Hrvatski predsjednik tvrdi da je otkazao posjet kako bi ‘poštedio’ Travnik

“Sigurnosni razlozi su ozbiljna stvar”, kazao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović objašnjavajući zašto je u nedjelju (19. prosinca) u posljednji trenutak otkazao svoje sudjelovanje na obilježavanju 28. obljetnice dolaska humanitarnog konvoja za Novu Bilu u srednjoj Bosni, Bosna i Hercegovina (BiH).

Odluka o otkazivanju posjeta temelji se na sigurnosnoj procjeni nadležnih hrvatskih institucija, navodi se u priopćenju iz njegovog ureda.

“Mogao sam doći, ali to bi uključivalo nevjerojatne sigurnosne mjere koje bi taj događaj ogadile i lokalnim Hrvatima – od pretresanja svih koji dolaze u crkvu na misu do još nekih mjera. Dakle, takvu vrstu bijede, među ostalim, im nisam htio priuštiti. Razmišljajte malo o tome”, riječi su Milanovića.

“Ali do toga ne bi došlo, da se u unitarističkom neslužbenom Sarajevu, na Baščaršiji nije uskovitlala jedna toksična prašina, gdje je ispalo da sam ja rekao ‘da je to sve bez veze’. Ne, rekao sam da nisu svi genocidi isti”, kazao je Milanović okupljenim novinarima u Hrvatskom vojnom učilištu, gdje se u ponedeljak (21. prosinca), slavilo 30 godina njegovog osnivanja.

Podsjetimo i to, Konvoj za Novu Bilu, mjesto nedaleko od Travnika, bila je humanitarna akcija u vrijeme hrvatsko-bošnjačkog sukoba u Bosni i Hercegovini. Tokom akcije krajem prosinca 1993. godine oko 100 kamiona hrane, medicinskih potrepština i ogrjeva stiglo je u “džep” pod kontrolom Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Vitezu i okolici, koji je bio okružen Armijom Republike Bosne i Hercegovine.

Milanović o Plenkovićevom posjetu Sarajevu

Milanović je prozvao i vojnog atašea Bosne i Hercegovine da je “pobjegao” s manifestacije, a neizravno je bocnuo premijera Andreja Plenkovića zbog njegove posjete Sarajevu proteklog tjedna.

“Ja ne mogu biti prijatelj sa svakim, ako sa nekim, a to je unitaristička klika iz Sarajeva, koji se predstavljaju za domoljube, treba biti u sukobu, ja ću s njima biti u sukobu. Ne mogu razdragano šetati Baščaršijom, ali preživjet ću bez toga”, kazao je.

Hrvatski premijer Andrej Plenković boravio je u Sarajevu i Mostaru 13. i 14. prosinca i nije imao nikakvih sigurnosnih problema, a na novinarsko pitanje o Milanovićevim izjavama tada je kazao:

“Što se tiče pitanja genocida u Srebrenici, službeni stav Hrvatske nikada nije došao u pitanje. Ja čak smatram i da je predsjednik Milanović uspio objasniti ono što je htio reći.”

Milanović je, pak, u ponedjeljak izjavio i da će ipak doći u Bosnu i Hercegovinu.

“Mene nikakvi moralni bukači neće spriječiti. Odluka o neodlasku u BiH je bila moja”, naglasio je hrvatski predsjednik, koji je i tijekom ovog susreta sa novinarima ušao u diskusiju sa predstavnicima sedme sile. Od jednog novinara, nakon što mu je postavljeno pitanje, Milanović je zatražio i da skine masku, jer da zbog nje, kako je objasnio, ne čuje pitanje.

Do zaključenja ovog teksta nisu stigli odgovori na upit Radija Slobodna Europa (RSE) predsjednicima parlamentarnih odbora za vanjsku politiku i odnose sa Hrvatima izvan Hrvatske, zastupnicima Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Garijem Capellijem i Zdravkom Bušić da komentiraju Milanovićev neodlazak.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je povodom Milanovićevih izjava kako je posrijedi “štetočinstvo koje je već polako poprimilo i međunarodne razmjere”.

O “sigurnosnoj procjeni nadležnih državnih insitucija” koja je stajala iza Milanovićeve odluke da u zadnji tren odustane od puta u BiH Plenković je kazao kako “da je nešto sigurnosno važno, dramatično, upozoravajuće bilo, sigurno bih i ja kao predsjednik Vlade o tome dobio neku obavijest – bilo SOA-e, MUP-a… Ja nisam ništa dobio. Prema tome, koji su razlozi, zašto on nije otišao, to mora on objašnjavati hrvatskoj javnosti”, kazao je Plenković.

Plenković ocjenjuje da način na koji se Milanović postavlja kao veliki zaštitnik bosanskohercegovačkih Hrvata “njima može pričiniti štetu, a na taj način i Hrvatskoj može pričiniti samo enormnu štetu.

“Dakle, samo netko tko ne razumije kako filigranski treba djelovati u tijelima kao što su tijela Europske unije, bilo na razini predsjednika vlada, bilo ministara, ili stalnih predstavnika, može zagovarati ovakav pristup kao što on zagovara. Dakle, upravo obrnuto, očito nema sve informacije, dobio je valjda nešto od nekih dojavljivača, špijuna – govorim špijuna pod navodnicima – pa onda to sada iznosi u javnost, to je potpuno bezveze i deplasirano”, zaključio je Plenković.

Koji sigurnosni problemi?

Politički analitičar i stručnjak za političku komunikaciju Jerko Trogrlić propituje tvrdnju kako su motiv neodlaska – sigurnosni razlozi.

“O stvarnom motivu je teško spekulirati, pogotovo kada se govori o sigurnosnim razlozima, jer takve informacije nemamo. Ono što mogu kazati da je bilo puno narušenijih odnosa između Hrvatske i susjednih država, pa su se ti dolasci i posjete događale. Kako sa Srbijom, tako is a BiH, tako da nikada nije sigurnost bila razlog za preskakanje nekog posjeta”, kaže Trogrlić za RSE.

Ako se radi o narušenim odnosima – između koga su narušeni i tko je za to odgovoran, nastavlja Trogrlić.

“A ako možemo govoriti o narušenim odnosima pojedinca koji je u ovom trenutku predsjednik Republike Hrvatske, onda za takvo narušeno stanje možemo kriviti njega. On je u svojim izjavama prethodnih mjeseci, u kojima zaista je govorio o ozbiljnom problem koji imaju Hrvati u BiH, govorio na način koji nije doprinio rješavanju tog problema, već donekle i eskalaciji, ali prije svega kroz sukob prema njemu”, zaključuje Trogrlić.

Da je dolazak otkazan doista u posljednji trenutak svjedoči činjenica da je 19. prosinca oko podneva jedan dio njegovog tima ušao u Bosnu i Hercegovinu na graničnom prijelazu Gradiška, a da je dospio i do Travnika, potvrdila je novinarka RTL televizije Hrvatska 19. prosinca u javljanju iz Travnika.

Hrvatski predsjednik je od početka mandata u više navrata izlazio sa izjavama koje su negativno dočekane kod bošnjačkog političkog vrha, a posebno je ogorčenje i u politici, ali i u javnosti izazvalo njegovo relativiziranje genocida nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine.