in

Lidl i MERE-prilika ili problem za domaće proizvođače

Slatka-Tajna.Eu

Od 2022. godine na tržištu Bosne i Hercegovine poslovat će dva nova trgovačka lanca-Lidl i MERE. Oba trgovačka lanca nadaju se uspjehu ciljajući na segment diskontne prodaje koji je do sada bio pomalo podcijenjen od strane postojećih igrača, piše European Supermarket Magazine. Dolazak ova dva lanca potaknut je nedostakom konkurencije u segmentu sniženja, niskoj kupovnoj moći potrošača i uspješnim rezultatima postignutim u susjednim zemljama. Ovu vijest potrošači su primili s oduševljenjem koji očekuju niže cijene prije svega prehrambenih proizvoda, koji zadnjih mjeseci bilježe enorman rast, a svaka ušteda svakako da je dobro došla. Međutim, s druge strane ova dva lanca značajno će zaoštriti konkurenciju maloprodajnih trgovačkih lanaca, a imat će uticaj i na poziciju domaćih proizvođača na bosanskohercegovačkom tržištu.

Pozitivno za potrošače

Ljiljan Veselinović profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu za Business Magazine kaže  da će dolazak ova dva trgovačka lanca povećati konkurenciju i trgovcima i bh. proizvođačima.

„Upravo zbog prisutnog konkurentskog pritiska vjerujem da bi potrošači trebali biti na dobitku jer će imati raznolikiju ponudu, a na trenutno dostupne proizvode i od domaćih i stranih proizvođača, stvoriti dodatni pritisak da rade na unapređenju kvalitete i snižavanju cijena proizvoda. Vjerovatno će veća ponuda (posebno) novih proizvoda dovesti i do veće potrošnje, što će uticati i na povećanje iznosa prikupljenih poreza. Iako su potrošači ti koji odlučuju koje proizvode kupiti u konačnici, trgovački centri itekako mogu uticati na proizvode koji će se pronaći na policama. Sve dok domaći proizvođači vode računa o omjeru kvalitete i cijene, mislim da ni oni nemaju razloga za brigu“, ističe Veselinović.

Dodatni pritisak proizvođačima da rade na kvaliteti i snižavanju cijena proizvoda, kaže Veselinović

Sličnog mišljenja je i Mirsad Jašaršahić, predsjednik Privredne komore FBiH.

„Analizirajući uticaj pojave globanih trgovačkih lanaca u zemljama regije evdidentno je da je došlo do unapređenja zdrave konkurencija među maloprodajnim lancima, što i nije tako loše za domaće potrošače. Bit će to utakmica novih malotrgovinskih lanaca za dio kolača na našem tržištu. Domaći trgovački lanci u svakom slučaju će morati prihvatiti njihov dolazak kao realan izazov te će se morati tržišno prilagoditi novonastalim uvjetima“, za Business Magazine kaže Jašarspahić.

Bit će to utakmica novih malotrgovinskih lanaca, ističe Jašarspahić

Iz kompanije Express Consulting, koja zastupa trgovački lanac MERE, za Business Magazine potvrđuju najave da će u trgovinama MERE cijene svih artikala biti niže za 20  posto u odnosu na ostale trgovačke lance.

„To je u suštini i prednost na ostale trgovačke lance. Smatramo da je upravo taj segment vrlo pozitivna i dobra vijest za potrošače u BiH. Dakle, imat će jedno mjesto u gradu na kojem sve mogu kupiti značajno jeftinije, bez ozbira na trenutnu visinu cijene bilo kojeg proizvoda.  Ako, npr. neki proizvod poskupi u svim trgovačkim lancima, poskupit će i u MERE-u, ali opet će biti jefitiniji za 20 posto, nego u svim ostalim trgovačkim lancima. Cjenovna politika je ključna komparativna razlika u odnosu na sve druge. Osim toga, MERE karakterizira i određen raspored artikala u trgovinama, u što će se građani uvjeriti“, dodaju iz ove kompanije.

MERE najavio da će biti 20 posto jeftiniji

Izet Bozalija, direktor Hoše Komerc, koji je sa svojih devet supermarketa prisutan u Kantonu Sarajevo,  u izjavi za Business Magazine ističe da je svaka zdrava konkurencija dobro došla, te da nije ovo prvi put da nam dolaze novi trgovački lanci. Govoreći o ovim najavama nižih cijena, ističe da se radi o jednokratnom efektu, koji dugoročno nanosi ogromnu štetu, jer novac izlazi vani, a neke domaće trgovine koje ne budu mogle izdržati njihov damping, bit će primorane na zatvaranje.

Jašarspahić kaže da je riječ o logičnom marketinškom potezu za privlačenje novih kupaca i pozicioniranje na novom tržištu.

„Očekivati je da će doći do plasmana novih proizvoda sa tržišta Zapadne Evrope i Rusije. U kratkom roku će sigurno doći do nižih cijena, barem za određene uvozne proizvode. Domaći lanci će nužno morati tržišno reagirati poštujući jedini priznati zakon tržišta-zakon ponude i potražnje te zdrave konkurencije, koja  prirodno vodi nižim cijenama“, dodaje Jašarspahić.

Maid Jabandžić, direktor kompanije Madi za Business Magazine kaže da se ne boji promjena niti izazova, te da su mišljenja privrednika podijeljena. I dok jedni smatraju da će ovi lanci biti prijetnja, drugi očekuju više kanala prodaje te će vrijeme pokazati ko je u pravu.  Naglašava da s obzirom da se još uvijek čeka zvanični početak rada ovih lanaca, i da proizvođači ne znaju šta tačno mogu očekivati, te zbog drugih okolnosti koji se odnose na cijene sirovina, još uvijek nisu kreirali neke mjere kao odgovor na nove igrače na tržištu.

„Kompanijama je teško kreirati bilo kakve mjere jer svakih nekoliko mjeseci zbog rasta cijena sirovina prinuđeni smo poskupljivati naše proizvode. Sve zavisi od ugovora i uslova koje kompanije potpišu s izvjesnim kupcima. Međutim, svaki proizvođač ima računicu ispod koje ne može ići. S obzirom na najave lanca MERE,oni vjerovatno imaju neki budžet kojim planiraju pokriti taj damping, ali u slučaju naših proizvođača ja ne mogu naći neku matematiku kojom bi mogli ići s cijenama ispod ovih koje su definirane“, dodaje Jabandžić.

Osim uticaja na trgovačke lance koji posluju u BiH, otvara se i pitanja kako će dolazak ova dva lanca uticati na domaće proizvođače, s obzirom da će oba donijeti i neke nove, uvozne proizvode.

Iz Express Consultinga tvrde da će u njihovim trgovinama biti pretežno zastupljeni bh. proizvodi.

„Što se tiče proizvoda, u najvećoj mjeri će biti zastupljeni bh. proizvodi, ali i svi drugi koje budu tražili naši kupci. U toku je proces dogovaranja saradnje s bh. proizvođačima i distributerima, prioritet je direktna saradnja sa svim proizvođačima, uključujući i one najmanje poput porodičnih gazdinstava. Ti dogovori su tehničke prirode i neophodni su u procesu priprema za otvaranje trgovina“, pojašnjavaju iz ove kompanije.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Bozalija naglašava da, sudeći po načinu ulaska na ostala tržišta u regiji i posljedicama, dolazak ovih trgovačkih lanaca imat će poguban uticaj na domaće proizvođače.

„Jasno je da ovi trgovački lanci premalo pažnje posvećuju domaćoj proizvodnji, da jačaju vlastite robne marke, te da na taj način zapravo stimuliraju uvoz maloprodajnih artikala u zemlje kakva je naša. Takav način poslovanja značit će odliv, a ne dolazak kapitala u BiH, jer će police biti preplavljene stranim robama. Domaći proizvođači će biti u potpuno podređenom položaju i tražit će način da opstanu. Mnogi od njih će morati staviti ključ u bravu. U konačnici ćemo imati vrlo snažan udar na radna mjesta koja je domaća privreda uspjela očuvati sve ovo vrijeme obnove zemlje i razvoja kojeg smo imali. Također, isti problem očekuje i sektor maloprodaje. Ako npr. najveći domaći trgovački lanac Bingo na 1.000 metara kvadratnih svoga prodajnog prostora sada zapošljava 30 radnika, oni će imati duplo manje zaposlenih što će nanijeti direktne štete jednom od prioriteta domaće ekonomije, a tiče se zapošljavanja“,pojašnjava Bozalija.

Ovi trgovački lanci premalo pažnje posvećuju domaćoj proizvodnji, kaže Bozalija

Investirati u marketing

Kada je u pitanju dolazak Lidl-a, može se očekivati da će u njihovim trgovinama biti zastupljene njihove robne marke, koje će biti jeftinije, a koje su u susjednim zemljama zauzele značajan tržišni udio.

Lidl će donijeti svoje robne marke koje su u susjednim zemljama zauzele značajan tržišni udio

„Moglo se pretpostaviti da će doći do dolaska stranih tržnih centara u BiH s obzirom da je Lidl prisutan u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji… Naše kompanije su imale vremena da se pripreme. Smatram da brend kompanije iz naše zemlje neće imati problema oko ulaska u navedene tržne centre jer su se na vrijeme izgradile, a one koje to nisu sigurno da će dobiti novu konkurenciju. Kakva će strategija biti naših kompanija i trgovačkih lanaca ostaje da vidimo. Lidl je u Sloveniji preuzeo lidersku poziciju u odnosu na tržne lance iz te zemlje, a u Hrvatskoj je postao lider i zamijenio na toj poziciji Konzum.  Nadam se da smo mi izvukli pouku. Domaći proizvođači čiji proizvodi nisu baš poznati sigurno će dobiti jaku konkurenciju i teško će im biti da svoje proizvode uopće plasiraju u Lidl i MERE. Nažalost, još uvijek nije razvijena svijest kod naših privrednika šta znači investirati u marketing. Jedno je siguno, dolazi do novih prodajnih centara, novih proizvoda i ono tržište koje sad znamo sigurno će se promijeniti. Moramo još više raditi na promjeni svijesti naših kupaca jer jeftiniji proizvod u 90 posto slučajeva je i lošijeg kvaliteta“, za Business Magazine kaže  Admir Kapo, predsjednik udruženja Kupujmo i koristimo domaće.

Naše kompanije su imale vremena da se pripreme, naglašava Kapo

Jašarspahić ističe da ako pogledamo iskustva Hrvatske vidjet ćemo da Lidl preferira plasman inozemnih proizvoda ostavljajući domaću proizvodnju u podređenom položaju.

„Ključno je pitanje strategije ulaska Lidla i MERE u osvajanja našega tržišta, o kojoj ovisi da li će doći do akvizicija postojećih trgovačkih lanaca čime bi došlo do ozbiljnije promjene na domaćem tržištu što bi se u konačnici direktno odrazilo na domaću proizvodnju koja bi time tržišno izgubila kanale distribucije i pristupa prodaji krajnjim kupcima. Ukoliko ne dođe do preuzimanja nekog od većih domaćih lanaca za sumnjati je da će novajlije postati lideri na tržištu, ali će svakako vrlo brzo biti broj jedan konkurent za postojeće lidere na tržištu”, dodaje Jašarspahić.

S obzirom na nisku kupovnu moć građana i cijelu ekonomsko-socijalnu situaciju, postavlja se pitanje kako domaći proizvođači mogu zadržati lojalnost kupaca domaćim brendovima i proizvodima i mogu li se oslanjati na patriotizam kod potrošača. Ono što naši sagovornici naglašavaju jeste da bh. brend kompanije ne bi trebale imati većih problema, ali da će svakako morati raditi na poboljšanju kvalitete i više ulagati u marketing.

„U BiH postoje brend kompanije koje imaju značajne udjele na tržištu, a to su ostvarili kvalitetom i konkurentnošću. Mislim da te kompanije neće imati velikih poremećaja. Naše kompanije moraju učiniti sve da postignu što bolji kvalitet, prihvatljive cijene, investiraju u marketing i onda dolazak velikih tržnih centara kakvi su Lidl i MERE može samo poboljšati prodaju. Bez ovih stvari teško je imati lojalne kupce ukoliko nemamo kvalitet i pristupačnu cijenu“, kaže Kapo.

Veselinović ističe da je u uslovima gdje prosječna plaća jedva doseže 1.000 KM teško računati na patriotizam. On je svakako bitan faktor kod jednog broja potrošača, ali obično su takve promjene kod potrošača privremenog karaktera.

„Poboljšanjem kvalitete domaćih proizvoda od strane bh.proizvođača najbolji je način da se utiče na potrošače da kupuju domaće, jer sve drugo (kupovina samo zato što je domaći proizvod) je pogrešan motiv. Potrošači trebaju kupovati bh.proizvode zato što su to dobri proizvodi i zato što su kompanije izgradile snažnu prisutnost. Tu sami proizvođači trebaju puno uložiti u marketing i unapređenje kvalitete, jer vi danas imate jake domaće brendove koje kupujemo i u domaćim i u stranim trgovačkim lancima, u državi i izvan države. Sve to nije rezultat patriotizma potrošača, već jednostavne spremnosti kompanija da ulože u marketing, izgradnju snažnog brenda i odnose sa dobavljačima. U tom smislu, država može pomoći domaćim kompanijama uspostavljanjem povoljnijeg poslovnog ambijenta izmjenama zakona, rasterećenjem privrede, podršci izvozu i određenim edukacijama o tome kako izgraditi snažan domaći brend. A najveći broj potrošača će uvijek gledati da za svoj novac dobiju najbolji omjer cijene i kvalitete, iako to teoretski može značiti da sijeku granu na kojoj sjede“, pojašnjava Veselinović.

 Nova radna mjesta

Dolazak ova dva trgovačka lanca  znači i nova zapošljavanja, te je već sad zabilježen veliki interes za rad u ovim trgovinama.

„Želimo napomenuti to da će svi budući zaposlenici biti državljani BiH i to je nešto što je od velike važnosti. Mi već sada imamo veliki broj poziva od svih zainteresiranih za posao u MERE-u. To nas je ohrabrilo i vrlo nam je drago zbog tolike zainteresiranosti. Što se tiče broja zaposlenih, o tome je teško govoriti u ovom trenutku, ali možemo reći da je to broj radnika koji je potreban da funkcionira jedna velika trgovina“, kažu iz kompanije Express Consulting.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

LUDI POP

BATALI PRIČE ZA DJECU: Dalila i Car u izolaciji počeli maratonsku svađu!