in

ONE PRAVE RAZLIKU:Napredak i uspjeh studenata najveća su mi motivacija

Slatka-Tajna.Eu

Prof.dr. Biljana Antunović znanje i iskustvo sticala je na prestižnim evropskim univerzitetima i institutima koje od 2009. godine prenosi studentima Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.  Profesorica Antunović je i prorektorica za međunarodnu i međuuniverzitetsku saradnju Univerziteta, te snažno zagovara mobilnost studenata kao priliku za sticanje novih iskustva i ličnu i profesionalnu izgradnju. Autorica je brojnih knjiga i radova objavljenih u eminentnim međunarodnim časopisima, a dobitnica je i Povelje Zlatni grb Grada Banja Luka za ostvarene vrhunske rezultate u oblasti obrazovanja i nauke. Svoje studente uči uzajamnom uvažavanju i toleranciji, a svojim primjerom podstiče ih da odu u inozemstvo, steknu znanje i iskustva, a da onda to primjene u Bosni i Hercegovini. U intervjuu za Business Magazine, profesorica Antunović govori o svom akademskom i profesionalnom putu, stanju u nauci i izazovima s kojima se suočavaju oni koje se bave naučno-istraživačkim radom u BiH, te položaju žena u nauci.

BM:Kako je  tekla Vaša akademska i profesionalna karijera i šta je presudilo da odlučite studirati na Univerzitetu Ludwig-Maximilians u Minhenu?

ANTUNOVIĆ: Studirala sam fiziku na odsjeku za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, a na posljednjoj godini studija sam se posebno zainteresovala za fiziku elementarnih čestica. U to vrijeme koleginice sa odsjeka su već bile članovi međunarodne istraživačke kolaboracije H1 te sam i ja kao student dobila priliku da svoj diplomski rad uradim na Max-Planck institutu za fiziku u Minhenu na eksperimentu H1 na HERA akceleratoru (DESY, Hamburg) u okviru kolaboracije. Po završetku osnovnih studija upisala sam doktorske studije na Fizičkom fakultetu Ludwig-Maximilians Univerziteta u Minhenu (LMU), a istraživanje sam nastavila na Max-Planck institutu za fiziku. Diplomu doktora prirodnih nauka iz oblasti fizike elementarnih čestica stekla sam 2007. godine. U periodu 2004 – 2006. godine bila sam zaposlena kao saradnik na Odsjeku za fiziku PMF Univerziteta Crne Gore, a tokom školske 2005/06. godine honorarno angažovana kao saradnik u nastavi na Fizičkom fakultetu LMU-a. Po završetku doktorskih studija, u periodu 2007-2008. godine, bila sam na poslije doktorskom usavršavanju u Deutsche Elektronen Synchrotron (DESY) Institutu u Hamburgu kao član međunarodnih istraživačkih kolaboracija eksperimenata H1 na HERA akceleratoru (DESY) i ATLAS na LHC akceleratoru (CERN). Od 2009. godine sam zaposlena na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci gdje sam trenutno u zvanju redovnog profesora i predajem na sva tri ciklusa studija. Od 2019. godine sam i učesnik međunarodne kolaboracije DARWIN, kao član istraživačke grupe Instituta za nuklearne nauke Vinča.

Dobitnica priznanja Grada Banja Luka (

BM:S obzirom da ste redovna profesorica na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu, a imali ste priliku studirati i u inozemstvu, kako ocjenjujete stanje u nauci i obrazovanju u BiH?

ANTUNOVIĆ: Kroz moje obrazovanje, naučno-istraživački rad i međunarodno iskustvo koje sam stekla shvatila sam da mi sa ovih prostora, svojim znanjem ne zaostajemo za kolegama sa najprestižnijih evropskih institucija i da imamo izuzetan intelektualni potencijal. Kada su u pitanju naši studenti i svršeni studenti oni su najbolji pokazatelj kvaliteta našeg obrazovanja jer se lako i brzo snalaze u svim sredinama i na svim zadacima, kako u razmjeni studenata, tako i u radu u struci u svojoj oblasti, nastavku školovanja na institucijama širom svijeta, ali i naučno-istraživačkom radu. Na Univerzitetu u Banjoj Luci, ali i svim javnim univerzitetima u BiH, kontinuirano i intenzivno radimo na unapređenju obrazovanja. Kroz međunarodne projekte i saradnju sa kolegama jačamo infrastrukturne kapacitete, modernizujemo studijske programe, učvršćujemo saradnju sa privredom, uvodimo više prakse. Smatram da na svim ovim segmentima treba da radimo još više kako bismo našim studentima pružili najbolje moguće obrazovanje.

Kada je riječ o naučno-istraživačkom radu on je zasnovan prije svega na entuzijazmu i radoznalosti samih istraživača, a najveća satisfakcija za rad su ostvareni naučni rezultati, njihovo prepoznavanje i vrednovanje. Međutim, ako istraživaču ne pružite elementarne uslove za rad onda ni značajne rezultate ne možete očekivati. S obzirom na ulaganja u nauku u BiH smatram da naučnici postižu dobre rezultate. Međutim, treba imati u vidu da razvijenost nauke direktno oslikava stepen razvijenosti jednog društva, a time se ne možemo pohvaliti. U BiH se mora iznaći način da se pruži veća podrška istraživačkom radu i mladim istraživačima ukoliko ne želimo da odu sa ovih prostora, a oni koji su otišli želimo svakako da nam se vrate.

BM:Trenutno ste prorektorica za međunarodnu i međuuniverzitetsku saradnju Univerziteta u Banjoj Luci. Koliko je značajno raditi na internacionalizaciji visokoškolskih ustanova u BiH i mobilnosti studenata?

ANTUNOVIĆ:Internacionalizacija je strateško opredjeljenje Univerziteta u Banjoj Luci i uopšte ključni faktor u razvoju visokoškolskih ustanova u 21. vijeku. Kroz internacionalizaciju unapređujemo i nauku i obrazovanje na našim institucijama, a istovremeno postajemo međunarodno vidljivi i prepoznatljivi. Mobilnost studenata je izuzetno značajan aspekt internacionalizacije Univerziteta, ali i veliki izazov za sve nas koji smo u visokom obrazovanju BiH zbog nedovoljnog interesovanja studenata da idu u razmjenu što nas stavlja na vrlo nepovoljnu poziciju u odnosu na evropski prosjek. Studenti na ovaj način dobijaju priliku da steknu nova iskustva i da se izgrade na ličnom i profesionalnom planu, upoznaju novu kulturu, jezik, steknu nove prijatelje. Također, na univerzitete u BiH želimo dovesti što veći broj stranih studenata u razmjenu i na taj način pokazati da smo podjednako dobri i kvalitetni kao i neki drugi evropski univerziteti sa mnogo dužom tradicijom. Studenti koji imaju iskustva u razmjeni su najbolji ambasadori mobilnosti studenata.

Internacionalizacija je strateško opredjeljenje Univerziteta u Banjoj Luci

BM:Objavili ste niz radova vezanih za energetsku efikasnost. Kakvi ekonomski i ekološki benefiti se mogu ostvariti utopljavanjem zgrada?

ANTUNOVIĆ:Sektor zgradarstva predstavlja najvećeg potrošača energije u BiH, ali i Evropi i svijetu te samim tim zagađivača životne sredine kroz emisiju štetnih gasova. Nepostojeća ili neadekvatna toplotna izolacija je jedan od osnovnih razloga za to. Stoga, energetska efikasnost u zgradarstvu predstavlja najveći potencijal za uštedu energije, odnosno, ostvarenje ekonomskih, a što je najvažnije ekoloških benefita.

BM:Prema podacima Ujedinjenih nacija, žene širom svijeta zastupljene su svega 30 posto u nauci. Šta je uzrok ovako niskom procentu i kako motivirati mlade žene da se počnu baviti naukom i da studiraju na tehničkim fakultetima?

ANTUNOVIĆ: Mislim da niska zastupljenost žena u nauci leži u činjenici njihove uloge u društvu. Naime, žene kao majke i stub porodice sa jedne strane imaju veliku odgovornost i značajnu ulogu u porodici i odgajanju djece, a sa druge strane kao veoma odgovorne su izutetno posvećene poslu. Nauka traži beskonačnu posvećenost bez radnog vremena i tu dolazi do sukoba mogućnosti i potreba. Što se tiče žena u tehničkim naukama situacija se značajno mijenja posljednjih godina, a i sama sam svjedok tome. Među mojim studentima na tehničkim fakultetima sve je više studentkinja što mene kao ženu posebno obraduje kada uđem u učionicu.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku







BM:Samo 11 posto žena je na pozicijama viših istraživača koji vode projekte u Evropi. Da li se ženama vjeruje na rukovodećim pozicijama i da li kod žena postoji bojazan od neuspjeha zbog čega  izbjegavaju da se nametnu unatoč kvalifikacijama?

ANTUNOVIĆ: Smatram da su žene vrlo odgovorne i posvećene poslu, ali da to nažalost, društvo i sredina u kojoj rade adekvatno ne prepoznaju. Ženama sa istim kvalifikacijama je mnogo teže nametnuti se, naročito kada su u pitanju rukovodeće pozicije, nego muškarcima koji su jednako kvalifikovani. Bojim se da je u pitanju inertnost društva koje još uvijek nije dostiglo taj stepen razvijenosti da prepozna stepen angažovanja jedne žene i ulogu koju ima u porodici i društvu, a ne strah samih žena od neuspjeha.

Žene su vrlo odgovorne i posvećene poslu, kaže Antunović

BM: Kojim motivima se vodite u radu sa studentima, te kako ih potaknuti da ostanu u BiH i da znanje stečeno na bh. univerzitetima primjene u BiH?

ANTUNOVIĆ: Prvi i najvažniji motiv kojim se vodim u radu sa studentima je ljubav prema mom pozivu, podučavanju i fizici i potreba da svoje znanje dijelim sa studentima. Rad sa mladim ljudima čiji je um potpuno otvoren za nova znanja i način razmišljanja me zaista upotpunjuje i na svojevrstan način oplemenjuje kao profesora. Učim svoje studente uzajamnom uvažavanju, toleranciji, vrlo sam otvorena u komunikaciji sa njima i iskreno se nadam da svoj entuzijazam u radu prenosim i na svoje studente. Govorim im da je znanje najveće bogatstvo i kapital koje im niko ne može oduzeti, a ako ga nesebično dijele neće postati manje bogati. Učim ih i da se raduju životu, da budu vedri i nasmijani jer životna radost je najjača pokretačka snaga. Najviše me motiviše njihov napredak i uspjeh, ne samo tokom studiranja već i kasnije u struci ili naučno-istraživačkom radu. Nadam se da svoje studente najbolje potičem svojim primjerom o ostanku u BiH, podrškom, uključivanjem u naučno-istraživački rad, uvažavanjem njihovih postignuća i motivacijom da dalje napreduju. Stalno razgovaram sa njima o tome da treba da uče strane jezike, da odu u inostranstvo na razmjenu ili usavršavanje, da takoreći kalibrišu svoj vrijednosni sistem, a da se onda ovdje vrate. Naravno, društvo i država mora pokazati odgovornost u tom smislu i pružiti im adekvatne uslove, finansijsku i političku stabilnost, da oni ne žele da odu ili ako odu da požele da se vrate i grade svoju budućnost i porodicu ovdje jer „Sunce tuđeg neba neće ih grijat k’o što ovo grije“.

Povećati ulaganje u nauku

BM:S kojim izazovima se susreću oni koji se bave naučno-istraživačkim radom i šta je potrebno uraditi kako bi u BiH bilo više naučno-istraživačkih projekata i značajnije prepoznatljivosti bh. istraživača na međunarodnoj naučno-istraživačkoj sceni?

ANTUNOVIĆ: Najveći izazov za istraživače su ograničavajući faktori sa kojima se susreću. Prije svega, mislim na finansiranje naučno-istraživačkog rada počev od infrastrukture, opreme, za nas koji se bavimo eksperimentalnom naukom pristupa raznim bazama naučnih časopisa i naučnoj literaturi, preko podrške istraživanjima kako u finansijskom tako i u administrativnom smislu, a istraživački centri i instituti su prava rijetkost u BiH. Intelektualni potencijal imamo, što pokazuju i rezultati koje ostvarujemo. Moramo pokazati da to i cijenimo i prepoznajemo i povećati ulaganja, a smanjiti/ukloniti adminstrativne prepreka.

O projektu koji realizira Business Magazine u saradnji sa UniCredit Bank

Žene u biznisu su dugo bile izuzetak, nikada pravilo, no, vrijeme i cjelokupan napredak čovječanstva polako, ali sigurno pomiče granice koje su uglavnom rezultat izuzetno jakih predrasuda protiv kojih se generalno najteže boriti. Boriti se u dokazivanju da znaju, žele i na koncu mogu realizirati svoje snove čak i kada to izgleda preteško, stalno je „stanje“ u kojem se nalaze žene diljem svijeta, pa i u Bosni i Hercegovini. Kada se čitaju suhoparne brojke, koje daju rezutati raznih globalnih analiza koje obuhvataju i našu zemlju, skoro da se nije teško obeshrabiti. Ipak, u svakodnevnom radnom okruženju žena je sve više, pozicija koje zauzmaju, također, su sve više i značajnije no negdje se ipak zapaža da napredovanje do vrha, ide teže nego bi trebalo. Činjenica je da su se neke kompanije ohrabrile dati priliku i na najviše liderske pozicije imenovale žene, priznajući im na taj način sav dotadašnji trud, svo njihovo znanje i sve njihove sposobnosti kojima raspolažu. No, dug put je još pred svima nama u namjeri da postanemo društvo u kojem će biti normalno da je žena aktivan član poslovne zajednice čije se znanje i rad adekvatno valorizira u svakom segmentu. Business magazine u saradnji sa Unicredit Bank stoga pokreće projekat One prave razliku čiji je cilj ukazati na žene koje nisu ustuknule unatoč svim vrstama prepreka koje je jedno društvo poput bosanskohercegovačkog, stavljalo i stavlja pred njih. Na taj način želimo odati priznanje njihovoj borbi da neke buduće generacije dobiju priliku živjeti i raditi u društvu koje ne prepoznaje rodne razlike i koje podjednako cijeni uspjeh neovisno o spolu.

Comments

Komentariši

Loading…

0

What do you think?

PROBLEMI U GRUPI: Ksenija neće da pjeva za 300 eura

Potresna ispovijest Sneki potpuno slomila voditeljku: Tešku sudbinu krije iza prelijepog osmijeha!