Počeli smo tjedan s 5845 novooboljelih, a brojke će vjerojatno rasti

Na početku emisije izneseni su posljednji podaci iz Dubrovačko-neretvanske županije. 

– Brojke su prilično visoke, eskalirale su od 27. prosinca. Od nekih pedesetak, došli smo sada do petstotinjak novih slučajeva. Jučer i prekjučer je testirano oko tisuću naših sugrađana, negdje iznad 50% je pozitivno. Pozitivne su osobe svih životnih dobi, izvijestio je na početku emisije “U mreži Prvog”, ravnatelj Opće bolnice Duborvnik Marijo Bekić. 

Dodao je da je sinoć bolnica obradila svoje podatke, imali su 661 testiranu osobu, a od njih tristotinjak je bilo pozitivno. 

– Mišljenja sam da je to vrh epidemije, da će kroz idućih nekoliko dana brojke ravnomjerno raspodijeliti i da će ići prema dolje, dodaje Bekić ističući da imaju u Dubrovniku 50 hospitaliziranih pacijenata, a 2/3 su na terapiji kisikom. Nalazi se i šest osoba na respiratoru, a dvije su osobe preminule.

Postavlja se pitanje kada će se osjetiti posljedice perioda koji je iza nas, ali i pred nama. Imali smo blagdane, ljudi su na skijanju, a idućeg ponedjeljka počinje nastava. 

– Sada je baš nezgodno razdoblje, imamo nekoliko čimbenika. Doći će tu do raznih miješanja, očekujemo desetak do dva tjedna nakon povratka, pravo stanje kakvo će biti. Zadnja dva tjedna imamo porast novooboljelih, ovaj smo tjedan počeli s 5.845 novooboljelih, a te će brojke vrlo vjerojatno rasti. Imali smo okupljanja od Badnjaka pa na dalje. Polako ćemo osjećati posljedice u smislu povećanja broja novooboljelih. Samo se nadam da neće imati utjecaja na broj hospitalizacija, to jest da je riječ o omikronu, koji se brže širi pa je posljedica da imamo nagli skok , rekla je epidemiologinja HZJZ-a Dijana Mayer.

Dodaje da na svu sreću, oni koji su novooboljeli, imaju blaže kliničke slike.

– Ne treba se puno hvatati za to, jer nemamo dovoljno podataka o tome u kojem će smjeru ići kliničke slike, dodaje Mayer.

Nadamo se da će klinička slika kod omikrona biti blaža, ali za sada ne možemo reći u kojem će to smjeru ići, ističe pulmolog iz KBC-a Zagreb Saša Srića dodajući da su njihovi kapaciteti “pri popunjavanju”.

– Imamo širok spektar pacijenata. Teško je reći od ovih pacijenata koji su zaraženi deltom, ali koji s omikronom, ističe. 

Mayer dodaje da vladaju velike gužve na testiranjima, ali da se ne radi o manjku testova ili ljudstva.

– Na testove dolaze samoinicijativno ljudi, neki trebaju test zbog putovanja ili se vraćaju s putovanja… Indikacije za testiranje postavlja liječnik obiteljske medicine. Sigurno će biti još par dana dok ne počnemo normalno raditi. 

Kada na testiranje?

Rekla je i par savjeta kada se treba testirati.

– Nije isto ima li netko blagu hunjavicu, curenje nosa i grebanje u nosu. Ovisi i koliko dugo simptomi traju, neki se žele odmah testirati, to nije nužno. Važno se odgovorno ponašati, ne izlaziti iz kuće. Ne možete pogriješiti da se ponašate kao korona pozitivni. Znam da je to teško zbog posla, ali… Imam informacije da se na testiranje čeka tri do četiri dana, dodaje epidemiologinja. 

Pulmolog Srića jedan je od onih koji se zalaže za strože kontroliranje COVID potvrda. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Razmatranje obveznog cijepljenja je također nešto o čemu se treba razmišljati, ako se nastave ove brojke. Znam da nisu popularne mjere, ali sva naša uvjeravanje očito nisu urodila plodom kod određenog broja sugrađana. Budući da za sada nemamo takvu opciju, mislim da su strože kontrole COVID potvrda bitne. Bitno je da ljudi koji imaju neke simptome, da ne izlaze.

Dodaje da postoje drugi virusi, no zbog tijeka pandemije, dok se COVID isključi, ne možemo biti sigurni. 

“Nije bitno postroženje, već provođenje mjera”

Ravnatelj Bekić kaže da treba postrožiti nadzor provođenja mjera, kako bi one dale rezultat.

– Postojeće mjere su sasvim dobre, ali je pitanje njihovog provođenja i kontrole. 

Na upit ide li se prema postroženju mjera, epidemiologinja Mayer ističe. 

– Postrožavanje kontrole provedbe postojećih mjera. To što nitko ne traži COVID potvrde da nekom ulazu u objekt, to ovisi o organizatori. Sami sebi štetimo. U susjednim zemljama pokazivanje COVID potvrda je sasvim normalna stvar, nitko ne negoduje. 

Nejednakost na globalnoj razini

Postavlja se i pitanje zbunjenosti oko cijele situacije, kako u Hrvatskoj, tako i na globalnoj razini. Tenisač Novak Đoković, primjerice, može nastupiti na Australian openu iako nije cijepljen, dok drugi svi moraju biti cijepljeni. S druge strane, Rusima se ne priznaju Sputnjik cjepiva.

– Ne bi smjelo nikakve razlike. Ovo je nešto protiv čega se treba boriti. Ja sam čvrstoga stava da pravila moraju vrijediti jednako za sve, komentira Saša Srića.

Govorilo se i o “fluroni”, kombinaciji gripe i koronavirusa te mogućem još većem pritisku na bolnice. 

– Ako bude veći broj takvih pacijenata, bit će veće opterećenje. Znamo i za takva pacijenta u našem gradu, ističe iz OB Dubrovnik Marijo Bekić. 

Epidemiološke mjere vrijede i za druge respiratorne bolesti, nošenje maski, distancu i pranje ruku.

– Važno je provjetravati prostorije, bilo bi to dobro raditi što češće, dodaje Dijana Mayer.