-u, počevši od samoga šefa pa nadolje, izuzetno dobro plaćeni za hrvatske prilike. Mislim da je plaća guvernera duplo veća nego premijera, nekakve linije ispod njega imaju veće plaće nego ministri. Uopće se dovesti u takvu situaciju da mi raspravljamo, pa možda i na temelju špekulacija, je apsolutno katastrofalno i jako loše pogotovo jer je HNB sve ove godine slovio za instituciju u koju se moglo imati koliko-toliko povjerenja i nekako su te velike afere zaobilazile barem HNB. Sada nakon ovoga svega postavlja se pitanje i o nekim drugim temama koje su se provlačile uz HNB. Ovo je definitivno nešto što narušava povjerenje u samu instituciju jer ako netko tko bi trebao kontrolirati rad banaka trži dionice i vrijednosne papire tih istih banaka naravno da se tu radi o eklatantnom sukobu interesa i da se opravdano postavlja sumnja je li došlo do trgovanja onim informacijama koje mi obični smrtnici ne možemo imati. Bez jasnog i preciznog reza ne možemo očekivati da ćemo vratiti ljudima povjerenje u institucije ove zemlje, smatra Jakšić.
Uvjeren je kako je ovo još nešto što bilda percepciju korupcije, što se događa već nekoliko godina.
– To je nastavak trenda da derogiramo naše institucije. To smo gledali kod DORH-a, raspravi u Vrhovnom sudu, gledamo što nam se sad događa pod OLAF-om gdje EU institucije preuzimaju gonjenje u RH, učinili smo sve da Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa izbijemo sve eventualne adute koje imaju, a sad bi to mogli proširiti i na poreznu upravu i masu drugih institucija koji očito ne rade svoj posao, rekao je Jakšić.
Upitan što njegov crveni karton rekao je kako bi bilo izuzetno korektno i odgovorno da vodeći ljudi HNB-a barem ponude mandate na raspolaganje pa onda neka vladajuća većina odluči što će s njima.
– Ali u ovoj zemlje teško se netko odluči dati mandat za raspolaganje pa tako ne očekujemo to ni ovaj puta, odgovorio je.
Troskot: Hanfa ne može dati objektivnu analizu
Zvonimir Troskot, član saborskog Odbora za financije i državni proračun (MOST) ispričao je slučaj revizije u švicarskoj narodnoj banci koju je 20212. radila tvrtka u kojoj je i on tada radio. Uočili su transakciju kako je žena guvernera izvršila kupoprodaju CHF s dolarom na temelju informacija koje joj je dao suprug te je transakcijom zaradila 75.000 CHF. Istog trenutka nakon otkrića guverner švicarske narodne banke je dao ostavku, a podignute su i tužbe protiv njega i supruge, naveo je.
– Mi ne znamo što se ovdje dogodilo, imamo samo izvještaj novinara Indexa. Međutim, tu moramo razjasniti, što je jako važna činjenica, jest da osoba koja je zaposlena u HNB-u i Hanfi automatski biva osoba koja ima povlaštene informacije u svojim rukama. Zašto? Zato što se HNB bavi bonitetnom regulativom, što znači da ocjenjuje rizičnost plasmana, adekvatnost kapitala, rezervaciju kredita, imate direktne supervizije gdje revizori HNB-a odlaze u banke pregledavati papire, izvještaje banaka i HNB imam sve informacije, rekao je Troskot.
– Ako se otkrije da su osobe trgovale s tim vrijednosnim papirima, neovisno koji je, to je itekako sukob interesa i potencijalno kazneno djelo i onda je gospodin Kozina taj koji mora odgovarati, to je njegov odjel. Prva osoba ja kao revizor pozvao na odgovornost je gospodin Kozina. Ako vi niste unutar HNB-a napravili svoj posao odnosno vidjeli je li zaposlenici trguju na temelju svojeg znanja i izvještaja koje imaju onda imamo općenito problem kontrolnih mehanizama od najvažnijih institucija u Hrvatskoj HNB-a i Hanfe, dodao je.
– Danas sam se zgrozio nad izjavom Ante Žigmana koji je u Hanfi i koji je rekao da oni ne pregledavaju HNB nego osobe. Pa ne idete u HNB pregledavati zidove, nego osobe, transakcije i računala kojim upravljaju osobe. Naravno da je dao takvu izjavu jer se ograđuje jer su to dva prijatelja, Vujčić i Žigman. Sigurno to Žigman neće odraditi objektivno, uvjeren je Troskot.
Kozina je rekao kako je teško reagirati na nešto što zapravo nije niti artikulirano detaljno u odnosu na pojedine transakcije pojedinih zaposlenika.
– Volio bih da te podatke dobijem na stol, odnosno ako postoji nepovjerenje svakako da se provede i nadzor Hanfe koji je danas najavljen, rekao je Kozina.
Troskot je reagirao i rekao kako Hanfa ne može dati objektivnu analizu.
– Ako su ljudi stvarno trgovalo s dionicama i obveznicama komercijalnih banaka koje nadzirete to je direktni sukob interesa i vi ste prva osoba koja uz guvernera i guvernericu trebate odgovarati, rekao je Troskot Kozini.
Perić je rekla kako gospodin Troskot govori o osobama, a ne govori o činjenicama.
– Jako je važno utvrditi što je tko radio, kakav je zakon bio do 2013. godine, što je nakon 2013., je li se trgovalo obveznicama ili dionicama, što je dopušteno, što ne. Mi kao Odbor moramo doznati činjenice, znamo da se Zakon o HNB-u mijenjao 2008., 2013., 2020., kako bi se mogla utvrditi odgovornost, dodala je.
Čuraj: Treba istražiti, premalo je informacija
Predsjednik HNS-a Stjepan Čuraj rekao je da se razbacuje s dosta ozbiljnim kaznenim djelima i kvalifikacijama za ljude koji su navodno zaposleni u HNB-u, ali nisu čelni ljudi.
– Pokušava se nametnuti dojam da se to odnosi i na čelne ljude. Tu moramo razlučiti neke stvari. Možda je savršen primjer paralele sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa gdje vi danas možete imati vlasničke udjele u određenim poduzećima, ali kada stupate na dužnost morate ili prenijeti upravljačka prava ili ih prodati. Kada bi sutra donijeli zakon da nikad niste smjeli imati nešto takvo onda ne bi sigurno sada, prije 10-15 godina kad smo imali mogućnost da netko može biti i biti direktor u poduzeću i paralelno obnašati dužnost saborskog zastupnika, prozivali apriori nekoga da je radio nešto protuzakonito jer mu je to zakon dopuštao, istaknuo je.
– Koliko sam ja shvatio guverner je stekao te dionice dok nije biti niti u Savjetu HNB-a niti viceguverner i on ih je prije 20 godina prodao. Čak kaže da je i izgubio na toj prodaji, tako da ta tema ne ide pod ove kvalifikacije. Što se tiče trgovanja moramo razlučiti trgovanje u odnosu na ulaganje. Ako govorimo o zamjenici guvernera gospođi Švaljek ona je dugoročno ulagala odnosno oročila depozit i ostvarila na pet godina ostvarila prihode od kamata. Ako imate unutar pet godina više od tri transakcije onda je to trgovanje i onda se to oporezuje, objasnio je Čuraj.
– Sada ovdje imamo naznake da je tu bilo puno više ljudi, puno više novaca, koji su navodno koristili određene informacije i onda se prebacujemo na guvernera i zamjenika guvernera koji su nešto imali što onako dosta ne zvuči dobro, što ne mora biti ništa loše u samom zakonskom dijelu, dodao je.
– Treba to istražiti jer je premalo informacija, smatra.
Bošković: Tajming nije slučajan
Gospodine Bošković, vidjeli smo jučerašnju izjavu kolege Ilka Ćimića u uvodnom prilogu. Mi smo ga zvali i danas da eventualno iznese neke nove spoznaje nakon jučerašnjeg gostovanja guvernera Vujčića u tom uvodnom prilogu. Nije htio, kaže da ste vi taj razlog, vaše gostovanje. Na Indexu su večeras napisali da ste vi onaj koji brani Vujčića. Branite li ga i zašto, ako branite?, upitao je voditelj emisije Otvoreno Ratka Boškovića, publicistu i ekonomskog analitičara.
Odgovorio je kako nisu baš dobro čitali njegov status na Facebooku.
– Da, nisu dobro čitali, nisu dobro razumjeli. Ja nisam pokušavao braniti Vujčića. Po mom shvaćanju, nitko zaposlen u HNB-u ne smije i nikada nije ni smio imati nijednu dionicu, nijednu obveznicu, pa čak i neosigurani depoziti su problematični, bilo koje hrvatske poslovne banke. Bez obzira na to što piše u zakonima ili u pravilima banke. Sama činjenica da oni to sad zabranjuju svojim internim aktima dokazuje da oni to razumiju, da oni to nisu smjeli ni prije raditi. Ti ljudi bi trebali imati refleks, trebali bi imati šesto čulo, jednostavno, da to ne rade, ako žele biti vjerodostojni i ugledni dužnosnici, i ako žele da je njihova institucija vjerodostojna, HNB, uvjeren je Bošković.
– Znate kako to ide? Ako viceguverner želi kupiti jednu jedinu dionicu banke mora angažirati brokera. Mora dati nalog. Broker će kupiti tu jednu dionicu. Sutra će svi brokeri znati da je viceguverner kupio dionicu poslovne banke. Svi brokeraji su u vlasništvu banaka. Prekosutra i svi bankari znaju da je kupio. Prekoprekosutra znamo i mi novinari. I onda u banku dođu iz HNB-a ekipa i počne čačkati i postavljati neugodna pitanja. Pa direktor te banke će nazvati viceguvernera i reći tu ovi tvoji postavljaju neka nezgodna pitanja. Je li tebi jasno ako to izađe u javnost i banka izgubi na ugledu da će i tvoje dionice izgubiti na vrijednosti. Osim toga ti si naš dioničar. Znači, oni se izlažu mogućnosti ucjene i to je potpuno neprihvatljivo da to čine. A jesu li trgovali na temelju nekih povlaštenih informacija – to je zabranjeno svim ljudima, pa tako i svim zaposlenicima HNB-a, u to uopće nema sumnje. No probao sam sagledati širu sliku, objasnio je Bošković.
– Ono na što sam ja htio upozoriti je da tajming nije slučajan. Krajem ove godine, ili prvog dana iduće godine, ako Hrvatska preuzme euro, Hrvatska narodna banka se gasi i otvara se ekspozitura Europske centralne banke (ECB) u Hrvatskoj. I sad je pitanje tko će iz Hrvatske otići u upravno vijeće ECB-a. To je uz članstvo u Europskoj komisiji drugo najvažnije mjesto Hrvata u Europskoj uniji, a najvažnije u eurozoni, jer u Europskom vijeću je sam premijer, u Europskom parlamentu manje-više znamo kako je to, nije tako neko utjecajno i moćno mjesto. I ja vidim da po nekoj inerciji, kako sad stvari stoje i kako se oni trude, to bi bio sadašnju guverner Vujčić. Ali ja mislim da on po svom političkom backgroundu ne odgovara premijeru i ne odgovara stranci na vlasti. Tako da ja ne mogu tvrditi da je to sad netko instrumentalizirao Index i podmetnuo i pokrenuo, ali u javnosti se već spominju imena, konkretna imena potencijalnih budućih hrvatskih članova, istaknuo je Bošković.
– Koja imena?, upitao je voditelj.
– Ne mogu reći, to ne mogu reći. Jedna ugleda ekonomistica i jedan ugledni ekonomist. Ljudi od najvećeg povjerenja premijera i stranke na vlasti koji bi otišli u Upravno vijeće ECB-a iz Hrvatske, rekao je Bošković.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
GIPHY App Key not set. Please check settings