in

Za i protiv ploče bivšem majoru JNA koji se digao u vazduh u Bjelovaru

Slatka-Tajna.Eu

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) uputiće entitetu Republika Srpska (RS) i Gradu Banjaluka protestnu notu koja je dobijena od Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske zbog postavljanja ploče Milanu Tepiću u tom gradu na sjeverozapadu BiH.

Radi se o bivšem majoru Jugoslovenske narodne armije (JNA) koji je u septembru 1991. godine digao u vazduh skladište municije u kasarni u Bjelovaru sa 170 tona eksplozivnih sredstava, jer se nije htio predati pripadnicima Zbora narodne garde tog grada.

Tepića u Republici Srpskoj i Srbiji slave kao heroja, a u Hrvatskoj ga doživljaju kao ratnog zločinca koji je zamalo uništio grad Bjelovar.

Ploču sa njegovim imenom u istoimenoj ulici je otkrio banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković, a je prisustvovao je i Tepićev sin.

“Postavljanje ploče majoru Milanu Tepiću u ulici koja nosi njegovo ime godinama, nije akt koji je usmjeren protiv bilo koga, pa ni protiv hrvatskog naroda. Banjaluka je grad koji odaje počast junacima, ali i grad koji je zagledan u budućnost, poštujući sve narode koji žive u njemu”, navodi se u odgovoru iz kabineta gradonačelnika na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o motivima za postavljanje spomen-ploče.

Spomen-ploča Milanu Tepiću u Banjaluci (12. januar 2022.)

U oružanom sukobu u kasarni, te samoj eksploziji skladišta municije, poginulo je 11 hrvatskih vojnika i jedan pripadnik JNA. Ranjeno je oko 100 ljudi, među kojima su bili regruti JNA, hrvatski vojnici i bjelovarski civili.

Za gradonačelnika Banjaluke, koji je rođen 1993. godine, Tepićev čin je herojski.

“Major Milan Tepić je svijetli primjer Srbina koji se zakleo na odbranu zemlje koju je branio do kraja života, svjestan da bi oružje iz kasarne bilo upotrebljeno protiv srpskog naroda. Major Tepić je žrtvovao svoj život za vjernost sopstvenoj državi i vojsci, postupio je viteški, onako kako se očekuje od vojnika”, ističe se u odgovoru Stanivukovića na upit RSE.

Šta kažu žrtve Tepićevog čina?

U bjelovarskoj kasarni 29. septembra 1991. godine stradao je i Mario Šimić. Imao je 21 godinu. Njegov brat Željko Šimić kaže za RSE kako su se sve kasarne JNA u Hrvatskoj na početku rata predale mirno, te da se to očekivalo i u Bjelovaru.

Kaže kako mu je neshvatljivo da se Tepićev čin veliča nakon 30 godina, posebno od nekoga ko nije ni bio rođen kada se ova tragedija desila.

Za Šimića je riječ o političkom populizmu.

“Po meni sve je to dnevno-politička igra. On (Draško Stanivuković) po tome vjerovatno sebi diže rejting kod nekih ljudi i druge pameti u tome nema. Kada mladić koji u to vrijeme možda nije bio ni rođen tako nešto radi, a ne može znati ništa o tome šta je tamo bilo, mislim da to nije dobro. Umjesto da se to zaboravlja i da se maknemo od toga, on sad to opet potiče i mržnju i sve i tu nema pameti”, poručuje Šimić.

U oružanom sukobu u skladištu municije u Bjelovaru nastradao je i Stojadin Mirković, devetnaestogodišnji regrut JNA iz Gornjih Leskovica, kod Valjeva u Srbiji.

U dvorištu škole, u rodnom mjestu, Mirković ima bistu, a jedna ulica u Valjevu nosi njegovo ime.

Porodica i pripadnici Vojske Srbije ispred spomenika Stojadinu Mirkoviću u rodnom selu Gornje Leskovice kod Valjeva

Ipak, Stojadinova majka Anica kaže za RSE kako je vijest o smrti sina teško primila, jer u prvim izvještajima o dešavanju u Bjelovaru nisu javili da je u pitaju on.

“Vojnik bez imena, to je bilo teško preživjeti baš. Poslije se podesilo da je to moj sin, to je najteže bilo”, priča Anica Mirković.

Njegovo tijelo je preuzela četiri godine nakon pogibije i ukopan je u lokalnom groblju. Iako je, kako kaže, ponosna što je njen sin ispoštovao vojnu zakletvu koju je dao, država Srbija mu se nije odužila na pravi način.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







“Meni je ponos što je on ispoštovao sve kako treba, pa sad eto, oni neka se zamisle da l’ je sve u redu”, poručuje Marković.

Reakcije iz Hrvatske

Na vijest o postavljanju ploče Milanu Tepiću u Banjaluci, reagovao je i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak.

“Dokle god će populističko-nacionalistički političari, pogotovo ovako mladi kao Stanivuković, koji pojma nemaju o strahotama rata, živjeti na mitovima i na tome graditi svoj politički put, umjesto da ljudima pruže perspektivu kroz razvojne politike, do tada će nama susjedna zemlja biti zakopana u prošlosti. Ljudi će umjesto boljeg života biti trovani ovakvim kvaziherojstvima”, navodi se, između ostalog, u saopštenju bjelovarskog gradonačelnika.

Reagovao je i župan bjelovarsko-bilogorski Marko Marušić. Na zvaničnom web sajtu županije se navodi kako je slavljenje majora JNA Milana Tepića i podizanje spomen-ploče u Banjaluci “pljuska u lice i so na ranu svim žrtvama”.

“Major Tepić ostat će trajno zapamćen kao fanatik koji je 1991. raznio sebe i skladište sa 170 tona eksplozivnih sredstava na bjelovarskoj Barutani. Tim ‘izvanvremenskim podvigom’ kako ga u deliriju naziva gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, major Tepić je zavio u crno 11 bjelovarskih obitelji koje su tada ostale bez svojih sinova i muževa. Da nije spriječena detonacija ostalih skladišta, Tepić bi raznio cijeli Bjelovar”, navodi se u objavi.

Sa druge strane za gradonačelnika Banjaluke u tome nema ništa sporno.

“I vjerovatno ima ulica u Zagrebu ili Hrvatskoj čiji se naziv narodu u Republici Srpskoj ne dopada, ali kao Grad nemamo ambiciju da našim komšijama određujemo kako će obilježavati spomen na svoje ljude iz prošlosti”, navodi se u Stanivukovićevom odgovoru za RSE.

Ploča Milanu Tepiću je postavljena 8. januara, dan uoči obilježavanja Dana Republike Srpske, kojeg je Ustavni sud BiH dva puta proglasio neustavnim.

Politički i javni život u BiH već opterećuju aktivnosti vlasti Republike Srpske (RS) na neustavnom prijenosu nadležnosti sa države Bosne i Hercegovine na taj entitet.

Istovremeno, predstavnici stranaka iz RS bojkotuju rad institucija BiH skoro šest mjeseci od kada je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko dopunio Krivični zakon BiH i zabranio negiranje genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine.

Sociolog Ivan Šijaković kaže kako trenutno u okviru srpskog političkog korpusa nema niko ko „ne gaji neku vrstu demagogije zasnovanu na etničko-nacionalnom populizmu i lažnom patriotizmu“, na koji se, smatra Šijaković, priključio i Stanivuković.

“On zna, a i drugi mu to savjetuju da će on nestati sa političke scene jer će se druge političke partije obrušiti na njega i reći kako je neprijatelj i kako je izdajnik srpskog roda i naroda ako se ne priključi toj patologiji”, ističe Šijaković i dodaje kako je cilj takve politike “da se uvjere građani da su ugroženi, da postoje neprijatelji i da svi moraju da se žrtvuju poput Milana Tepića i drugih”.

“Bez obzira što će se drugi obogatiti među njima i što će postati moćnici na toj njihovoj nesreći i na toj njihovoj zaluđenosti. Dakle, narod se drži u tom jednom potčinjenom položaju i što nižem kulturnom nivou, pa i socijalnom i ekonomskom, kako bi se moglo njime manipulisati”, smatra Šijaković.

Šta je Tepić Srbiji?

Majora Milana Tepića je 19. novembra 1991. tadašnje Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) proglasilo je narodnim herojem.

U Beogradu mu je podignut spomenik, a u nekoliko gradova u Srbiji postoje ulice sa njegovim imenom. Također, kasarna kod Beograda nosi ime Milana Tepića, a u jednoj zgradi Generalštaba Vojske Srbije nalazi se i spomen-ploča.

U Republici Srpskoj ime Milana Tepića nose ulice u Prijedoru i Derventi, te u Banjaluci, a ovaj bh. entitet ustanovio je i poseban Orden za zasluge u ratu sa njegovim imenom.

Stojadin Marković nije proglašen narodnim herojem. Posthumno je odlikovan Ordenom za zasluge u oblasti odbrane i bezbjednosti SFRJ.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

Unesite dašak glamura u svakodnevni outfit

Real slavio protiv Barselone