in

RH će biti bolje zaštićena u situacijama krize

Slatka-Tajna.Eu

Guverner HNB-a Boris Vujčić

Foto: Dnevnik / HTV/HRT

Hrvatska ima još samo godinu dana do uvođenja eura. Guverner HNB-a Boris Vujčić, gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a, rekao je kako je pred njima puno logističkih priprema. 

– Nadamo se da ćemo za godinu dana ući u eurozonu i ova godina je godina pripreme. To ćemo sa sigurnošću znati na ljeto kada bi se trebala donijeti odluka, ali mi se pripremamo kao da je 1.1.2023. taj datum. Pred nama je dosta logističkih priprema i za HNB, ali i za ostale – bankarski sektor, poduzeća. Svi moramo biti spremni, ako ništa drugo, od ljeta objavljivati cijene i u kunama i u eurima, moramo biti spremni za opskrbu tržišta s novčanicama, kovanicama, povlačenje novčanica, kovanica, rekao je.

Istaknuo je kako je paralelno objavljivanje cijena ideja da se na neki način spriječi lov u mutnom.

– Tražit ćemo da cijene budu istaknute i u eurima i u kunama i prije i poslije ulaska u eurozonu, kako bi se ljudi dobro naviknuli na cijene, i kako bi mogli ocijeniti je li netko pokušao iskoristiti to razdoblje za dizanje cijena, rekao je Vujčić.

Prednosti i mane

Na pitanje koje su prednosti i mane ulaska u eurozonu guverner HNB-a rekao je kako ne vidi značajnije mane.

– Hrvatska će biti bolje zaštićena u situacijama krize. Kad ste dio eurozone nema napada na vašu valutu. Također, uklanjanje tečajnog rizika po ćemu je Hrvatska zemlja koja će najviše profitirati ulaskom u eurozonu od svih zemalja koje su do sada ušle jer imamo najveću eurizaciju ekonomije već sada. Kod nas je većina štednih oročenih depozita u eurima, 140 posto vrijednost BDP-a duga svih sektora države, poduzeća, stanovništva je vezan uz euro zbog čega je tečajni rizik vrlo velik. Deset postotna deprecijacija tečaja kune prema euru bi povećala dug svih sektora za preko 50 milijardi kuna. Taj rizik je jako velik, može dovesti do recesije i njega ćemo ukloniti ulaskom u eurozonu, naglasio, te dodao da ne vidi značajnije mane.

– Teoretski mana je gubitak neovisne monetarne politike. Ali ja sam objašnjavao da mi svoj tečaj i ovako i onako moramo vezati uz euro, to radimo od kraja 1993. godine i zato ne možemo koristiti tečaj kao aktivni instrument monetarne politike ovako ili onako, rekao je.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







Konverzija kuna u eure

Najviše bi posla moglo biti oko golemih količina gotovine koju građani drže kod kuće. Procjenjuje se na čak 40 milijardi kuna.

– U opticaju je 36 milijardi kuna gotovine i to bi se trebalo tijekom ovih 12 mjeseci ili položiti u banke, što omogućuje vrlo jednostavnu konverziju, ili polako trošiti tijekom ove godine da nemamo toliku količinu kuna na kraju ove godine, rekao je guverner. 

Dodao je da bi se svi koji imaju puno kuna u gotovini u ovih godinu dana trebali pripremiti za konverziju i smanjiti količinu gotovine.

– Oni koji imaju normalne količine gotovine neće imati nikakve probleme. Još će se dva tjedna nakon ulaska u eurozonu omogućiti plaćanje u kunama. Nakon toga će se kune moći zamijeniti u bankama za eure po fiksnom tečaju i bez mjenjačke provizije zaključio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

🐈 Мастера суматохи! 😺 Подборка смешных котов для хорошего настроения! 😺

Hendikep za Zvezdu, Kalinić pozitivan na kovid – Virus korona