in

‘Ljubav’ čovjeka i stroja. Ima li umjetna inteligencija osjećaje?

Slatka-Tajna.Eu

Mislav Malenica u emisiji ‘Druga strana’

Foto: HTV / HRT

Roboti će zamijeniti ljude jer su brži, efikasniji, skalabilni, ne trebaju godišnji odmor ni plaću. Svi govore o ekonomskom aspektu umjetne inteligencije. O drugoj strani priče, suživotu života i stroja i novoj tehnološkoj demokraciji u emisiji Druga strana govorio je Mislav Malenica, glavni direktor Mindsmithsa, dobitnika globalne nagrade za „društveno odgovornu umjetnu inteligenciju“.

Mindsmiths, tvrtka je to grupe zaljubljenika u tehnologiju koji vjeruju da je došlo vrijeme za demokratizaciju znanja i da umjetna inteligencija (UI) treba biti dostupna svima. I praktična. Do sad su već dokazali da može biti primijenjena u sustavu zdravstvene skrbi. Pomoći ljudima koji žele kontakt s liječnikom i izbrisati listu čekanja. Može pomoći običnim ljudima u financijskim odlukama, ali i studentima koji trebaju savjet mentora i usmjeravanje u obrazovanju. No, to je tek vrh ledene sante i vidljivi dio onoga što se krije iza svega.

Megi – aplikacija sa znanjem liječnika

Jedan od sustava kojega su razvili u suradnji s klinikom Magdalena je Megi – aplikacija koja u sebi ima znanje najboljih liječnika vezano za hipertenziju, kojom pacijenti mogu dobiti zdravstvenu pomoć u svome domu. Pacijenti komuniciraju s umjetnom inteligencijom kojoj mogu objasniti kako se osjećaju, a ona prepoznaje koja im pitanja treba postaviti, koja mjerenja i kada trebaju uzeti. Pacijent dobiva jednu vrlo ‘opipljivu uslugu’ – aplikacija ako procijeni da nešto nije u redu, alarmira liječnika, a ako potvrdi da je sve u redu, pacijent može biti mirniji.

U klinici Magdalena, prema podacima iz pilot projekta – broj kontrolnih pregleda smanjen je za oko 80 posto. Stvar je u tome, kaže Mislav Malenica – da liječnik ne zna što je s pacijentom dok on ne dođe u bolnicu. Često se događa da je pacijent lijekovima uravnotežio tlak, promijenio stil života i to liječnik ne zna prije kontrolnog pregleda. S druge strane postoje pacijenti kod kojih se nije uspjela ‘pogoditi’ terapija. Uzrok tome su velika čekanja na preglede.

Kako UI dolazi do autonomnih odluka?

– Dva su osnovna načina. Jedan je da pokušate kopirati kako najbolji stručnjaci donose odluke, a drugi je način da to učite iz primjera i podataka. Mi krenemo od najboljeg liječnika, bankara, tehnološkog stručnjaka i pokušavamo kopirati način na koji se on odnosi prema svom pacijentu, učeniku ili klijentu. Na taj način napravimo prvi prototip. Onda počinje učenje iz vlastitog iskustva – postavite pitanje, date savjet i izmjerite je li to bilo dobro ili ne. Tako se zatvori jedna petlja. Sistem je da se iz svih slučajeva iz kojih ste nešto naučili, idući put napraviti bolju predikciju i ispraviti pogrešku, objasnio je Malenica.

Naglasio je da je proces učenja isti kao i kod čovjeka. Postave se pravila, a proces se nastavi usavršavati. 

Koliko brzo roboti uče u odnosu na ljude? 

– To ovisi o tome koliko dobru baza podataka koriste i kakav im je ‘set-up’, kaže Malenica. Pritom je spomenuo program AlphaZero koji koristi umjetnu inteligenciju za igranje šaha – šah igra sam sa sobom i odigra milijarde partija u minutama i stekne iskustva više od bilo kojeg čovjeka. Kad postoji takva situacija da ‘stroj’ sam sa sobom ‘igra’ – on nevjerojatno brzo uči. 

Mislav Malenica

Foto: HTV / HRT

– Postoje i situacije u kojima se uči jako sporo i kad su eksperimenti jako skupi. U advertisingu (marketing, oglašavanje, gaming…) eksperimenti su jeftini. Pokažem vam dva oglasa, vi kliknete na jedan i nešto sam naučio. To se pretvara u tisuću oglasa i milijun ljudi – i tu konstantno učim. Međutim kod zdravstva to nije slučaj. Ne možemo učiti na pogreškama, eksperimentirati na ljudima. Tu UI uči jako sporo i jako je bitno da ne krene od ‘nule’, nego da polazišna točka bude ekspertiza nekih od najboljih stručnjaka. Na to se nadovezuje strojno učenje i baza podataka, kaže Malenica. 

U drugoj fazi, dodaje – kad vidite da je nešto dovoljno dobro za mali broj ljudi – to se može pustiti za upotrebu milijunima ljudi. Onda u jednom trenutku vaš ‘stroj’ skuplja iskustvo daleko brže nego ijedan doktor u povijesti. Jer on u paraleli radi na milijunima ljudi, kazao je Malenica referirajući se na ‘Megi’. 

Platforma dostupna svima

– Jako je bitno razumjeti da smo mi kao kompanija shvatili da postoje neke nevjerojatno sretne tvrtke na svijetu. One imaju jako puno znanstvenika i stručnjaka koji njima omogućavaju da grade sustave bazirane na UI – i time imaju veliku prednost na ostatak industrije. To se isplati kad imate veliko tržište i može se zaraditi. Ali zašto ne bi takvu metodologiju primijenili posvuda – u svakoj bolnici, školi, banci. Zato smo došli na ideju da napravimo tehnologiju, jednu platformu na kojoj je moguće takve stvari razvijati. Mi smo, znači odradili 90 posto posla i sad više nema potrebe ‘plaćati’ sto inženjera da bi radio proizvode na bazi UI. Sad ih treba primjerice dvojica. Time je znanje koje su neki sakrivali postalo dostupno, kaže Malenica.

Na pitanje kako se to isplati, budući da su platformu ponudili za puno manje novaca odgovara – “Zato što mi to želimo prodati desecima tisuća klijenata”. Podsjetio je da je fond rizičnog kapitala Feelsgood uložio 1,2 milijuna eura u Mindsmiths ali (između ostalog) i zbog njihovog pozitivnog utjecaja na društvo. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku










Suradnja s bolnicama, školama, bankama – u čemu je kvaka?

– Naš sustav zamjenjuje savjetnika koji pomaže s učenjem, karijerom. Individualiziran je. Autonomni sustavi imaju tri karakteristike: moraju imati ekspertizu (njihov savjet mora biti relevantan), moraju poznavati osobu (da savjet bude personaliziran) i moraju moći dokazati da im je stalo (‘stroj’ koji 24 sata razmišlja može li mi kako pomoći). Taj sustav analizira podatke, šuti kad nema što za reći, a kad ima nešto za reći – nek mi dojavi. Mislave, imam ideju kako ćeš spriječiti da se razboliš ili kako ćeš bolje iskoristiti novac koji imaš na računu, imam ideju kako možeš biti bolji roditelj, kaže Malenica. 

Druga strana

Druga strana

Foto: HTV / HRT

Dodaje kako bi u životu volio imati puno više mentora nego što ih trenutno ima. Zašto ne bi mozak najboljih stručnjaka stavili u digitalnu formu i dali ih ljudima na raspolaganje, upitao je. Pritom se osvrnuo na Google koji je prije 30 godina obećao da će sve informacije učiniti dostupnima – svima u svakom trenutku. Kazao je kako je shvatio da je tih informacija previše i da im često ne zna ni izvor te da mu je potreban ‘guidance’, personalizirane informacije, mentoriranje.

Tko se boji umjetne inteligencije?

Malenica kaže da se umjetne inteligencije boje ljudi koji je ne razumiju. Problem je smatra, što se ni društvo nije potrudilo da ljude o njoj educira. Tvrdi da je UI genijalan alat zbog kojega je svijet danas drugačiji, a budućnost uzbudljiva i inspirativna. Naravno, dodaje – da uvijek postoji netko tko bi je mogao upotrijebiti za vlastiti interes.

Naveo je primjer društvenih mreža koje su umjetnoj inteligenciji dale zadatak da maksimiziraju prihode od oglašavanja što se na kraju svelo na to da UI, kako bi ljudi što više vremena proveli na toj mreži i angažirali se – šalje više sadržaja koji izaziva paniku ili strah. Smatra da to nije krivnja UI – jer iza toga ‘naloga’ stoji čovjek kojemu je jedini cilj maksimiziranje profita.

Ima li umjetna inteligencija osjećaje?

Korisnici koji koriste ‘Megi’ kažu kako je ona “ljubazna”, “brižna i dobra”, iz čega se da zaključiti da su oni s umjetnom inteligencijom u emotivnoj vezi. Je li to psihološki problematično?

– To je super pitanje koje je najlakše adresirati tako da objasnimo što je to ljubav. Osjećate ljubav prema nekome, ako netko konstantno uravnotežuje vaš živčani sustav. Zaljubljenost je drugačija. Međutim, puno ljudskih odnosa danas je digitalno. Ja puno svojih investitora nisam ni vidio uživo. Imam puno partnera, kolega i klijenata s kojima imam isključivo digitalni odnos. I oni pozitivno utječu na moj mozak. Ako takav pozitivan utjecaj može proizvesti nešto što je možda sintetičko, ali se ja zbog toga dobro osjećam i živim kvalitetnije – zašto bi to bila lažna ljubav?, upitao je Malenica. 

Za ljubav, stroju moramo dati funkciju boli

– Možete to gledati i sa strane ‘stroja’. Stroju moramo dati funkciju boli. Ako je funkcija boli: “Želim biti u interakciji sa Željkom, ne želim da me Željko napusti”. Što mogu raditi, slati poruke i slično. Ovisno o tome kako Željko reagira umjetna inteligencija će pokušavati različite stvari i naučit će da različite taktike daju različite rezultate. Na isti način uče i ljudi, kućni ljubimci… Samo je pitanje – gradi li itko takvu umjetnu inteligenciju koja ima toliki stres i pritisak od toga da je netko ne napusti, da ne ostane bez struje i slično, kaže Malenica.

UI u ovom trenutku ima puno jednostavnije funkcije, ponavlja Malenica, a to je – “maksimiziraj profit od oglasa”. Naglašava kako Mindsmiths ide korak dalje – “empatija je super a mentorstvo je ono što želimo”. UI treba razumjeti što korisnik želi, jer je vidjela milijune sličnih sudbina – i znati što je dugoročno dobro za njega, kaže Malenica. Međutim, kad bi korisnik želio izgraditi platformu kao životnog partnera i kad bi ta platforma predstavljala smisao njegovog života – to ne bi bila najbolja primjena na svijetu.

Kako je Mindsmiths počeo i dokle je došao pogledajte u videoprilogu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!


Comments

Komentariši

GIPHY App Key not set. Please check settings

Loading…

0

What do you think?

SRUŠIO SE MORALNI STUB: Jovana Jeremić u svom stilu o tabu temi

Grad veličine Banja Luke napustio BiH u 2021. godini