Ulazimo u euro, uskoro ova institucija neće biti ono što je bila

Uvodni govor održao je bivši guverner Marko Škreb, koji se osvrnuo ja prošlost HNB-a, ali je govorio i o izazovima koje nosi budućnost, s naglaskom na uvođenje eura i digitalizaciju. Kaže kako je u 30 godina naučio da treba biti ponizan oko onoga što je naučio o ekonomiji.

– Uvijek se govorilo da je inflacija uvijek previsoka, a kamatne stope preniske. O tempora, o mores. Da bi se odgojilo dijete, potrebno je cijelo selo, kaže jedna afrička poslovica. Naše dijete je HNB, a ljudi koji sjede ovdje predstavljaju nekoliko generacija seljana, rekao je Škreb.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić govorio je o instituciji Hrvatske narodne banke.

– Nadam se da neću zvučati neskromno ako kažem da smo u proteklih 30 godina bili vrlo uspješni i da smo svojim djelovanjem pridonijeli stvaranju opće ekonomske sigurnosti i stvaranju uvjeta u kojima može prosperirati gospodarstvo. O tome svjedoče činjenice, istaknuo je guverner Vujčić.

– I HNB sluša, nismo zatvoreni u kulu ekspertnosti. Želimo čuti ne samo profesionalno, ekonomsko mišljenje, nego i građane, potrošače, medije, organizacije civilnoga društva, izabrane političare, predstavnike svih, različitih svjetonazora. Trudimo se ostvariti dijalog premda odluke zakonski donosimo samo mi, istaknuo je Vujčić.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner čestitao je 30. godišnjicu HNB-a u ime predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića i svih zastupnica i zastupnika.

– Ustav Republike Hrvatske, koji je donesen 21. prosinca 1990., odredio je Hrvatsku narodnu banku kao središnju banku RH i kao jedan od elemenata hrvatske državnosti i samostalnosti. I odmah odredio njezine odgovornosti. Izmjenama Ustava iz 2010. nastojalo se ojačati ustavnopravne temelje RH za pristupanje EU-u i tim je promjenama zahvaćen i HNB i naglašena je njegova samostalnost i neovisnost u redu. Hrvatska narodna banka ključna je u očuvanju nacionalne valute – kune, rekao je Reiner.   

Plenković: Obljetnica stožerne institucije hrvatskoga monetarnog sustava 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako ova obljetnica stožerne institucije hrvatskoga monetarnog sustava dolazi u zahtjevnim okolnostima pandemije, tj. njezinih posljedica na gospodarstvo, na financije, na tržište rada i na opće ozračje u hrvatskome društvu.

– Ali i dolazi u transformacijskom trenutku kada se Hrvatska intenzivno integrira u europodručje, naglasio je premijer Plenković, dodavši da će se osvrnuti na početke uspostave HNB-a, koji je bio ključan za razvoj gospodarstva, vođenje neovisne monetarne politike te uvođenje kune.

– Drugo, na važan doprinos HNB-a kao stabilizatora i sidra gospodarstva u razdobljima kriza i gospodarskog rasta. I treće, da naglasimo naše strateške ciljeve skorim ulaskom u europodručje, čije će ostvarenje doprinijeti većoj konkurentnosti gospodarstva, rastu životnog standarda te pozicioniranju Hrvatske među najrazvijenije države Europe, poručio je.

– Kada za godinu i otprilike 10 dana Hrvatska postane članica europodručja, uvjeren sam da ćemo te odluke svi zajedno pozdraviti. To će za hrvatsko gospodarstvo značiti nestanak valutnog rizika, a bit će to veliki pozitivan učinak na naš izvoz, istaknuo je premijer.

Milanović: U ovih 30 godina samo su dvije institucije posao odradile kvalitetno i dobro – HNB i HV

Predsjednik Republike Zoran Milanović govorio je o povijesti Hrvatske narodne banke od 1945. na ovamo.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Ja mogu reći da je u ovih 30 godina HNB jedna od dvije institucije u hrvatskoj državi koja je svoju misiju i posao odradila kvalitetno i dobro i koja uživa respekt. Možda ne i ljubav, jer onog koji ima novac i koji njime upravlja ne vole, ali respekt svakako. A druga institucija, ili bolje rečeno prva, je Hrvatska vojska. Sve drugo je imalo svoje uspone i padove, od sudstva, Državnog odvjetništva pa do svih vlada, uključujući i moju. Nitko nije imao tako dobar score kao HNB, ustvrdio je predsjednik Milanović.  

– Uskoro ova institucija neće biti ono što je bila. Ulazimo u euro, s dozom sjete ću reći da gubimo svoju valutu i svoj utjecaj. Postajemo dio jedne puno veće, političke priče, dodao je predsjednik.

Marić: Kada dođu izazovi, monetarna i fiskalna politika moraju imati zajednički jezik

Nakon svečane akademije novinarima su se obratili potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić te guverner HNB-a Boris Vujčić. Odgovarali su na pitanja novinara.

Ministar Marić je na pitanje novinara odgovorio koji je najkontroverzniji potez koji je Hrvatska narodna banka povukla u ovih 30 godina.

– Mislim da je bivši guverner Škreb jako dobro rekao – neka pitanja kroz povijest su ista, odgovori su drugačiji. Kada god dođu izazovi, ja mislim da monetarna i fiskalna politika moraju imati jedan zajednički jezik. Hoćemo li se oko svega složiti, to je gotovo sigurno da nećemo, ali upravo na tom tragu mislim da trebamo funkcionirati, poručio je Marić.

Vujčić: Mi ostajemo u punom smislu središnja banka sa svim funkcijama

Guverner Vujčić govorio je o tome kako će izgledati HNB nakon ulaska u eurozonu.

– Mi ostajemo u punom smislu središnja banka sa svim funkcijama, osim odluka o monetarnoj politici. Izvršavat ćemo monetarnu politiku, superviziju ćemo raditi, platni sustav ostaje naš, a sve ostale funkcije ostaje kakve su bile, poručio je Vujčić, dodavši kako će Hrvatski novčarski zavod u vlasništvu HNB-a i dalje izdavati prigodne kovanice ili novčanice i kovat će hrvatski euro, euro s hrvatskim znakom za koji sad završavamo natječaj.

Na pitanje novinara što očekivati od tržišta kriptovaluta, o čemu je govorio predsjednik Milanović, Vujčić je rekao kako nije predsjednik Milanović Elon Musk da manipulira tržištem.

– Slažem se sa svima da je tržište kriptovaluta ako želite i ako imate viška novca koji ste spremni izgubiti, izvolite, no budite oprezni, to je špekulativni oblik ulaganja, poručio je guverner HNB-a, dodavši kako se već sada mogu vidjeti neke regulatorne akcije ovisno o zemljama. 

Nakon što je Sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske te 8. listopada 1991. Odluku o raskidu državnopravnih veza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, Vlada RH na sjednici održanoj istog dana donijela je Uredbu o Narodnoj banci Hrvatske. Stupanjem Uredbe na snagu 23. prosinca 1991. Narodna banka Hrvatske započinje svoj rad kao neovisna središnja banka Republike Hrvatske.